Sve rokove za dokazivanje statusa hrvatskog branitelja i hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) Vlada je ukinula prije tri godine. Time je od 1. siječnja 2018. godine svima koji misle da im taj status pripada, a nisu ga ostvarili do krajnjeg roka 2009. godine, otvorila mogućnost za ponovno podnošenje zahtjeva (1, 2).
No nakon tri godine primjene pravila iz potpuno novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Vlada se odlučila za daljnje omekšavanje njegovih odredbi jer je Ministarstvo branitelja uočilo da je „određene mjere predviđene Zakonom potrebno dodatno prilagoditi potrebama korisnika kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom“, kako stoji u obrazloženju zakonskih izmjena. Sabor je u prvom čitanju te nove odredbe izglasao 19. ožujka.
Umjesto ZOSI-a, stručno vještačenje preuzima Ministarstvo branitelja
Status HRVI-a, prema zakonskim izmjenama, dokazivat će se puno brže i lakše jer će se ukinuti nekoliko stepenica u dosadašnjem postupku. Iz postupka se u potpunosti izbacuje prethodna stručna procjena, ali i vještačenje pred Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI).
„Prema rezultatima sustavnog praćenja stanja rješavanja zahtjeva za priznavanje statusa HRVI, postupak traje gotovo dvije godine. Zbog dugotrajnosti postupka potrebno je izbaciti prethodnu stručnu procjenu iz postupka ostvarivanja statusa HRVI“, među ostalim stoji u obrazloženju izmjena i dopuna Zakona.
Vještačenje koje sada provodi ZOSI, „bit će prebačeno u punu nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja“. Odnosno, o tome je li nečije narušeno zdravlje posljedica sudjelovanja u ratu koji je završio prije 25 godina odlučivat će samo povjerenstva koje će imenovati ministar branitelja i u kojem će vještačenja obavljati vještaci temeljem ugovora o djelu.
Preciznije, iz procesa priznavanja statusa isključeno je mišljenje neovisnog tijela, odnosno institucije koja nije povezana s Ministarstvom branitelja. Je li nekome zdravlje stradalo zbog sudjelovanja u ratu i koliki je njegov stupanj oštećenja, odlučivat će vještaci angažirani od strane resornog ministarstva koje odlučuje i o dodjeli statusa. Te bi izmjene mogle dovesti do porasta broja branitelja.
Medvedova supruga ne vještači branitelje
I sam ZOSI, koji još uvijek obavlja posao vještačenja, za potrebe priznavanja statusa branitelja u svom radu koristi vanjske stručnjake za vještačenje koji mogu biti imenovani vještakom ili višim vještakom u prvom, odnosno drugom stupnju postupka.
Našeg čitatelja koji je prošao postupak vještačenja u prvom i drugom stupnju zanimalo je „je li dopustivo“ te „je li sukob interesa da o statusu branitelja odlučuje supruga ministra branitelja Tome Medveda“.
Naime, rješenje u drugostupanjskom postupku u tom slučaju potpisala je prof. dr. sc. Vesna Medved.
No psihijatrica Vesna Medved s KBC-a Zagreb, koja se nalazi na popisu stručnjaka za vještačenje za potrebe Središnjeg ureda ZOSI-a u Zagrebu nije supruga ministra branitelja Medveda.
„Navedena tvrdnja je neistinita“, odgovorili su nam iz Ministarstva branitelja na upit je li ministrova supruga u komisiji za vještačenje ZOSI-a. Dodaju i kako je ministrova supruga po zanimanju medicinska sestra te je zaposlena u KBC Sestre milosrdnice.
I iz Medvedove imovinske kartice je vidljivo da mu je supruga zaposlena u KBC-u Sestre Milosrdnice.
Na popisu vanjskih stručnjaka koje u postupcima vještačenja, kako u Središnjem tako i u područnim uredima, angažira ZOSI, dvije su liječnice koje imaju isto prezime kao i ministar branitelja. Osim psihijatrice Vesne Medved koja je na listi viših vještaka specijalista koje ZOSI angažira za potrebe Središnjeg ureda u Zagrebu, na listi je i Vera Medved, specijalistica medicine rada i sporta. Ona je vještak specijalist koji se angažira za potrebe Područnog ureda Osijek. S obje vještakinje, kako nam je pojašnjeno iz Ministarstva branitelja, ministar dijeli jedino prezime.
Prema trenutnoj listi stručnjaka, ZOSI za potrebe Središnjeg ureda može angažirati 34 stručnjaka za vještačenje, a u šest područnih ureda još 121 vanjskog stručnjaka vještaka.
Dio tih stručnjaka vještaka vjerojatno će angažirati i Ministarstvo branitelja kada, kako se izmjenama zakona predviđa, preuzme posao vještačenja.
Veća mirovinska prava
Osim ukidanja prethodne stručne procjene i vještačenja ZOSI-a, zakonskim izmjenama se olakšavaju uvjeti za priznavanje statusa hrvatskog branitelja pripadnicima naoružanih odreda Narodne zaštite.
To se odnosi na one pripadnike koji su u borbenom sektoru bili angažirani manje od sto dana, ali su u kontinuitetu nastavili sudjelovati u Domovinskom ratu kao pripadnici Oružanih snaga. Istodobno se status branitelja omogućuje i onim pripadnicima Narodne zaštite koji su bili ranjeni ili ozlijeđeni, a nisu ispunili uvjet sudjelovanja od sto dana.
U planu je olakšati i ubrzati i ostvarivanje stanarskog prava kroz dodjelu nekretnina ili pomoć pri kupnji na tržištu.
Onima koji su do sada dokazali status hrvatskog branitelja, a već su u mirovini prema općim propisima, omogućit će se i povećanje mirovine. Naime, branitelji koji ne ostvaruju klasičnu braniteljsku mirovinu, imaju pravo da im se mirovina priznata prema općim propisima određuje prema Zakonu o hrvatskim braniteljima. U tom slučaju, u mirovinu idu po nešto povoljnijim uvjetima te im je najniža mirovina veća nego kad je određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Takvih je umirovljenika trenutno 47 025, a njihova prosječna mirovina iznosi 2.848,56 kuna za prosječno 29 godina mirovinskog staža. No prema predloženim zakonskim izmjenama, svima koji su u međuvremenu ostvarili status branitelja ili ga ostvare, iako su već ranije otišli u mirovinu, omogućilo bi se da se ona naknadno obračunava prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja.
Istodobno, prema braniteljskom zakonu mirovinu prima 70 898 osoba, a njihova prosječna mirovina je 6.022,41 kuna (Statističke informacije HZMO).
