Faktograf.hr

Samo činjenice

Nasilje za kraj

Potaknuti lažima Donalda Trumpa, njegovi pristaše pokušali su nasilno onemogućiti primopredaju vlasti u SAD-u. Izgledno je da će Trump i kad napusti Bijelu kuću zadržati utjecaj među republikanskim biračima.
EPA

Četvero ljudi je poginulo, američki je ugled u svijetu srozan, a Donald Trump osramoćen u mučnoj i kaotičnoj srijedi šestog siječnja, u nasilnom provaljivanju Trumpovih pristalica u znamenitu zgradu Kongresa u glavnom gradu Sjedinjenih Država. Nakon neizvjesnih poslijepodnevnih sati u kojima su se pogubili policija, FBI i druge sigurnosne službe, situacija se uvečer primirila, prosvjednici razišli, a kongresnici požurili natrag na posao pokušavajući pred Amerikancima i pred svijetom biranim riječima što brže pokrpati rupe na opasno nagnutom brodu američke demokracije.

Napadače koji su šestog siječnja (Bogojavljenje ili Sveta tri kralja u Sjedinjenim Državama nisu praznik, op.a.) haračili po kancelarijama Kongresa naziva se ruljom, hordom, lupežima, teroristima, a odlazećeg se predsjednika Donalda Trumpa optužuje za pozivanje na nasilje i dolijevanje ulja na vatru.

No ako Trumpa i njegove pristalice upitate jesu li nešto pogriješili odgovorit će da su domoljubi i da su apsolutno i dalje u pravu. U Sjedinjenim Državama se, moglo bi se već sada reći, ništa nije promijenilo i svi su ostali na pozicijama na kojima su bili i prije nereda u Washingtonu.

Trump će iseliti iz Bijele kuće, ali bi čak i nakon ovakvih tragičnih događaja mogao sačuvati jak utjecaj među republikanskim biračima. U čemu je tajna njegove popularnosti?

“Volim slabo obrazovane”

Za mene glasaju evangelici, mladi, stari, visoko obrazovani, za mene glasaju slabo obrazovani, rekao je jednom prilikom Trump i potom naglasio – volim slabo obrazovane.

EPA/WILL OLIVER

Upravo tom rečenicom Trump je možda objasnio tajnu uspjeha i moć manipulacije koju, uz (nažalost) nesumnjive govorničke kvalitete, obilno koristi.

Problem nije u tome što su glasači neinformirani, već u činjenici da oni zapravo ne znaju koliko su stvarno neinformirani, tvrdi psiholog David Dunning sa sveučilišta u Michiganu.

Ljudi zbog Dunning – Krugerovog efekta više ili manje precjenjuju svoje sposobnosti, podcjenjuju druge i nesvjesni su rupa u svome znanju. Svi pomalo patimo od takvog efekta i utvaramo si da smo u nekoj aktivnosti dobri, a zapravo nismo. Možda se hvalimo kako odlično pečemo jaja na oko za doručak, no ostali ukućani već godinama kolutaju očima znajući da će nam bjelanjak na tavi pregorjeti, a žumanjak ostati nedovoljno ispečen. Na isti način i naša prosudba o političarima može biti vrlo upitna, a to je, smatra Dunning, slučaj s Trumpovim pristalicama, a moguće i s Trumpom osobno.

Glasači su, kada ih upitate o porezima, zdravstvenom sustavu i drugim društvenim i političkim pitanjima, uglavnom prilično uvjereni u vlastito znanje o tim područjima. No kada građanin treba potanko objasniti odnose među tim temama, recimo upravo između zdravstva i poreza, pokazuje se da je poznavanje područja zapravo bila iluzija, zaključili su u istraživanju na sveučilištu Brown.

Ne znam da ne znam

Dakle, ključ razumijevanja Dunning-Kruger sindroma nije u tome da se dokaže neinformiranost u birača već da se razobliči njihovu pogrešnu informiranost, nakrcanost lažima i teorijama zavjera.

Političari i stranke već znaju da mnogi glasači nisu u stanju smisleno povezivati i shvaćati više problema u društvu te stoga često pribjegavaju pojednostavljivanju, a dobar su primjer referendumi. Naime, na takvom se izjašnjavanju uglavnom odlučuje o samo jednom pitanju i rezultati mogu promijeniti smjer neke države za mnoge generacije. Svjež primjer takvog pojednostavljenog odlučivanja je Brexit, a britanski odlazak iz EU se vjerojatno se ne bi dogodio da se, smatra profesor sa Sveučilišta Yale Ian Shapiro, pitanje drugačije formuliralo i povezalo s uzrocima i posljedicama.

Zašto se Trump dogodio baš sada? Psiholog Dunning smatra da su uvjeti za dolazak takvog lidera uvijek prisutni te da je tajna u tome što Trump ranije nije sudjelovao u politici. Uobičajeni je put političara da se u mladosti uključi u lokalnu vlast, a potom, ako je sposoban, pomalo uspinje u karijeri i stječe iskustvo. Na tom će putu, ako krene činiti greške, biti odbačen od biračkog tijela i možda potražiti drugo zanimanje.

Trump je, pak, uskočio niotkuda poput padobranca i uspio, no njegov slučaj pokazuje i koliko štete može prouzročiti netko tko je bombastičan govornik i uspješan motivator priličnog dijela glasačkog tijela, ali ne i profesionalac s dovoljno znanja za povezivanje činjenica.

Nema predaha

Neće biti vremena za predah nakon što Trump preseli na novu adresu, a predsjedničku funkciju preuzme Joe Biden, jer demokracije u Sjedinjenim Državama i Europi, nagrižene korona krizom, čekaju novi izbori i nove rasprave o teškim temama. Parlamentarni izbori u Njemačkoj na jesen bez Angele Merkel ili novi izbori za američke zastupnike za dvije godine tek su neki od za svijet važnih političkih bitaka u turbulentnim mjesecima i godinama pred nama.

Trumpova era vladanja završava nasilno i kaotično, ali šokantni kadrovi iz Washingtona mogu poslužiti i kao pouka o odgovornosti svakog od nas da prikupimo dovoljno znanja i činjenica prije nego što odlučimo koju ćemo političku opciju kao birači zastupati.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.