Faktograf.hr

Samo činjenice

Kroz dopunske izbore za manjine, moguća su preslagivanja u županijama, gradovima i općinama

Dopunski izbori u jesen mogli bi utjecati na odnos snaga u nekoliko županijskih skupština te gradskih vijeća.
HINA/ Damir SENČAR /ds

Kada se u nedjelju, 30. svibnja u 19 sati zatvore birališta nakon drugog kruga izbora općinskih načelnika, gradonačelnika i župana to ipak u nekim dijelovima Hrvatske neće biti kraj ovogodišnjih lokalnih izbora. Dio općina, gradova i županija u jesen čekaju i dopunski izbori, jer u redovnom roku u općinska i gradska vijeća i županijske skupštine nije izabran dovoljan broj pripadnika nacionalnih manjina. Ti bi izbori mogli ojačati sadašnje izborne rezultate, ali i preokrenuti odnos snaga u pojedinim općinama, gradovima i županijama.

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, u lokalnim predstavničkim tijelima ostalo je nepopunjeno ukupno 99 vijećničkih mjesta namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina.

Zastupljenost manjina u pojedinim općinskim i gradskim vijećima i županijskim skupštinama određuje se sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o lokalnim izborima. Koliko pripadnika manjina mora biti u nekom lokalnom predstavničkom tijelu izračunava se na temelju popisa stanovništva i ukupnog broja svih vijećničkih mjesta na pojedinom području.

Uz to, ostavljena je mogućnost da i lokalne jedinice, dakle općine i gradovi, svojim statutima odrede broj pripadnika nacionalnih manjina u općinskim i gradskim vijećima neovisno o njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu na nekom području. Pojednostavljeno, gradovi i općine mogu pripadnicima manjina statutom dati i veća prava sudjelovanja u lokalnoj vlasti od zakonom propisanog minimuma.

Dodatni vijećnici u više od 80 predstavničkih tijela

Temeljem rezultata izbora za općinska i gradska vijeća i županijske skupštine održanih 16. svibnja, čak u polovini županija nije izabran dovoljan broj pripadnika nacionalnih manjina, tako da za 10 županijskih skupština i u Zagrebu – koji također ima status županije – moraju biti dopunski izbori, jednako kao i u 16 gradova i 55 općina.

Na dopunskim izborima za županijske skupštine i općinska i gradska vijeća popunjavat će se 74 vijećnička mjesta namijenjenih za Srbe, 11 za Rome, četiri za Talijane, tri za Mađare i jedan za Ukrajince. Dopunski izbori bit će i za pripadnike hrvatskog naroda u tri općine u istočnoj Slavoniji u kojima su u manjini – za općinska vijeća Borova, Trpinje i Jagodnjaka. U većini mjesta treba se birati po jedan pripadnik neke manjine koji nije izabran na redovitim izborima, a ponegdje i pripadnici više manjina, kao na primjer u Dardi gdje se u općinsko vijeće trebaju izabrati po jedan pripadnik Roma i Mađara.

Prema zakonu, dopunski izbori za pripadnike nacionalnih manjina moraju se održati u roku od 90 dana od konstituiranja pojedinog općinskog i gradskog vijeća, odnosno županijske skupštine.  Đuro Sessa, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, najavio je da će se ti izbori najvjerojatnije održati krajem rujna ili početkom listopada.

Na njima mogu sudjelovati isključivo pripadnici nacionalnih manjina, odnosno Hrvati tamo gdje su u manjini. Jedino oni mogu birati i biti birani, ali kandidacijske liste mogu isticati sve političke stranke, ne samo one s manjinskim predznakom, kao i grupe birača. To znači da bi aktualne stranke ili nezavisne liste koje su sada ušle u predstavnička tijela na jesen mogle krenuti u potragu za pripadnicima manjina kako bi ojačale broj svojih vijećničkih mandata.

Nakon dopunskih izbora, broj sadašnjih vijećničkih mjesta povećat će se za broj pripadnika nacionalnih manjina koji moraju ući u predstavničko tijelo, pa makar taj broj bio i paran što može otežati formiranje buduće većine.

Manjine mogu biti presudne za formiranje nove većine

Hoće li doista dopunski izbori za nacionalne manjine promijeniti stranačku strukturu sadašnjih pobjednika i gubitnika u nekom gradu, općini ili županiji, još je prerano reći, jer će u mnogim mjestima formiranje vijećničke odnosno skupštinske većine ovisiti o ishodu drugog kruga izbora za načelnike općina, gradonačelnike i župane iduće nedjelje.

No, ipak se već sada može pretpostaviti da ishod dopunskih izbora neće biti nevažan u više županija i gradova. Bit će zanimljivo pratiti što će se događati sa sastavom i rasporedom snaga u nekoliko županijskih skupština u kojima se moraju izabrati pripadnici srpske nacionalne manjine, poput Bjelovarsko-bilogorske, Ličko-senjske  i Šibensko-kninske županije u kojima se moraju izabrati po dva dodatna vijećnika ili Primorsko-goranske županije   u kojoj se, uz dva pripadnika srpske manjine, mora izabrati i jedan talijanske manjine.

Kako sada stvari stoje, dopunski izbori u jesen mogli bi utjecati i na sastave gradskih vijeća u više gradova, među ostalim u Rijeci, Puli, Drnišu, Petrinji  i Sisku, u kojima se treba izabrati po jedan vijećnik iz redova srpske manjine. I Bošnjaci bi mogli imati važnu ulogu u općinskim vijećima u Cetingradu i Gunji, jer i u njima ima po jedno nepopunjeno mjesto.

Za Rome je ostalo najviše nepopunjenih vijećničkih mjesta u Međimurju – po jedan mandat u županijskoj skupštini i u općinskim vijećima Kotoribe, Male Subotice, Podturena i Pribislavca te dva mjesta u Orehovici. Po jedan Talijan još mora ući u gradsko vijeće Rovinja te u općinska vijeća u Vrsaru i Višnjanu.

I Zagreb očekuju dopunski izbori na jesen, jer u gradsku skupštinu mora biti izabran jedan vijećnik srpske nacionalnosti. Ti izbori, međutim, neće poremetiti sadašnji odnos snaga.

Zakon promijenjen na zahtjev SDSS-a, Radina i Jankovicsa

I nakon prijašnjih lokalnih izbora bilo je dopunskih izbora za pripadnike nacionalnih manjina, ali u znatno manjem broju općina, gradova i županija. Naime, prema starom zakonskom modelu, u slučaju ako na redovitim izborima za općinska i gradska vijeća i županijske skupštine nije izabran potreban broj pripadnika manjina, prvo su se ta mjesta popunjavala „skidanjem“ s lista koje su ušle u predstavničko tijelo, pa čak i onih koji nisu prešli prag, a tek potom, ako kandidata iz redova neke nacionalne manjine na tim listama nije bilo ili nije bilo dovoljno, raspisivali su se dopunski izbori.

U prosincu prošle godine Sabor je izglasao izmjene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima je, među ostalim, izmjenom članka 107. uveden novi model, ne više „skidanje“ s lista, nego se za sva nepopunjena vijećnička mjesta za pripadnike nacionalne manjine moraju raspisati dopunski izbori.

Zanimljivo je da izmjenu modela nije izvorno predložila Vlada, nego su to amandmanom naknadno zatražili Klub SDSS-a, zastupnik talijanske manjine Furio Radin i zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics. Takvim se novim modelom, objasnili su zastupnici manjina, osigurava izborni legitimitet izabranog kandidata i predstavljenost nacionalne manjine koja ima pravo na zastupljenost.

Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a, tada je u saborskoj raspravi upozorio da su neke političke stranke koristile to što se pripadnike manjina ‘povlačilo’ s lista, pa su ih stavljali na začelje kako bi ih u slučaju potrebe aktivirali i time podebljali broj svojih vijećnika, a novi model tu bi praksu prekinuo.

“Pojedine stranke su shvatile da taj kriterij da netko mora biti u općinskom vijeću može biti zadovoljen ako se koristiš lukavstvom, a to je – staviš nekog pripadnika manjina, Čeha, Mađara, Srpkinju… na dno liste i kažeš ‘tamo su osigurana tri mjesta za pripadnike srpske zajednice, jedno mjesto za pripadnike mađarske manjine, oni s njihovim listama neće moći prijeći prag, nego će ta mjesta dobiti naša lista i to gratis’. Dakle, netko tko se politikom ne bavi, netko tko manjine ne zastupa, netko tko u njihovo ime ne govori, dobiva na račun manjina dodatno vijećničko mjesto. To treba mijenjati”, upozorio je tada Pupovac u saborskoj raspravi, obrazlažući amandman kojeg je Vlada na kraju prihvatila.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.