„Mi smo, ne samo u ranijim aktivnostima prije Covida-19, zakonima koje je donio Hrvatski sabor, a bila su tri zakona – dva iz domene Ministarstva financija, jedan iz domene Ministarstva pravosuđa – smanjili broj blokiranih građana s 325 tisuća na 234 tisuće. Dakle, smanjili smo značajno broj, a da ne govorim koliko smo onim jednokratnim otpisom i drugim mjerama smanjili ukupan dio obaveza, to jest duga onih koji su bili blokirani“, ustvdio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade odgovarajući tijekom Aktualnog prijepodneva na pitanja saborskih zastupnika (snimka aktualnog sata, od 1:10:06) .
Tri zakona o kojima Andrej Plenković govori su Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama koji se primjenjuje od ljeta 2018. godine kada je donesen i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ( i koji je u međuvremenu doživio manje izmjene) te Ovršni zakon čije su zadnje izmjene na snagu stupile u kolovozu 2017. godine.
Izmjenama Ovršnog zakona, među ostalim, zaštićeni dio plaće koji se ne može ovršiti podignut je s dvije trećine na tri četvrtine prosječne neto plaće, a granica nepodmirenog duga ispod koje nije moguće pokrenuti ovrhu nad jedinom nekretninom postavljena je na 20 tisuća kuna.
Zakonom o otpisu dugova fizičkim osobama propisan je otpis dugova čija je glavnica do 10 tisuća kuna po osobi, a riječ je prije svega o poreznim dugovima građana te dugovima prema lokalnoj upravi i samoupravi. Zakon je predvidio i mogućnost reprogramiranja ostalih poreznih dugova na zahtjev, dok su vjerovnici – financijske institucije i druge osobe koje obavljaju registriranu djelatnost – potaknute na otpis priznavanjem troškova otpisa do 10 tisuća kuna kao porezno priznatog rashoda.
Zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima obustavljene su ovrhe po osnovama plaćanja po kojima nije bilo naplate u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu i koje nisu u cijelosti naplaćene u roku od 3 godine od dana unošenja u Očevidnik FINA-e.
Prvi od tri zakona koji su prema riječima predsjednika Vlade doprinijeli smanjenju broja blokiranih građana, a riječ je o izmjenama Ovršnog zakona, u primjeni je od kolovoza 2017. godine. U srpnju te godine, prema podacima FINA-e, u blokadi je bilo 323 120 građana te je njihov ukupni dug iznosio 42,22 milijarde kuna. U kolovozu te godine broj blokiranih građana blago je smanjen na 320 165, ali je njihov dug porastao na 42,26 milijardi kuna.
Na kraju 2017. godine u blokadi je bilo 319,8 tisuća građana, a njihov je ukupni dug dosegnuo 42,76 milijardi kuna (Slobodna Dalmacija).
Početkom 2018. godine broj blokiranih građana je rastao te se podatak o 325 tisuća blokiranih osoba odnosi na ožujak 2018. godine. Točnije tada je u blokadi bilo 325 254 građana, a njihov je dug – s glavnicom i kamatama – iznosio 43,37 milijardi kuna (hrportfolio).
Snažniji pad u kolovozu 2018., nakon zakonskih izmjena
U srpnju 2018. godine, uoči stupanja na snagu novih zakonskih izmjena, u blokadi je bilo 318 521 građana s ukupnim dugom od 43,29 milijardi kuna (HRT). Kolovoz u kojem je došlo do zakonskih izmjena donio je snažniji pad broja blokiranih građana i njihova ukupnog duga. Tako je u blokadi bio 274 529 građana s ukupnim dugom od 26,5 milijardi kuna (tportal).
Krajem 2018. godine u blokadi je bilo ukupno 264 751 građana koji su dugovali 24,4 milijarde kuna što glavnice, a što kamata (Jutarnji list).
Podaci FINA-e o kretanju broja građana u blokadi i iznosima njihova dugovanja tijekom 2018. i 2019. godine pokazuju kako je do bržeg pada ukupnog broja blokiranih došlo u kolovozu 2018. godine kada su se počele primjenjivati nove odredbe o otpisu dugova fizičkim osobama kao i obustave dijela ovrha.
Na kraju 2019. godine u blokadi je bilo 237 311 građana ili 27 440 građana manje nego prije godinu dana. Ukupni dug građana iznosio je 23,4 milijarde kuna.
Do rasta broja blokiranih građana i njihova ukupnog duga došlo je u siječnju 2020. godine te je krajem tog mjeseca zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi bilo 241 186 građana s ukupnim dugom od 23,2 milijarde kuna (Jutarnji list). Već u veljači ukupan broj blokiranih građana pao je na 239 887 tisuća, a u ožujku, kada je zbog epidemije koronavirusa došlo do zatvaranja domaćeg gospodarstva, taj je broj smanjen na 238 135 građana s ukupnim dugom od 22,9 milijardi kuna (FINA).
Vlada je u sklopu mjera pomoći građanima i gospodarstvu uslijed pojave epidemije bolesti Covid-19 propisala privremenu obustavu provedbe ovrha nad novčanim sredstvima od tri plus tri mjeseca. Ovrhe su privremeno obustavljene od 18. travnja 2020. godine za ukupno 244 865 ovršenika fizičkih osoba, među kojima je kako je tada objavila FINA i 234 587 potrošača/građana.
Upravo je to broj kojeg je spomenuo Plenković. Međutim, FINA je prije nekoliko tjedana, nakon što je postupak ovrha ponovo pokrenut, iznijela nešto drugačiju informaciju na temelju obrađenih starih i novih ovrha za vrijeme zastoja. Kako se u toj informaciji navodi, ukupno je oko 250 tisuća dužnika kojima su računi blokirani, dok je „na dan 17. travnja 2020., prije zastoja provedbe ovrhe, broj potrošača s blokiranim računima iznosio oko 246 000“.
HUB: Broj blokada manjih iznosa raste i nakon primjene mjera, a broj i iznos ovrha većih dugova se smanjuje
Učinke vladinih mjera na broj blokiranih građana i stanje njihova duga u studenom 2018. godine raščlanila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u analizi „Ovršeni dug (blokade) građana: Nakon vladinih mjera“.
Taj je dokument, kao i analiza s kraja 2017. godine pokazala da se od početka izlaska iz recesije smanjuje broj građana s kratkotrajno blokiranim računima kao i iznos njihova ovršenog duga, dok u skupini građana s dugotrajno blokiranim računima dominira mali broj velikih dužnika.
Učinci gospodarskog oporavka na podacima o blokiranim građanima, pak, postali su vidljivi sredinom 2016. godine kada se broj građana s računima pod ovrhama počeo smanjivati.
Analiza HUB-a posvećena učincima Vladinih mjera, među ostalim, pokazala je da se iznos ovrha i broj blokiranih do 365 dana „nastavlja smanjivati kao i prije primjene vladinih mjera u ljeto 2018. godine“. To je, kako se navodi, očekivano kretanje s obzirom na izlazak iz gospodarske krize.
No, broj i iznos dugoročnih blokada mijenja se pod utjecajem vladinih mjera, ali „na neočekivan način“. Tako „broj i iznos blokada manjih iznosa raste i nakon primjene vladinih mjera, a broj i iznos ovrha većih dugova se smanjuje, i to progresivno – s izrazitim dobicima u smislu smanjenja ovrha kod malog broja osoba s najvećim dugovima“.
Kako je ta analiza pokazala, najbrže je padao udio banaka kao vjerovnika te se smanjivao i udjel financijskih posrednika i telekoma, dok je rastao udjel države i dobavljača struje te komunalnih usluga i ostalih sektora.
