Četvero ljudi je poginulo, američki je ugled u svijetu srozan, a Donald Trump osramoćen u mučnoj i kaotičnoj srijedi šestog siječnja, u nasilnom provaljivanju Trumpovih pristalica u znamenitu zgradu Kongresa u glavnom gradu Sjedinjenih Država. Nakon neizvjesnih poslijepodnevnih sati u kojima su se pogubili policija, FBI i druge sigurnosne službe, situacija se uvečer primirila, prosvjednici razišli, a kongresnici požurili natrag na posao pokušavajući pred Amerikancima i pred svijetom biranim riječima što brže pokrpati rupe na opasno nagnutom brodu američke demokracije.
Napadače koji su šestog siječnja (Bogojavljenje ili Sveta tri kralja u Sjedinjenim Državama nisu praznik, op.a.) haračili po kancelarijama Kongresa naziva se ruljom, hordom, lupežima, teroristima, a odlazećeg se predsjednika Donalda Trumpa optužuje za pozivanje na nasilje i dolijevanje ulja na vatru.
No ako Trumpa i njegove pristalice upitate jesu li nešto pogriješili odgovorit će da su domoljubi i da su apsolutno i dalje u pravu. U Sjedinjenim Državama se, moglo bi se već sada reći, ništa nije promijenilo i svi su ostali na pozicijama na kojima su bili i prije nereda u Washingtonu.
Trump će iseliti iz Bijele kuće, ali bi čak i nakon ovakvih tragičnih događaja mogao sačuvati jak utjecaj među republikanskim biračima. U čemu je tajna njegove popularnosti?
“Volim slabo obrazovane”
Za mene glasaju evangelici, mladi, stari, visoko obrazovani, za mene glasaju slabo obrazovani, rekao je jednom prilikom Trump i potom naglasio – volim slabo obrazovane.
Upravo tom rečenicom Trump je možda objasnio tajnu uspjeha i moć manipulacije koju, uz (nažalost) nesumnjive govorničke kvalitete, obilno koristi.
Problem nije u tome što su glasači neinformirani, već u činjenici da oni zapravo ne znaju koliko su stvarno neinformirani, tvrdi psiholog David Dunning sa sveučilišta u Michiganu.
Ljudi zbog Dunning – Krugerovog efekta više ili manje precjenjuju svoje sposobnosti, podcjenjuju druge i nesvjesni su rupa u svome znanju. Svi pomalo patimo od takvog efekta i utvaramo si da smo u nekoj aktivnosti dobri, a zapravo nismo. Možda se hvalimo kako odlično pečemo jaja na oko za doručak, no ostali ukućani već godinama kolutaju očima znajući da će nam bjelanjak na tavi pregorjeti, a žumanjak ostati nedovoljno ispečen. Na isti način i naša prosudba o političarima može biti vrlo upitna, a to je, smatra Dunning, slučaj s Trumpovim pristalicama, a moguće i s Trumpom osobno.
Glasači su, kada ih upitate o porezima, zdravstvenom sustavu i drugim društvenim i političkim pitanjima, uglavnom prilično uvjereni u vlastito znanje o tim područjima. No kada građanin treba potanko objasniti odnose među tim temama, recimo upravo između zdravstva i poreza, pokazuje se da je poznavanje područja zapravo bila iluzija, zaključili su u istraživanju na sveučilištu Brown.
Ne znam da ne znam
Dakle, ključ razumijevanja Dunning-Kruger sindroma nije u tome da se dokaže neinformiranost u birača već da se razobliči njihovu pogrešnu informiranost, nakrcanost lažima i teorijama zavjera.
Političari i stranke već znaju da mnogi glasači nisu u stanju smisleno povezivati i shvaćati više problema u društvu te stoga često pribjegavaju pojednostavljivanju, a dobar su primjer referendumi. Naime, na takvom se izjašnjavanju uglavnom odlučuje o samo jednom pitanju i rezultati mogu promijeniti smjer neke države za mnoge generacije. Svjež primjer takvog pojednostavljenog odlučivanja je Brexit, a britanski odlazak iz EU se vjerojatno se ne bi dogodio da se, smatra profesor sa Sveučilišta Yale Ian Shapiro, pitanje drugačije formuliralo i povezalo s uzrocima i posljedicama.
Zašto se Trump dogodio baš sada? Psiholog Dunning smatra da su uvjeti za dolazak takvog lidera uvijek prisutni te da je tajna u tome što Trump ranije nije sudjelovao u politici. Uobičajeni je put političara da se u mladosti uključi u lokalnu vlast, a potom, ako je sposoban, pomalo uspinje u karijeri i stječe iskustvo. Na tom će putu, ako krene činiti greške, biti odbačen od biračkog tijela i možda potražiti drugo zanimanje.
Trump je, pak, uskočio niotkuda poput padobranca i uspio, no njegov slučaj pokazuje i koliko štete može prouzročiti netko tko je bombastičan govornik i uspješan motivator priličnog dijela glasačkog tijela, ali ne i profesionalac s dovoljno znanja za povezivanje činjenica.
Nema predaha
Neće biti vremena za predah nakon što Trump preseli na novu adresu, a predsjedničku funkciju preuzme Joe Biden, jer demokracije u Sjedinjenim Državama i Europi, nagrižene korona krizom, čekaju novi izbori i nove rasprave o teškim temama. Parlamentarni izbori u Njemačkoj na jesen bez Angele Merkel ili novi izbori za američke zastupnike za dvije godine tek su neki od za svijet važnih političkih bitaka u turbulentnim mjesecima i godinama pred nama.
Trumpova era vladanja završava nasilno i kaotično, ali šokantni kadrovi iz Washingtona mogu poslužiti i kao pouka o odgovornosti svakog od nas da prikupimo dovoljno znanja i činjenica prije nego što odlučimo koju ćemo političku opciju kao birači zastupati.
