Od čitatelja Faktografa dobili smo upit za provjeru točnosti dijela nastupa eurozastupnika Mislava Kolakušića u Europskom parlamentu, a koji glasi:
„Samo u Hrvatskoj u prošloj godini nije obavljeno više od 110.000 hitnih kirurških intervencija, pregleda teških kroničnih bolesnika, oboljelih od raka i drugih teških bolesti što je imalo za posljedicu nikad veću smrtnost u Republici Hrvatskoj“.
S brojem od 110.957 zahvata i pregleda manje u 2020. nego ih je bilo u 2019. izašao je krajem veljače Jutarnji list pozivajući se na podatke CEZIH-a, središnjeg zdravstveno-informacijskog portala.
Točan je broj o preko 110.000 pregleda i zahvata manje
Da je broj odgođenih pregleda i zahvata u odnosu na 2019. o kojima govori Jutarnji točan, Faktografu su potvrdili iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Navode i sljedeće: „Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) broj slučajeva u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti manji je za 23% u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu“.
Najveći pad – više od 30% – je u djelatnostima dentalne medicine koja se provodi u bolnicama, te djelatnostima fizikalna medicina i rehabilitacija, maksilofacijalne kirurgije, dermatologije.
Međutim, suprotno navodima Mislava Kolakušića, iz HZZO-a tvrde kako je „izvršenje u djelatnosti onkologije i radioterapije bilo manje za samo 1%“.
S druge strane, u djelatnosti medicinske mikrobiologije s parazitologijom broj slučajeva je veći 23%.
Hospitalizacija je bilo 20% manje
Što se tiče broja hospitalizacija, HZZO potvrđuje da je broj hospitalizacija bio manji za 20% u 2020. godini u odnosu na 2019.
Najveći pad – više od 30% – je u djelatnostima fizikalna medicina i rehabilitacija, maksilofacijalna kirurgija, dermatologija, oftalmologija, ali i kronične plućne bolesti, dječja kirurgija i otorinolaringologija.
Napominjemo da je u djelatnosti fizikalne medicine i rehabilitacije primijećen pad od 52% kod akutnih rehabilitacija za razliku od medicinske rehabilitacije u specijalnim bolnicama i lječilištima gdje je taj pad manji, odnosno 24%, navode.
Međutim, u HZZO-u naglašavaju: „Želimo istaknuti kako su svi pacijenti s akutnim bolestima i sva hitna stanja zbrinuta, te da se redovito provodila neodgodiva zdravstvena zaštita, kao što su to hemodijalize i onkološka terapija“.
U nekim je djelatnostima očekivano veći broj hospitalizacija i to u djelatnosti infektologije za 10% i anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja za 14%, navode u HZZO-u.
Jutarnji u svom članku problematizira i financijski aspekt iznoseći kako se bolnice financijski moraju pravdati tako da fakturiraju obavljene preglede, zahvate ili terapije. Međutim, iako su redom bilježile veliko smanjenje obavljenog posla, niti jednoj bolnici nije smanjen financijski limit.
U HZZO-u objašnjavaju: „Ako bolnica fakturira manje od uplaćenog limita, onda se obvezuje u narednom razdoblju nadoknaditi taj manjak. No neke ustanove su imale povećane troškove radi većeg uključenja u zbrinjavanje Covid pacijenata, bilo kroz testiranje, bilo kroz njihovo bolničko zbrinjavanje“.
Točno je da smrtnost nikad nije bila veća
Kolakušić je ispravno konstatirao kako smo prošle godine zabilježili nikad veću smrtnost u Republici Hrvatskoj, ali pritom u svom nastupu uopće ne uzima u obzir umrle od korone.
Prema službenim privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija bolesti Covid-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih porastao je za 11,5% od ožujka 2020. do siječnja 2021. u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 5.551 više.
U prosincu 2020. zabilježen je dosad najveći broj umrlih u Republici Hrvatskoj u jednome mjesecu, odnosno bilo je 7.395 umrlih. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec to je povećanje od 59,3% ili 2.754 umrlih više.
Još više umrlih nego što ih je izbrojao DZS uneseno je u maticu umrlih. Prema podacima Ministarstva uprave, u maticu umrlih lani je upisano 59.814 osoba. To je više mrtvih nego što je izbrojao Zavod za statistiku: prema njihovim podacima bilo ih je 56.677, što je 7,5% umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih za razdoblje 2015. − 2019.
Prema podacima o višku smrti u Hrvatskoj koje je objavio Economist, prošle je godine umrlo 6.220 ljudi više nego je to bilo u petogodišnjem prosjeku, iako je do tog datuma registrirano 4.020 umrlih od Covida ili s Covidom.
Svakako je bar dio tih smrti nastupio zbog otežanog pristupa zdravstvenoj skrbi, ali još ne postoje skupni statistički podaci o uzrocima smrti u 2020.
