„Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji vodi registar osiguranika, pokazuju da smo uspjeli u svojoj nakani da očuvamo tržište rada. S današnjim danom imamo više od šest tisuća zaposlenih nego što smo imali na početku Covid krize i možemo reći da je sve ono što je mjera za očuvanje radnih mjesta imala za cilj postići u ovom trenutku postigla“, ustvrdio je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (Vlada, od 34 minute).
Točna je tvrdnja ministra rada da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) vodi registar osiguranika, ali je netočno da taj broj predstavlja broj zaposlenih u zemlji. O brkanju tih pojmova, odnosno netočnom prikazivanju broja osiguranika kao broja zaposlenih pisali smo i prije nekoliko mjeseci.
Tada je HDZ na svojim stranicama, pozivajući se na sjednicu Vlade i izjavu premijera Andreja Plenkovića, govorio kako se Hrvatska u lipnju po broju zaposlenih vratila na brojke koje su bile prije pojave bolesti Covid-19. Na toj sjednici i Aladrović je govorio o porastu broja zaposlenih, kao i danas brkajući broj osiguranika s brojem zaposlenih. Točnije, „prevodeći“ osiguranike u zaposlene.
Osiguranik nije nužno zaposlena osoba, a HZMO ne prati statistiku zaposlenih osoba. Državni zavod za statistiku (DZS) jedini je relevantan izvor za praćenje podataka o broju zaposlenih u zemlji. Podaci o broju osiguranika i podaci o broju zaposlenih nisu jednaki, a kako bi se brojke koje objavljuju HZMO, odnosno DZS približile, državna statistika lani je promijenila metodologiju praćenja broja zaposlenih osoba, odnosno revidirala podatke.
Revidiranjem podataka od 2016. na ovamo, DZS je u statistiku zaposlenih uključio izaslane radnike, kao i mlade za koje poslodavci koriste poreznu olakšicu. Oni se do 2019. godine nisu vodili u administrativnoj evidenciji zaposlenih, ali ih je kao osiguranike vodio HZMO. Uključivanjem te dvije kategorije radnika u evidentiranu zaposlenost smanjen je jaz između podataka o broju osiguranika i podataka o broju zaposlenih.
Međutim, razlike će i dalje postojati. Primjerice, u statistiku osiguranika ulaze osobe s produženim osiguranjem te mladi na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, ali oni ne ulaze u statistiku zaposlenih.
Od početka epidemije koronavirusa broj osiguranika se, za interne potrebe nadležnih ministarstava, prati na dnevnoj razini. No, HZMO cjelovite podatke o kretanju broja osiguranika objavljuje jednom mjesečno te bi podaci za studeni trebali biti dostupni za desetak dana.
Prema HZMO-u, broj osiguranika je od veljače do listopada porastao za 2050 osoba
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na kraju listopada 2020. godine bilo je ukupno 1 544 378 osiguranika. Na kraju veljače iste godine, bilo je ukupno 1 542 328 osiguranika. Iz toga proizlazi da je krajem listopada broj osiguranika, u odnosu na veljaču, porastao za 2 050 osoba.
Istodobno, prema podacima DZS-a, na kraju listopada bilo je ukupno 1 533 891 zaposlenih, dok je krajem veljače bilo 1 515 889 zaposlenih. Iz podataka DZS-a proizlazi da je u listopadu, u odnosu na veljaču, broj zaposlenih porastao za 18 tisuća. Podaci za studeni bit će poznati 20. prosinca.
Međutim, DZS u zadnjem priopćenju o zaposlenosti navodi i da je u listopadu 2020. u odnosu na isti mjesec prošle godine ukupan broj zaposlenih pao za 2,9 posto.
Pad na godišnjoj razini
Do pada broja zaposlenih na godišnjoj razini došlo je i kada se promatraju desetomjesečni podaci.
„Za razdoblje od siječnja do listopada 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih pao je za dva posto“, navodi se u priopćenju DZS-a.
Podaci državne statistike pokazuju kako je najveći pad zaposlenosti od siječnja do listopada 2020. godine zabilježen u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. U tom je sektoru broj zaposlenih u odnosu na isto vrijeme prošle godine smanjen za 16,3 posto. Posljedica je to dijelom proljetnog zatvaranja gospodarstva, ali i lošije turističke sezone.
Gubitak radnih mjesta, među ostalim djelatnostima, bilježe i prerađivačka industrija, trgovina, prijevoz i skladištenje, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, umjetnost, zabava i rekreacija. U tim djelatnostima bilježi se jednoznamenkasti pad zaposlenosti.
Tek je manji broj djelatnosti u promatranom razdoblju zabilježio rast zaposlenosti. Najveći rast, od 3,7 posto, bilježi se u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, dok je broj zaposlenih u građevinarstvu porastao 2,5 posto.
Istodobno, u listopadu je prema podacima DZS-a stopa registrirane nezaposlenosti bila 9,1 posto. U veljači je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 8,3 posto. U apsolutnim brojkama u veljači je bez posla bilo 137 977 osoba, dok je na kraju listopada bez posla bilo 154 168 osoba. Podatke o registriranoj nezaposlenosti državna statistika preuzima od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
