Faktograf.hr

Samo činjenice

WHO nije potvrdio da dalekovodi uzrokuju rak, a HOPS navodi da poštuje zaštitne odredbe za Dubravu

S obzirom na razvoj tehnologije, postoje međunarodni i nacionalni propisi usmjereni na zaštitu od elektromagnetskog zračenja.
ilustracija: Faktograf/HINA Denis CERIĆ

„Ovo nije hir građana prigradskog naselja Dubrava, nego se radi o jednoj realnoj opasnosti.  Elektromagnetska zračenja od dalekovoda ovakve snage izazivaju, odnosno potencijalno mogu izazvati rak“, kazao je novinarima saborski zastupnik suverenista Hrvoje Zekanović, ustvrdivši kako i prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji dalekovodi mogu stvoriti elektromagnetsko zračenje i prouzročiti kancerogena oboljenja.

Kandidat za gradonačelnika Šibenika Hrvoje Zekanović u nekoliko je navrata govorio o izgradnji dalekovoda 2×110 kV TS Bilice – TS Trogir na dionici Bilice – Boraja, a koji bi jednim svojim manjim dijelom trebao prolaziti u blizini kuća u šibenskom naselju Dubrava.

Zekanović nije prvi koji je iznio tu tezu. Da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) potvrdila kako blizina dalekovoda izravno utječe na zdravlje građana ranije je na aktualnom satu Županijske skupštine govorila i vijećnica s liste Stipe Petrine Iris Ukić Kotarac koja se u ime građana Dubrave već dulje vrijeme zalaže za izmještanje trase dužine 1.900 metara.

Izazivanje tumora nije potvrđeno

Visokonaponski dalekovodi napona 110, 220 i 400 kV stvaraju elektromagnetska zračenja. Svjetska zdravstvena organizacija, međutim, nije potvrdila da dalekovodi izazivaju rak u naseljenim područjima.

Zbog rastuće zabrinutosti oko mogućih utjecaja na zdravlje pri izlaganju različitim izvorima elektromagnetskih zračenja, WHO je 1996. godine pokrenuo veliki multidisciplinarni istraživački pothvat EMF. U posljednjih 30 godina, navodi se, objavljeno je oko 25 tisuća članaka koji su se bavili mogućim biološkim i zdravstvenim posljedicama izlaganja neionizirajućem zračenju.

Izlaganje snažnim elektromagnetskim poljima visokih frekvencija na samom izvoru može prouzročiti zdravstvene probleme, ali spomenuta istraživanja za cilj imaju proučavanje štetnosti pri izlaganju elektromagnetskim poljima u svakodnevnom okruženju. Proučavali su se utjecaji dalekovoda i uređaja koji se koriste u domu poput mikrovalnih pećnica, kao i utjecaj zračenja kompjuterskih ekrana, radara, mobilnih telefona i njihovih baznih stanica te bežičnog interneta.

„Bazirano na nedavnom dubinskom pregledu znanstvene literature, WHO zaključuje kako nam postojeći dokazi ne potvrđuju postojanje bilo kakvih zdravstvenih posljedica zbog izlaganja niskim jakostima elektromagnetskih polja“,  stoji na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije.

Fokus istraživanja bio je na mogućem utjecaju dalekovoda te radiofrekvencija na povećani rizik od razvoja tumora.
„Usprkos brojnim studijama, dokazi o bilo kakvim efektima ostaju jako kontroverzni. Međutim, jasno je da ako elektromagnetska polja i imaju ikakav utjecaj na razvoj raka, to povećanje rizika moglo bi biti ekstremno malo. Dosadašnji rezultati su nekonzistentni, ali nikakvo znatno povećanje rizika nije utvrđeno ni za jednu vrstu tumora kod djece ili odraslih“, kaže Svjetska zdravstvena organizacija.

„Kontroverzni dokazi“, kada je riječ o niskofrekventnim elektromagnetskim poljima, odnose se prije svega na istraživanja postoji li povećani rizik za leukemiju kod djece koja žive u blizini dalekovoda. Određeni broj epidemioloških studija sugerirao je malo povećanje rizika za dječju leukemiju, međutim, znanstvenici nisu bez svake sumnje zaključili da ti rezultati ukazuju na uzročno-posljedičnu vezu.

Ako elektromagnetska polja ne izazivaju rak, zašto se istraživanja nastavljaju?

Svjetska zdravstvena organizacija dodaje također i kako znanost „ne može jamčiti ni apsolutnu sigurnost, ali dosadašnja istraživanja su ohrabrujuća“.

Studije su, navode, dobre u identificiranju snažnih utjecaja, kao što je povezanost između pušenja i raka, međutim nije tako lako razlučiti mogući „mali utjecaj“ od  konstatacije da „nema utjecaja“.

„Da su elektromagnetska polja na razinama kakve su uobičajene u našem okruženju snažni kancerogen, to bi se već lako dokazalo. Suprotno tome, ako su male razine elektromagnetskih polja slab kancerogen ili čak i snažan kancerogen za vrlo malu skupinu ljudi unutar veće populacije, to je bitno teže dokazati“. Nepostojanje dokaza znači da utjecaja nema ili, pak, da ga nije moguće izmjeriti postojećim metodama, objašnjavaju.

Radi sigurnosti, odnosno kako bi se okolina zaštitila od elektromagnetskih polja, postoje nacionalne i međunarodne smjernice te zakonodavstvo koje određuje maksimalne dopuštene vrijednosti od neionizirajućih zračenja u općoj populaciji.

WHO je 2011. kao „mogući kancerogen“ klasificirao mobitele

Prije 10 godina Svjetska zdravstvena organizacija, odnosno njena Međunarodna agencija za istraživanje raka objavila je kako izloženost radiofrekvencijama elektromagnetskih polja pri upotrebi mobitela klasificira kao „mogući kancerogen“ 2B grupe, odnosno da česta i duga upotreba mobitela može izazvati neke vrste tumora na mozgu.

Klasificiranje je provedeno na temelju ograničenih rezultata istraživanja u ljudi.

„Taj zaključak znači da može biti nekog rizika i zbog toga moramo dalje razmatrati postoji li veza između upotrebe mobitela i povećanog rizika za rak“, priopćeno je tada.

Kasnija razmatranja nisu potvrdila povezanost upotrebe mobitela sa zločudnim tumorima glave i vrata u razdoblju korištenja od 10 godina. Međutim, preporučuju se daljnja istraživanja.

HOPS je za novi dalekovod dobio sve potrebne dozvole

Hrvatski operater prijenosnih sustava (HOPS) izgradnju novog dvostrukog dalekovoda obrazlaže potrebama pouzdanosti napajanja Šibenika i Šibensko-kninske županije.

U energetskom smislu, objašnjavaju, povezalo bi se područje koje osim TS Bilica, TS Podi, TS Kaštela i TS Trogir u sklopu širenja turističke djelatnosti tog područja uključuje i velik broj postojećih i budućih vjetroparkova. „Županijskim planovima razvoja određenih područja predviđena je izgradnja određenog broja industrijsko-poslovnih zona s osnovnim ciljem pokretanja privredne djelatnosti na lokalitetima koji su u tom smislu atraktivni s gospodarskog, ali i šireg društveno političkog značaja. Prostornim planovima je predviđena izgradnja poslovne zone na lokalitetu Podi u neposrednoj blizini grada Šibenika, kao i poslovne zone Prgomet u neposrednoj blizini Trogira. S obzirom na karakter industrijsko-poslovne zone, kao nužan preduvjet realizacije nameće se potreba osiguranja odgovarajuće komunalne infrastrukture što između ostalog podrazumijeva i potrebu osiguranja sigurnog i kvalitetnog napajanja električnom energijom. Planovima razvoja Hrvatskih željeznica za potrebe elektrifikacije željezničke pruge predviđena je na ovom području izgradnja elektrovučnih postaja“, navode iz HOPS-a za Faktograf.

Na pitanje kako će osigurati da na spornoj trasi dalekovoda ne bude štetnog zračenja za stanovnike, HOPS odgovara kako su kao investitor ispoštovali odredbe Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji, Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja i Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja.

„Sastavni dio lokacijske dozvole su i posebni uvjeti Ministarstva zdravstva temeljeni na Zakonu o zaštiti od neionizirajućeg zračenja koji propisuju uvjete koji se trebaju ispoštovati kako bi se ishodila suglasnost na glavni projekt što je preduvjet za ishođenje građevinske dozvole. Sukladno navedenom Zakonu o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, stručne poslove zaštite od neionizirajućeg zračenja mogu obavljati pravne osobe registrirane za te djelatnosti koje imaju ovlaštenje nadležnog ministra za zdravstvo i akreditirane prema normi HRN EN ISO/IEC 17025. Investitor je u svemu poštivao zakon te je navedene poslove povjerio ovlaštenoj pravnoj osobi koja je izradila izvješće (proračun) očekivanih razina elektromagnetskih polja u skladu s Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja i izdala Mišljenje o udovoljavanju izvora odredbama Pravilnika i Zakona. Takvo izvješće dostavljeno je zajedno s glavnim projektom na suglasnost (potvrdu projekta) Ministarstvu zdravstva u postupku ishođenja građevinske dozvole. S obzirom da je proračun pokazao da su očekivani iznosi električnih i magnetskih polja niži od graničnih vrijednosti definiranih Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja, Ministarstvo je izdalo potvrdu glavnog projekta te je ishođena građevinska dozvola za zahvat.

Nužna i mjerenja nakon izgradnje

Nakon izgradnje, a za vrijeme probnog rada, Investitor je dužan osigurati mjerenja razina elektromagnetskih polja što je dužan povjeriti ovlaštenoj i akreditiranoj pravnoj osobi. Nakon provedenih mjerenja i davanja mišljenja pravne osobe o udovoljavanju izvora odredbama iz Pravilnika Investitor mora zatražiti od Ministarstva zdravstva odobrenje za uporabu tog izvora. Bez tog odobrenja nije moguće ishoditi uporabnu dozvolu koja je potrebna prema Zakonu o gradnji“, tumače.

U HOPS-u navode kako je trasa dalekovoda na dionici u blizini šibenske Dubrave „upravo položena na način kako bi se udaljila od samog naselja i kako bi se zadovoljili uvjeti svih javnopravnih tijela koja su sudjelovala u postupku ishođenja građevinske dozvole“.

Najbliže kuće, odnosno jedan objekt, od dalekovoda je udaljen približno 80 metara, jedan je objekt udaljen 90 metara, dok su ostali stambeni objekti smješteni na udaljenosti preko 100 m od trase dalekovoda.

Izgradnjom spomenute dionice bili bi stečeni  preduvjeti za uklanjanje postojećeg dalekovoda DV 110 kV Bilice – Podi, koji također prolazi kroz naselje. „Izgradnjom spomenute dionice oslobađa se prostor u naseljenom mjestu koji će potom stanovnici moći bez ograničenja upotrebljavati u druge svrhe (poljoprivreda, voćarstvo, pa i nesmetanu izgradnju svojih objekata), a nova trasa položena je znatno pasivnijim terenom,što je i bio glavni razlog izmještanja trase iz postojećeg elektroenergetskog koridora“, tvrde.

U HOPS-u dodaju kako je uglavnom riješena i imovinsko-pravna procedura vezano uz buduću dionicu dalekovoda. Do sada je riješen postupak za 165 katastarskih čestica u vlasništvu privatnih osoba (osim jedna koja je u suvlasništvu četiri osobe) te jedne koja je u vlasništvu države.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.