„Mi smo uveli dodatne restrikcije kojima smo ograničili javna okupljanja i smanjili brzinu širenja zaraze u stanovništvu. Premda brojevi očekivano i dalje rastu, imamo naznake da su mjere koje smo usvojili počele djelovati. Bude li tako, za dva do tri tjedna možemo očekivati vrhunac epidemije. Naravno, tu postoji još jako puno nepoznanica i teško je sa sigurnošću davati procjene koje bi bile sasvim pouzdane, no, imamo razloga vjerovati u učinkovitost mjera koje su usvojene“, kazao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade.
Na konferenciji za novinare nakon sjednice premijer je dodao da su brojevi novozaraženih u proteklim tjednima rasli vrlo brzo, ali da je, iako i dalje rastu, zadnjih dana taj porast ipak slabiji nego proteklih tjedana.
“Čini se, prema trenutnom čitanju tih trendova, da se polako udaljujemo od eksponencijalne krivulje. Naredni dani i tjedni će pokazati hoće li se taj trend nastaviti“, rekao je te dodao da nije stvar u testiranju.
„Testiramo sve više, a broj zaraženih se ne povećava u istom omjeru“, naveo je Plenković.
Prekratak je rok za rezultate novih mjera, one starije nisu polučile rezultate
Premijer je svoje procjene izrekao na dan kada opet imamo rekordni broj zaraženih. Na dan 29. listopada objavljeno je kako je u zadnjih 24 sata zaraženo novih 2.776 osoba, a preminulo 18.
Trendovi o kojima je premijer govorio i nisu toliko ohrabrujući.
Kao što se to dade iščitati iz službenih podataka, jedini dani u kojima u posljednjih tjedan dana nije bilježen značajan porast novozaraženih bili su ponedjeljak 26. listopada, kada ih je registrirano 828 (a ponedjeljkom je zbog manjeg testiranja nedjeljom uvijek manji broj), te utorak 27. listopada kada je zabilježeno 1.413 novozaraženih. No, već u srijedu vratili smo se na krivulju rasta s 2.378, da bismo u četvrtak skočili na spomenutih 2.776.
Nove mjere o ograničavanju okupljanja, znatno blaže nego u većini drugih država EU, Vlada je donijela 25. listopada i one nisu mogle u roku od četiri dana polučiti nikakve vidljive rezultate, jer je to naprosto premalo vremena da se vidi njihov efekt. Podsjetimo, u proljeće je bilo široko rašireno mišljenje da je minimalni rok da se vide učinci neke mjere dva tjedna. Epidemiolog Branko Kolarić u razgovoru za N1 ustvrdio je kako se efekti mjera mogu zapravo vidjeti tek za tri do četiri tjedna.
Kako bilo, četiri dana, a koja nisu ni obuhvatila vikend, nisu dovoljna za uočavanje učinaka mjera. Prije ovih najsvježijih mjera na nacionalnoj razini, tijekom cijelog listopada donošene su mjere na razini županija, kao i za Zagreb koji je najveće žarište zaraze, međutim, one nisu drastično strože od mjera koje su, primjerice za ugostiteljstvo, donešene polovicom listopada.
Podsjetimo, 13. listopada pooštrene su mjere za ugostiteljsku djelatnost na nacionalnoj razini. Na taj dan novozaraženih je bilo 372, a danas je dnevni broj zaraza više nego sedam puta veći.
Teško se, dakle, može zaključiti da su mjere koje je Vlada donijela urodile plodom.
Testiranje gotovo nemoguće i za one sa simptomima
Iako premijer tvrdi da razlika nije u testiranju, to naprosto nije točno. Zbog preopterećenosti sustava, naime, više se ne mogu testirati svi oni koji to žele, pa čak i kada imaju simptome koji upućuju na zarazu korona virusom.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je 27. listopada uputu pod nazivom Kriteriji za testiranje na SARS-Cov-2, prekid izolacije i karantene iz koje su mediji naglasak stavili na skraćivanje karantene s 14 na 10 dana, a manje se govorilo o prioritetima za testiranje.
U uputi piše kako se trebaju testirati svi pacijenti koji se obrate liječnicima sa simptomima zaraze, ali uz naglašeno „ako kapaciteti testiranja to omogućuju“.
Liječnicima obiteljske medicine s područja Zagreba s kojima smo kontaktirali izdane su upute kako na testiranje mogu slati samo prioritetne skupine. HZJZ je, naime, definirao da se „u slučaju ograničenih kapaciteta testiranja u područjima s proširenom transmisijom“ prioritizacija mora usmjeriti na: osobe koje su u riziku razvoja teške bolesti ili iz vulnerabilnih skupina, a koje zahtijevaju hospitalizaciju; zdravstvene djelatnike te osobe koje su dio kolektiva poput škola, ustanova za socijalnu skrb, zatvora, bolnica.
Na liječnicima obiteljske medicine je da za sve ostale sami, bez testiranja, procjenjuju zvuče li im njihovi simptomi kao korona, što je u vrijeme raznih viroza gotovo nemoguća misija, a potom – ako tako procijene- da njihove podatke unose u bazu zaraženih i redom obavještavaju pojedinačne kontakte. Oni bi to trebali raditi uz sav redovni posao.
Pa iako u istoj uputi piše i: “Važno: Oboljele sa simptomima kompatibilnim sa COVID-19 treba testirati što ranije, po mogućnosti unutar 3 dana od pojave prvih simptoma radi pravovremene dijagnoze i izolacije oboljele osobe te karantene njezinih bliskih kontakta. Zakašnjelo upućivanje na testiranje i dobivanje pozitivnih nalaza omogućava nekontrolirano širenje epidemije“, u Zagrebu se trenutačno gotovo nemoguće testirati u roku od tri dana od pojave simptoma. Osim već spomenutih prioritetnih skupina.
Testiranje na vlastiti zahtjev, ako nije dogovoreno zbog poslovnih razloga na izlistane posebne mailove, čeka se u ovom trenutku najmanje pet dana, sudeći po aplikacijama poput one koje ima HZJZ, a bez čijeg ispunjavanja se ne može pristupiti testiranju. Ništa bolje nije ni na drugim lokacijama.
Nerijetko se, tako, rezultati mogu dobiti tek na samom kraju predviđene desetodnevne izolacije.
„Ako idemo na ograničenje epidemije moramo znati gdje su zaraženi“, navodi Kolarić, međutim, da su nam u ovom trenutku kapaciteti za testiranje ograničeni i da smo koncentrirani na prioritete potvrdio je u četvrtak na konferenciji za novinare i ministar zdravstva Vili Beroš.
S obzirom da se testirati ne mogu niti svi oni koji imaju simptome, daleko smo od prave slike o zaraženima korona virusom.
Događa se najgore: preopterećenost bolnica
Od početka koronakrize naglasak je na preopterećenosti zdravstvenog sustava. Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH za Jutarnji list je još 16. listopada ustvrdio kako bi do kraja mjeseca mogli doći do tisuću hospitaliziranih – što bolnički sustav neće izdržati.
S današnjim danom smo na 985 hospitaliziranih osoba.
Komentirajući nove brojke, epidemiolog Kolarić je rekao: „Ako računamo da pet do deset posto njih će trebati hospitalizaciju, to je novih 130 do 250 ljudi koji će trebati bolničko liječenje. To je podatak koji zabrinjava jer nam se ubrzano puni bolnički sustav. Broj zaraženih je u porastu već neko vrijeme, a to što je gotovo 30 posto potvrđenih nije dobar podatak. “
Značajno su to drukčije ocjene od onih koje je danas, uz sve ograde i apel za odgovorno ponašanje građana, iznio premijer.
