Faktograf.hr

Samo činjenice

Banka hrane uskoro bi se trebala otvoriti i u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se godišnje baca oko 400 tisuća tona hrane. To bi se trebalo promijeniti kad se 2023. konačno otvori banka hrane.
Myriams-Fotos (Pixabay)

Gotovo 20 posto namirnica dostupnih stanovništvu cijelog svijeta ili blizu milijardu tona hrane svake godine se baci.

Prema najnovijem „Izvješću o indeksu bacanja hrane“ Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), hrana se baca u svim zemljama, i bogatim i siromašnim. Istodobno je blizu 700 milijuna ljudi u svijetu gladno, dok pristup zdravoj hrani nema tri milijarde od 7,8 milijarda stanovnika svijeta (N1, UNEP).

Podatke za 2019. godinu, UNEP je skupljao u 54 zemlje, kako bogate tako i one u razvoju. Zaključili su da se godišnje baci 931 milijun tona hrane, a u taj podatak nisu uračunate kosti, školjke i ostali nejestivi dijelovi.

Po stanovniku Zemlje tako se godišnje baci 121 kilogram hrane, pri čemu se više od polovice baca u kućanstvima. Preciznije, svako kućanstvo baci prosječno 74 kilograma hrane godišnje.

Hrvatska je nešto ispod svjetskog prosjeka u bacanju hrane. Prema zadnjim procjenama, u Hrvatskoj godišnje nastaje oko 400 tisuća tona otpada od hrane. Svaki stanovnik godišnje baci 97 kilograma hrane. Kao i u svijetu, najviše otpada (odnosno 77 posto bačene hrane) proizvodi se u kućanstvima (haop.hr).

Kako riješiti problem prekomjernog bacanja hrane, ali i nedovoljnog doniranja hrane pred istek roka trajanja, izazov je s kojim se suočavaju sve zemlje, pa tako i Hrvatska. Jedno od rješenja je osnivanje banke hrane koja bi unaprijedila sustav doniranja hrane. To bi utjecalo na smanjenje količine otpada od  hrane, ali i pomoglo socijalno ugroženim stanovnicima.

O osnivanju banke hrane u Hrvatskoj se govori godinama. Ne bude li neočekivanih prepreka, ona bi trebala zaživjeti najkasnije do prve polovice 2023. godine.

Banka hrane kasni jer se čeka EU novac

Prema Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane i Programu provedbe tog plana u razdoblju od 2019. godine do 2022. godine, koje je Vlada donijela u lipnju 2019. godine, banka hrane trebala je biti uspostavljena do kraja 2022. godine (Vlada, točka 9. a i 9. b).

No već sad se zna da će rok utvrđen vladinim trogodišnjim planom sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane biti probijen. Sredstva za daljnju realizaciju, naime, Vlada planira osigurati iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost, odnosno europskog novca namijenjenog  oporavku nakon korona krize.

Na prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti još se radi, a Vlada ga Europskoj komisiji treba poslati do kraja travnja (Telegram). Početkom ljeta znat će se je li Nacionalni plan oporavka i otpornosti prošao kod Komisije.

U Ministarstvu poljoprivrede, međutim, računaju na 40 milijuna kuna iz Mehanizma za oporavak i otpornost kojima bi se banka hrane postavila na noge.

„Trenutno se priprema projekt unapređenja sustava doniranja hrane u RH. Naime, cilj nam je do kraja godine izraditi Program potpore za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane koji bi se trebao financirati iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost“, odgovorili su nam iz Ministarstva poljoprivrede na upit u o uspostavi banke hrane.

Kako objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, projekt je vrijedan 40 milijuna kuna te uključuje i informativno-edukativne aktivnosti na temu sprječavanja nastajanja otpada od hrane i doniranja hrane kao i daljnju promociju, digitalizaciju i nadogradnju sustava e-doniranje.

„Plan je isplatiti sredstva tijekom 2022. godine, tako da očekujemo da će svi pokazatelji projekta biti ostvareni najkasnije do polovice 2023. godine, uključujući i pokretanje banke hrane“, navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Doniranje preko interneta

Projekt osnivanja banke hrane u Hrvatskoj osmišljen je na temelju Studije o izvedivosti banke hrane u RH kao i dijaloga s dionicima sustava doniranja hrane. Studiju, koja daje pregled sustava doniranja  u drugim članicama Europske unije, kao i analizu trenutnog stanja doniranja u Hrvatskoj te predlaže modele banke Hrane kod nas, izradio je riječki Ekonomski fakultet 2019. godine.

U toj godini, pilot fazu primjene prošao je i IT sustav za doniranje hrane (e-doniranje) koji je, kao komunikacijsku platformu za donatore i posrednike, izradilo Ministarstvo poljoprivrede.

„Putem sustava je tijekom pilot faze spašeno 8.344 kilograma hrane, a tijekom 2020. godine 41.425 kilograma hrane“, navode iz Ministarstva poljoprivrede navodeći kako se do sada u sustav uključilo 87 donatorskih korisnika te 91 posrednik u lancu doniranja hrane.

Posrednici u lancu doniranja hrane su neprofitne organizacije, uglavnom udruge civilnog društava i pravne osobe katoličke crkve, koje djeluju putem socijalnih samoposluga, pučkih kuhinja i slično. Svi su oni uvedeni u Registar posrednika u lancu doniranja hrane koji trenutno broji 114 pravnih osoba, a najzastupljenija su gradska, općinska i županijska društva Hrvatskog Crvenog križa te biskupijski, nadbiskupijski te župni Caritasi, ali i udruge civilnog društva koje se bave humanitarnim radom. No nisu svi posrednici, kao ni svi donatori, upisani u sustav e-doniranja.

„Projekt e-doniranje nastavlja sa svojim radom i u 2021. godini, a trenutno radimo na povećanju broja korisnika u sustavu. Cilj nam je svaki mjesec kontaktirati što više potencijalnih donatora te ih motivirati na uključenje u sustav“, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede. Izražavaju i uvjerenje da će to doprinijeti povećanju količina donirane hrane koja će se usmjeriti tamo gdje je najpotrebnija.

Plan je ministarstva i da se do polovice iduće godine nadogradi tehničko rješenje sustava e-doniranje kako bi on „bio što efikasniji i privlačniji za korištenje“.

Važno je da se što više donatora uključi u sustav

Povećanje broja korisnika u sustavu e-doniranje ključno je za uspostavu banke hrane.

„IT sustav moramo jako ‘napucati’“, slikovito poručuje Zoran Grozdanov, koordinator Mreže hrane, platforme zajedničkog programskog djelovanja pravnih i fizičkih osoba s ciljem izgradnje učinkovitog nacionalnog sustava doniranja i distribucije hrane Hrvatskoj.

„Izuzetno je važno za buduće funkcioniranje banke hrane da je u sustavu što više donatora. Stoga, molimo proizvođače i trgovce da nas kontaktiraju i da se uključe u IT sustav“, poručuje Grozdanov. I on, kao i resorno ministarstvo, ističe kako je u idućoj fazi ključno motivirati donatore da uđu u sustav e-doniranja, koji je besplatan.

Prema podacima resornog ministarstva u sustavu je trenutno 87 donatora. No, prema riječima Grozdanova, od većih donatora za sada su se uključila samo dva trgovačka lanca. Nužno bi bilo da se uključe i drugi proizvođači te trgovački lanci, pa i oni koji su kroz godine doniranja razvili vlastite sustave distribucije hrane udrugama, odnosno posrednicima u doniranju hrane. Njihovo uključivanje u sustav e-doniranje je važno jer bi u protivnom cijeli projekt uspostave nacionalne banke hrane, zbog manjka donatora, mogao doći u pitanje.

„Sustav funkcionira jednostavno. Preko IT sustava, slikovito, donator javi da ima tonu šećera koju bi donirao. Mi to prosljeđujemo prema socijalnim samoposlugama, a donator ne treba tražiti kome bi donirao robu“, opisuje Grozdanov.

Kako je nastajala banka hrane

Iako se o osnivanju banke hrane godinama govori i ona bi trebala proraditi sa zakašnjenjem u odnosu na planove Vlade, u Mreži hrane nisu nezadovoljni i navode kako Ministarstvo poljoprivrede u zadnjih nekoliko godina „povlači“ veliki dio posla.

Doniranje hrane, podsjeća Grozdanov, 2015. godine oslobođeno je plaćanja PDV-a. Nakon toga, u kratkom mandatu koalicijske Vlade HDZ-a i Mosta koju je vodio Tihomir Orešković, nije bilo nikakvih pomaka u smjeru daljnjeg reguliranja sustava doniranja hrane.

„Kada je ministarstvo preuzeo Tomislav Tolušić, sve je pokrenuto s mrtve točke. Izrađen je nacionalni plan sprečavanja otpada od hrane te je na tragu toga izrađena stručna studija o izvedivosti banke hrane i IT sustav za doniranje. Iduća faza bi trebala biti osnivanje banke hrane“, navodi Grozdanov objašnjavajući kako je ministarstvo poljoprivrede odradilo ogroman posao prema osnivanju banke hrane, kako u zakonodavnom smislu tako i na poticanju civilnog sektora da se uključi.

Iako je ideja potekla iz civilnog sektora, posao formiranja banke hrane preuzelo je resorno ministarstvo koje u tome surađuje s udrugama. U drugim zemljama, podsjeća Grozdanov, doniranje hrane je prvenstveno stvar civilnog sektora.

Kako će funkcionirati banka hrane

U osnovi, banke hrane su neprofitne, humanitarne organizacije čija je svrha prikupljati viškove iz sustava proizvodnje i prodaje hrane i distribuirati ih potrebitima direktno ili putem posrednika.

„Banke hrane u svijetu funkcioniraju na različite načine, ali zajednički nazivnik uglavnom svih modela je da je ovdje riječ o ‘neprofitnom veletrgovcu’, dakle posredniku između donatora i posrednika u lancu doniranja hrane“, objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Posredovanje banke hrane, ističu, može se provoditi na više načina. „Oni uključuju: povezivanje donatora i posrednika u lancu doniranja hrane; prema potrebi, preuzimanje hrane od donatora i/ili skladištenje hrane i/ili prijevoz hrane od donatora i/ili skladišta do posrednika; koordinacija donacija; traženje potencijalnih donatora hrane; poticanje doniranja hrane; zagovaranje doniranja hrane i potrebu rješavanja problema siromaštava pred donatorima i nadležnim tijelima;  doprinos razvoju i provedbi politike sprječavanja nastajanja otpada od hrane…“.

Banke hrane su uglavnom neprofitne organizacije „koje se financiraju putem javnih izvora (država, županije, gradovi, općine), europskih sredstva, ulaganja privatnog sektora, filantropskih donacija te vlastitih akcija, projekata i aktivnosti“.

Hrvatski model banke hrane trebao bi biti definiran do kraja godine. Kako navode iz resornog ministarstva, on će jednim dijelom biti definiran kroz izradu „Programa potpore za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane i to u skladu sa rezultatima provedene Studije o izvedivosti banke hrane u RH“.

Sama Studija predlaže tri moguća modela formiranja banke hrane: Model A ili širi regionalni pristup kroz kreiranje četiri regionalna koordinacijska centra, Model B ili županijski pristup koji bi pretpostavljanje 21 koordinacijskog središta banke te Model C koji bi pretpostavljao osnivanje krovnog udruženja koje bi okupljalo sve zainteresirane posrednike u sustavu banke hrane.

Iako model organizacije banke hrane još nije poznat, neslužbeno se može čuti kako će se najizglednije ići prema modelu osnivanja četiri regionalna koordinacijska centra.

Banka hrane nije državna institucija

U toj završnoj fazi ustrojavanja banke hrane u Hrvatskoj problem bi mogao biti i tko će je voditi.

„Banke hrane diljem svijeta nisu u vlasništvu države. Međutim, preporuka je da u planiranju osnivanja i prvoj inicijativi sudjeluju humanitarne neprofitne organizacije, donatori i Vlada pojedine države“, navodi se u Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2019. do 2022. godine.

To znači da bi se Ministarstvo poljoprivrede koje sada nosi posao, iz banke hrane trebalo povući kada se ona osnuje. Koordinatora koji će voditi banku hrane, resorno ministarstvo bi trebalo odabrati na natječaju. Zainteresiranih za taj posao, kako se može čuti, u trenutnoj pripremnoj fazi banke hrane nema, iako se pokušalo zainteresirati velike posrednike koji imaju distributivne kapacitete.

U krajnjoj fazi osnivanja banke hrane, pri Ministarstvu poljoprivrede će se, u svrhu praćenja provedbe projekta unapređenja sustava doniranja hrane, osnovati i Savjet za praćenje sustava doniranja hrane. Osim predstavnika resornog ministarstva u njemu bi bili predstavnici donatora i posrednika.

„Zadaća Savjeta bi, između ostalog, bila predlaganje unapređenja sustava doniranja hrane u cjelini“, navode iz ministarstva poljoprivrede. Pritom ističu kako su „zajednički napori svih dionika u lancu doniranja hrane rezultirali porastom iznosa nabavne vrijednosti donirane hrane“.

Svake godine donira se sve više hrane

U 2019. godini donirano je hrane u vrijednosti od gotovo 13 milijuna kuna što je porast od 30 posto u odnosu na 2018. godinu. Rast je nastavljen i u 2020. godini, ali po nižoj stopi.

Prošla godina bila je posebno izazovna zbog epidemiološke situacije, „ali ipak neslužbeni podaci za sada pokazuju porast od 13 posto u količinama donirane hrane u odnosu na 2019. godinu“.

Banka hrane, trebala bi dodatno podići svijet o potrebi doniranja hrane. Hrvatska bi takvu banku trebala dobiti na 56. obljetnicu osnivanja prve banke u svijetu i 39. obljetnicu osnivanja prve banke hrane u Europi.

Koncept banke hrane, kako se navodi u studiji o izvedivosti banke hrane u Hrvatskoj, razvijen je u kasnim 1960-tima u SAD-u. Prva banka hrane osnovana je u Arizoni pod nazivom St Mary’s Bank Alliance, 1967. godine, odakle se brzo proširila po cijelom SAD-u.

„Do ideje za osnivanjem banke hrane, John van Hengel došao je promatranjem trgovina mješovitom robom i njihovim odbacivanjem hrane kojoj je oštećeno pakiranje ili je pred istekom roka. Počeo je sakupljati takvu hranu za socijalnu samoposlugu u kojoj je volontirao, međutim količine hrane ubrzo su postale prevelike te je stvorio centralnu lokaciju iz koje su socijalne samoposluge mogle uzimati hranu“, navodi se u Studiji.

Prva banka hrane u Europi osnovana je 1984. godine u Francuskoj, a veći val osnivanja banaka hrane krenuo je s ekonomskom krizom 2008. godine.

U zemljama EU, kako se navodi u Studiji, proizvođači hrane i trgovci na malo višak hrane uglavnom doniraju kroz banke hrane ili direktno dobrotvornim ustanovama. Banke hrane se međusobno umrežavaju nevezano za model rada po kojem funkcioniraju. Na nacionalnim razinama najčešće postoje tzv. federacije banaka hrane (pri čemu u nekim zemljama djeluje više federacija).

Na razini Europe djeluje Europski savez banaka hrane (FEBA, European Food Banks Federation). FEBA broji 24 članice, po jednu iz svake države članice – i to nacionalnu federaciju banaka hrane ili individualnu organizaciju. Osim stalnih članica FEBA ima i pet pridruženih zemalja članica.

Mreža FEBA-e u 2019. godini sastojala se od 430 banaka hrane u 24 zemlje, a kroz tu mrežu distribuirano je 768 tisuća tona hrane ili otprilike 2,2 milijuna obroka dnevno. U 2019. godini, mreža banaka hrane skrbila je o 9,5 milijuna korisnika (FEBA, Annual Report 2019.).

 

Napomena: U prvoj verziji teksta omaškom smo kao količinu hrane koja se godišnje baca u Hrvatskoj naveli 400, umjesto 400 tisuća tona. Greška je naknadno ispravljena.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.