Rezultati lokalnih izbora pokazali su kako u nekoliko velikih gradova nijedna lista nema potrebnu većinu te kako će za postizanje iste biti nužno sklapanje koalicijskih sporazuma čija su dogovaranja krenula odmah nakon prvog kruga.
Ričard je odlučio
Nakon više od mjesec dana nagađanja kome će sedam vijećnika Enia Meštrovića (Ričarda) dati svoj glas, njegova je lista za predsjednika zadarskog Gradskog vijeća predložila Marka Vučetića, koji je u konačnici i odabran na tu funkciju.
Po dosadašnjim izjavama koje je davao u javnost, Ričardu su se nudili i lijevi i desni, odnosno, i HDZ i koalicija Srcem za Zadar koju čine SDP, Akcija mladih, Glas, HSS i Centar. Enio, koji je svo vrijeme skrivao svoje vijećnike jer nije htio da se na njih vrši pritisak, govorio je kako se neće prikloniti nijednoj opciji. To bi pak dovelo do neuspjelih pokušaja izbora predsjednika gradskog vijeća, što bi u konačnici moglo dovesti do novih izbora. Pitanje je koliko bi to naštetilo Meštroviću, odnosno bi li birači na izborima nagradili ili kaznili takvu odluku.
Meštrović je prilikom konstituirajuće sjednice rekao kako on i njegova lista nisu ni “anti” HDZ, niti “anti” SDP te pozvao Vučetića da preuzme odgovornost. Poruka koju je uputio, a to je da će njegovi vijećnici biti korektiv, nagovještava ne tako miran mandat HDZ-ovom gradonačelniku Branku Dukiću.
Puljak nema većinu
U Splitu, gdje niti jedna lista nije osvojila natpolovičnu većinu u skupštini, pregovori se nastavljaju dalje. U nedjelju, dan prije nego je trebala biti održana konstituirajuća sjednica, gradonačelnik Ivica Puljak (Centar) izjavio je kako neće biti konstituirano Gradsko vijeće jer nije postignut dogovor o uspostavi većine od 16 od ukupno 31 vijećnika. Konstituirajuća sjednica u ponedjeljak, održana radi protokola, trajala je svega nekoliko minuta.
U razgovorima o uspostavi većine u gradskom vijeću sudjeluju Centar; Most; SDP, HSU; Možemo!, Nova ljevica i Pametno za Split i Dalmaciju te Nezavisna lista Tomislava Mamića. Još prošli tjedan potvrđeno je kako je održan sastanak među partnerima i činilo se kako je većina dogovorena. Međutim, kako piše Slobodna Dalmacija, pred kraj prošlog tjedna proširila se informacija kako Ivica Puljak ipak neće imati većinu u Gradskom vijeću jer će trojica zastupnika Mosta ostati suzdržani prilikom glasovanja. Razlog tome je, kako pišu mediji, taj što Centar nije dostavio Mostu dokument u kojem bi bila razrađena projektna suradnja. Iz Centra su tada poručili kako još razgovaraju, i kako vjeruju da će u ponedjeljak većina biti protiv Keruma i HDZ-a.
Splitsko Gradsko vijeće ni nakon zadnjih izbora nije bilo konstituirano iz prvog puta. Kako je objasnio Ivica Puljak, pregovori dugo traju jer se želi uspostaviti još čvršći okvir za suradnju.
Neuspjelo konstituiranje u Primorsko-goranskoj, Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji
Krajem prošlog tjedna propale su konstituirajuće sjednice u tri županijske skupštine – primorsko-goranskoj, zagrebačkoj i splitsko-dalmatinskoj.
Kandidatu za predsjednika primorsko-goranske skupštine Lorisu Raku kojeg je predložila koalicija SDP-PGS-IDS-HSU-HSS, koja je na izborima osvojila najviše mandata, nedostajao je jedan glas. Budući da nije dobio potporu većine, nova konstituirajuća sjednica će se održati 8. srpnja.
Konstituirajuća sjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije nije uspjela jer nije izabrano Mandatno povjerenstvo koje bi verificiralo mandate, a time ni predsjednik i potpredsjednici novog saziva Skupštine.
Na konstituirajućoj sjednici splitsko-dalmatinske Županijske skupštine do dogovora nije došlo zahvaljujući trojici zastupnika iz Domovinskog pokreta koji su rekli kako ne žele surađivati s HGS-om Željka Keruma, kao niti s ljevicom na čelu s SDP-om. Skupština ima ukupno 47 vijećnika i čini je 18 zastupnika HDZ- a i HSP-a, sedam vijećnika Mosta, šest SDP-a, pet koalicije ZA, četiri zastupnika HGS-a, četiri Centra i tri iz Domovinskog pokreta. Most je predložio da njihov Ivan Kukavica bude predsjednik, a Ante Pranić (ZA) potpredsjednik skupštine, ali oporba za svoj prijedlog nije dobila dovoljan broj glasova.
U 12 županija je to uspjelo a u ostalima se tek trebaju održati konstituirajuće sjednice.
Niz općina i gradova također još nije uspio potvrditi vlast
Gradsko vijeće grada Trilja nije konstituirano nakon što su triljski HDZ, koji ima šest vijećnika te Nezavisna lista Ivana Šipića, koja ima 5 vijećnika, predložile svoje kandidatkinje od kojih nijedna nije izabrana. Dva vijećnika Mosta pri glasanju bila su suzdržana. Propalo je i konstituiranje u Zaprešiću. U pet minuta koliko je sjednica trajala vijeće nije konstituirano jer nisu izabrani članove Mandatne komisije pa nisu utvrđeni ni mandati vijećnika.
Dogovor oko predsjednika općinskog vijeća nije postignut u Stonu jer vijećnici koje je predložio Domovinski pokret i HDZ nisu dobili dovoljan broj glasova. Ni Cresani nisu uspjeli konstituirati gradsko vijeće – prvi pokušaj nije uspio jer nije bilo kandidata za mjesto predsjednika vijeća. Konstituiranje nije uspjelo ni u Slavonskom Brodu.
Zakon o lokalnim izborima jasno kaže što slijedi. Ako se predstavničko tijelo ne konstituira saziva se nova konstituirajuća sjednicu u roku od 30 dana od dana kada je prethodna sjednica trebala biti održana. Ako se predstavničko tijelo ne konstituira ni na toj sjednici, saziva se još jedna sjednica. Ako ni na toj ne dođe do dogovora, ponavljaju se izbori.
Ostali veći gradovi
Prošli tjedan konstituirana su gradska vijeća u niz gradova.
Za neke se gradove post izborni scenarij dao naslutiti unaprijed – u Zagrebu je prošli tjedan konstituirana gradska skupština s Joškom Klisovićem na čelu, čemu je prethodilo potpisivanje koalicijskog sporazuma između platforme Možemo i SDP-a, s 28 definiranih ciljeva koje misle ostvariti u naredne četiri godine. Dogovori između Možemo i SDP-a počeli su još početkom lipnja, i sada će u skupštini zajedno imati 28 ruku.
U Sisku, gdje je koalicijska lista predvođena HDZ-om osvojila nešto veći postotak glasova, SDP-ovi vijećnici su uz potporu nezavisnih lista osvojili većinu, što njihovoj gradonačelnici Kristini Ikić-Baniček otvara put ka mirnom mandatu.
Novi saziv pulskoga Gradskog vijeća za predsjednicu je izabrao Dušicu Radojčić iz koalicije političke platforme Možemo!, Nova ljevica i ORaH. Ona će dužnost predsjednice obnašati dvije godine, nakon čega će ju zamijeniti vijećnica SDP-a Sanja Radolović. Dogovor je to postizbornoj suradnji potpisan između Nezavisne liste Filipa Zoričića, Možemo! i SDP-a.
U Šibeniku je gradsko vijeće konstituirano nakon burne sjednice koja je dopunjena s tri točke dnevnog reda, od kojih je jedna bila odluka o raspisivanju međunarodnog javnog poziva za utvrđivanje interesa za realizaciju razvojnog i investicijskog projekta Batižele, što je izazvalo negodovanje među zastupnicima. Odluku o neobvezujućem javnom pozivu za Batižele vijećnicima je u ime predlagatelja elaborirao Hrvoje Zekanović, čija su dva glasa otišla za prijedlog HDZ-ovog Dragana Zaltovića za predsjednika Gradskog vijeća. SDP-ov vijećnik Tonči Restović tom je prilikom kazao kako sada znaju koliko “košta” koalicija između HDZ-a i suverenista. HDZ-ov gradonačelnik Željko Burić opovrgnuo je da se radi o bilo kakvom trgovačkom aranžmanu.
U Vukovaru je bivši SDP-ov gradonačelnik, nezavisni Željko Sabo osigurao Nezavisnoj listi Ivana Penave većinu te postao predsjednik Gradskog vijeća.
Gradska vijeća također su konstituirana i u Varaždinu, Osijeku, Dubrovniku, Koprivnici, Bjelovaru, Kninu, Čakovcu.
