„Htjela sam samo naglasiti što je iznimno važno i možda jedino važno: nikakvih štetnih posljedica za probitke ovog kaznenog postupka nema niti će ih biti“, ustvrdila je zamjenica ravnatelja USKOK-a Nataša Đurović, gostujući u četvrtak u emisiji Otvoreno HRT-a na temu „Sukob nadležnosti – EPPO se obratio Komisiji“. Dodala je kako će se sada, nakon što im je Ured europskog tužitelja (EPPO) poslao svoj spis, objediniti istraga koju su do sada odvojeno protiv bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša i društva provodili USKOK i EPPO te će, navela je, „USKOK postupak voditi učinkovito“.
U političkoj emisiji HRT-a kojoj je tema bila sukob nadležnosti dvaju tužiteljstava sudjelovali su uz predstavnicu USKOK-a još i dva odvjetnika koji su preko svojih klijenata direktno uključena u ovaj predmet – Ljubo Pavasović Visković i Fran Olujić. Predstavnici EPPO-a nisu se odazvali, rekao je voditelj emisije Damir Smrtić, ali nije jasno zašto na temu sukoba nadležnosti javna televizija nije pozvala i nekog pravnog stručnjaka koji bi s neutralnih pozicija objasnio probleme koji su nastali kao posljedica različitih tumačenja pravnih propisa i provođenja dviju paralelnih istraga nad pretežito istim osumnjičenicima od strane EPPO-a i USKOK-a.
Konstatacija Nataše Đurović da nikakva šteta nije nastupila u kontradikciji je s riječima glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića koje je on izrekao samo nekoliko sati ranije.
Ivan Turudić: “Kakve veze tu ima javni interes?”
Ivan Turudić je „na zahtjev USKOK-a“ presudio kako je za predmet Beroš i društvo nadležan upravo USKOK te je EPPO-u naredio da svoj spis proslijedi USKOK-u. EPPO je postupio u skladu s tom odlukom, ali je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi poslala pismo Europskoj komisiji u kojem konstatira kako u Hrvatskoj postoji sustavni problem s načelom vladavine prava.
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić u četvrtak se obratio medijima. Na pitanje hoće li i Tamara Laptoš i ostali europski tužitelji biti ispitani u sklopu prvog pokretanja Lex AP-a, odnosno postupanja Općinskog državnog odvjetništva oko curenja informacija o ovoj istrazi, odgovorio je: „Pustite to sad. Kad bude ispitivan, tko bude ispitivan znat ćete na vrijeme“.
Na pitanje nije li zabrinjavajuće da sad jedni tužitelji ispituju druge, Turudić je odgovorio protupitanjem: „A je li vama normalno – dakle akcija USKOK-a je počela 15. studenog u ranim jutarnjim satima – da odmah nakon početka akcije počnu u nastavcima izlaziti sadržaji WhatsApp poruka? Kakve veze tu ima javni interes? Zar nije važnija presumpcija nevinosti i probitci kaznenog postupka? Zar je javni interes upropastiti kazneni postupak? Omogućiti počiniteljima eventualnima da sakriju dokaze? Je li to javni interes?“
Upitan tko će sve biti obuhvaćen istragom o curenju informacija, Turudić je ustvrdio da su novinari zaštićeni, kao što to piše u članku 307. a, a na upit hoće li novinari ipak biti pozivani na informativne razgovore, odnosno tko će sve biti pozivan, Turudić je rekao da na to neće odgovarati jer „on ne vodi taj postupak“.
Ako je vjerovati riječima zamjenice ravnatelja USKOK-a, nikakva šteta nije uslijedila pa, logikom toga, možda se nije ni trebalo kretati ni u kakvo sankcioniranje onih koji su javnost obavijestili o čemu su se Petrač, Beroš i ravnatelji pojedinih bolnica dogovarali. Turudić, uostalom, smatra da predmet nije u nadležnosti EPPO-a zato što jedini posao koji se odnosio na europske novce, a ne na državni proračun koji je u nadležnosti USKOK-a – onaj s pokušajem podmićivanja KBC-a Split – nije realiziran. Bez obzira što je postojala namjera davanja mita i što je Saša Pozder sudjelovao na natječaju za nabavu opreme za bolnicu kojeg nije dobio i na kojeg se žalio.
Dojam je stoga da je pokretanje postupka zbog curenja informacija usmjeren radi sprečavanja daljnjeg širenja informacija o ovoj zasad najvećoj aferi hrvatskog zdravstva u kojoj se pokazalo kako su ministar zdravstva i ravnatelji pojedinih bolnica i bolničkih odjela sklapali poslove u svom interesu, a na uštrb korisnika javnog zdravstva, kao što su to onkološki bolesnici ili djeca.
Lex AP pokrenut dan nakon Plenkovićeve kritike
Prvo postupanje po novom članku 307 a Kaznenog zakona poznatijem kao Lex AP uslijedilo je samo dan nakon što je premijer Andrej Plenković ljutitim riječima komentirao to što su poslije privođenja bivšeg ministra Vilija Beroša, dr. Krešimira Rotima i Gordana Roića te Saše Pozdera, direktora Medical Innovation Solutionsa, u medijima počele izlaziti poruke (1, 2) iz WhatsApp grupe pronađene u mobitelu koji je zaplijenjen u sklopu istrage EPPO-a, a iz kojih je javnost saznala o razmjerima korupcije u zdravstvu te utjecaju „kontroverznog poduzetnika“ Hrvoja Petrača na (najmanje jednog) ministra u Vladi i vodeće liječnike hrvatskih bolnica.
“Kakvo je to ponašanje? Svi iskazi, sva imena, sve informacije su u medijima. To je protuzakonito i nečuveno. Ovo je tipičan primjer onoga što gledamo zadnjih 30 godina u pravosuđu, to nije normalno”, ocijenio je premijer.
Odmah sljedećeg jutra, Općinsko kazneno državno odvjetništvo objavilo je kako „provodi izvide zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje iz članka 307.a Kaznenog zakona, radi utvrđivanja identiteta nepoznatog počinitelja te prikupljanja činjenica i dokaza potrebnih za donošenje meritorne državnoodvjetničke odluke“.
„Izvidi se provode vezano uz javno objavljene podatke i informacije koji se odnose na istragu Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu protiv osam fizičkih osoba, uključujući bivšeg ministra zdravstva i odgovorne osobe dviju zagrebačkih bolničkih ustanova te dvije pravne osobe zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te pranja novca“, priopćili su, a na daljnje upite novinara ne žele odgovarati.
Dvostruki kriteriji
Izvidi se, kako se pretpostavlja, vode primarno vezano uz Ured europskog tužitelja jer, kako je to ukazao i odvjetnik Fran Olujić u spomenutom Otvorenom, odmah „nakon prvog priopćenja EPPO-a o njihovom pokretanju istrage jedan medij objavljuje da je to Petrač, a to može znati EPPO i policija“.
Isti je odvjetnik ukazao, međutim, i kako je „danas i ministar u Vladi potvrdio da je EPPO od njegovog ministarstva tražio određenu dokumentaciju i još je pritom rekao osobu na koju se dokumentacija odnosi“, što je, po njemu, također kršenje Lex AP-a.
Riječ je o izjavi Josipa Dabre, ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iz redova Domovinskog pokreta koji je novinarima rekao da se u njegovom ministarstvu EPPO raspitivao oko vinske omotnice i da se to odnosilo na Hrvoja Petrača.
Tužitelji koji rade u Uredu europskog tužitelja u Zagrebu nemaju imunitet od postupanja vezanih za Lex AP, obvezuje ih sve što obvezuje hrvatske državne odvjetnike, potvrdila nam je odvjetnica Vesna Alaburić.
Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tužitelja (»EPPO«) u članku 3. navodi:
„(1) Odjel delegiranih europskih tužitelja djeluje u sastavu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: USKOK).
(2) Poslove u Odjelu delegiranih europskih tužitelja obavljaju delegirani europski tužitelji i službenici pod nadzorom delegiranih europskih tužitelja.
(3) Zakon o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, br. 67/18.) i Zakon o državnoodvjetničkom vijeću (»Narodne novine«, br. 67/18. i 126/19.) primjenjivat će se na prava i dužnosti delegiranih europskih tužitelja ako nisu u suprotnosti s Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939.“
Lex AP i donijet je nakon curenja poruka iz mobitela u kojima su svojedobno bivša državna tajnica Josipa Pleslić ex Rimac i bivša ministrica Gabrijela Žalac spominjale inicijale “AP”. Odvjetnica Alaburić smatra da je sada nastupila istovjetna situacija i da je Općinsko državno odvjetništvo zato krenulo u postupanje po zakonu koji je u međuvremenu donesen i na snazi. Ukazuje, međutim, na dvostruke kriterije. Lex AP nije aktiviran da bi se utvrdilo zašto su bivši šef Hrvatskih cesta, Josip Škorić i bivši gradonačelnik Otoka Josip Šarić, HDZ-ovi kadrovi, nenadano dali ostavke kratko vrijeme prije nego su uhićeni.
Članak 307. a kao izuzeća u postupku navodi kako kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje koja se kažnjava kaznom zatvora od tri godine nema „ako je djelo počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu“.
Vesna Alaburić smatra kako ovdje nema nikakve sumnje da je sadržaj objavljenih poruka bio u javnom interesu: riječ je o javnom novcu, javnim nabavama i djelovanju ministra kao dijela institucije Vlade. Uvjerena je stoga da će nakon što provedu radnje i skupe i analiziraju potrebne podatke, već na razini Općinskog državnog odvjetništva biti donesen zaključak da su objave bile u javnom interesu i da tu nema počinjenog kaznenog djela, a bez da se ide u daljnje postupanje.
