Faktograf.hr

Samo činjenice

HZJZ lažno optužen da za 150 kuna prodaje testove koje su platili 6,5 kuna

Rubni portal Paraf.hr plasirao je tezu da se Hrvatski zavod za javno zdravstvo opire okončavanju epidemije jer zarađuju na testiranjima. Ova je tvrdnja, međutim, utemeljena na netočnim podacima.
Izvor: Pixabay

Portal Paraf objavio je senzacionalan tekst o tome kako Hrvatski zavod za javno zdravstvo nabavlja brze antigenske testove za 6,5 kuna, a prodaje ih za 150 kuna. Portal Paraf u naslovu svog teksta tvrdi kako “epidemija mora trajati” zato što HZJZ na svakom Covid testu ostvaruje 2200% profita.

Vrtoglavih 2200 posto iznosi čista zarada po svakom brzom antigenskom testu na SARS-Cov-2, kojeg Hrvatski zavod za javno zdravstvo provede na građanima. Stoga ne čudi da je ta državna institucija prošle godine zaradila 100 milijuna kuna više od plana.

O kakvoj se prljavoj raboti radi vidi se iz dokaza kojeg je objavio aktivist Ivan Pokupec.

On je naime došao do fakture koja opisuje narudžbu rapid SARS-Cov-2 testova domaće tvrtke Hamapharm d.o.o. iz Kine, a najzanimljiviji dio jest cijena komada: 1,02 američkih dolara ili oko 6,50 kuna.

Međutim, ako se pogleda o kakvim se testovima radi, jasno je da to nisu brzi antigenski testovi o kojima na svojim stranicama piše HZJZ.

Boson Brzi SARS-COV2 Covid antigen test za samotestiranje, koji proizvodi kineska tvrtka Xiamen Boson Biotech, Co. Ltd. je kućni test koji se trenutno u ljekarnama prodaje za 41 kunu i nije namijenjen laboratorijskoj dijagnostici.

“To su testovi za samotestiranje”

“Testovi koje uvozimo su testovi za samotestiranje te nisu namijenjeni za testiranje u laboratorijima gdje testiranje košta između 150 i 200 kuna. Koliko koštaju profesionalni testovi za testiranje u laboratorijima u nabavi ne znam, kao što ne mogu pretpostaviti ni koji su dodatni troškovi da se jedan takav test transportira u Hrvatsku i stavi u promet”, navodi u odgovoru Faktografu Luce Mandić iz tvrtke Hamapharm d.o.o., čije se ime nalazi na fakturi koju je objavio Ivan Pokupec, jedan od predsjednika stranke Slobodna Hrvatska.

Koji su to dodatni troškovi upitali smo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i HZJZ, budući da nabavna cijena nije jedini trošak kada govorimo o brzim antigenskim testovima namijenjenih dijagnostici u laboratoriju, kao i PCR testovima.

HZJZ kupio testove po 45 kuna

Brzi antigenski testovi (BAT) koji se još uvijek koriste u HZJZ, kažu nam u Zavodu, nabavljeni su u prosincu temeljem pregovaračkog postupka bez prethodne objave radi iznimne žurnosti uvođenja brzog antigenskog testiranja u trenutku kad je na tržištu dostupan izrazito mali broj testova.

“Cijene testova u prosincu 2020. godine kretale su se od 6 do 11 eura. HZJZ uspio je pribaviti 15.000 testova po cijeni od 45 kuna te je sklopljen ugovor na ukupno 675.000 kuna bez PDV-a”, navodi HZJZ.

Napominju da, iako “cijenu svakako određuje i kretanje na tržištu, dostupnost ponude i potražnje”, mora se uzeti u obzir da konačna cijena ne uključuje samo cijenu testa, već su tu i troškovi potrošnog materijala, kao i troškovi rada.

Cijena brzog antigenskog testa nije samo nabavna cijena materijala

Konkretnije, HZJZ nabraja da kalkulacija prodajne cijene uključuje sljedeće elemente: neposredni troškovi materijala, neposredna (funkcionalna) amortizacija, neposredna bruto-plaća, ostali neposredni troškovi stvaranja učinaka, opći troškovi stvaranja učinaka, opći troškovi uprave i prometa.

“S obzirom na značajan broj testiranja koja HZJZ provodi od početka pandemije na zahtjev, odnosno, ona na koja ne postoji epidemiološka indikacija, nabavljeni testovi su gotovo utrošeni te je pokrenut postupak nabave. Novi postupak nabave još nije okončan. Po okončavanju predmetnog postupka nabave analizirat će se trenutna cijena testiranja koje se vrši na osobni zahtjev uzimajući u obzir sve parametre koji utječu na formiranje cijene”, navode u odgovoru.

Velika razlika u cijenama testova ovisi između ostalog i o kvaliteti testova.

“Testovi koji su na popisu Svjetske zdravstvene organizacije te se samo na temelju njih može izdati EU digitalna COVID potvrda, veće su razine kvalitete te ih mora primjenjivati zdravstvena ustanova. Već sam administrativni rad oko izdavanja EU digitalne COVID potvrde na temelju testa (odnosno upisa podataka u odgovarajuću bazu kako bi osoba mogla ostvariti COVID potvrdu) veliko je administrativno opterećenje za sve zdravstvene ustanove. Navedeno treba odraditi u vrlo kratkom vremenskom roku kako bi svaka osoba što prije i dulje mogla koristi EU Digitalnu COVID potvrdu. Sav stručni i administrativni rad također ulazi u cijenu testa”, naveli su u odgovoru Faktografu.

Capak: HZJZ radi nekoliko BAT-ova dnevno, ne živimo od toga

Svatko bira tko će mu raditi test i postoji veliki izbor laboratorija s različitim cijenama, napominje u svom odgovoru Faktografu ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

“Bacite pogled na spisak na stranicama HZZO-a tko sve radi brze antigenske testove u Hrvatskoj pa ćete vidjeti mnoštvo onih koji primarno rade BAT-ove. HZJZ ne radi primarno BAT-ove, niti živi od toga. Cijenu našeg testa je odredio HZZO i mi radimo samo nekoliko BAT-ova dnevno”, naglašava Capak.

Samu cijenu brzog antigenskog testiranja za građane kojima je indicirana ta pretraga, odnosno kada liječnik pacijenta šalje na testiranje, određuje HZZO, sukladno stručnoj uputi HZJZ-a. Trenutno HZZO svojim ugovornim ustanovama koje rade brze antigenske testove na bolest COVID-19 plaća iznos od 107,89 kuna po testu.

HZZO, kako su nam pojasnili, formira cijenu temeljem informacija koje dobiva od HZJZ-a “o vremenu rada zdravstvenih radnika, uzimanju uzorka, potrošnom materijalu i okvirnoj cijeni testa”, koja je izražena u obliku koeficijenta, a ne pojedinačnog troška svake stavke. HZZO to pokriva svim osiguranim osobama jednako, bez razlike je li osigurana osoba zaposlenik u zdravstvu ili ne.

“Kako se utvrđuje cijena brzih antigenskih testova na bolest COVID-19 izvan obveznog zdravstvenog osiguranja, nije u nadležnosti HZZO-a. Moramo napomenuti kako HZZO ne nabavlja testove, već plaća medicinsku uslugu, tako da nema govora da na bilo kakvim testovima zarađujemo”, napominju također.

Kako se može vidjeti iz oglasnika javne nabave, različite zdravstvene ustanove same nabavljaju testove za svoje potrebe. Tako one mogu iskoristiti povoljnosti koje proizlaze iz različitih ponuda, ali i popusta na količinu. To se neće odraziti na iznos koji će im u konačnici pokriti HZZO kada se radi o testovima na uputnicu, no može im napraviti uštedu, barem u dijelu troška koji se odnosi na nabavku materijala.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.