“Epidemiolozi, liječnici, mediji… možete lagati koliko hoćete, ali ne i dokle hoćete. U Europi broj mrtvih i ozlijeđenih iz dana u dan raste!” Tim riječima započinje članak objavljen na rubnom portalu Istinom protiv laži (arhiviran ovdje).
“Baza podataka EudraVigilance izvješćuje da je do 19. listopada 2021. zabilježeno 28.103 smrtnih slučajeva i 2.637.525 ozljeda nakon injekcija četiri eksperimentalna covid-19 hica. Od toga gotova polovica njih (1.249.109) su teške ozlijede”, navodi se u članku te se potom nabrajaju “ukupne reakcije” za mRNA cjepivo Pfizera i Moderne, te cjepiva koje proizvode AstraZeneca i Johnson & Johnson.
Članak je potpisan imenom Briana Shilhavyja, za kojega internetskom pretragom možemo saznati da je viši urednik portala Health Impact News. Prema bazi podataka Media Bias/Fact Check, radi se o portalu koji objavljuje zavjerenički i pseudoznanstveni sadržaj.
Neprovjereni podaci
Prvo je potrebno objasniti što je to uopće baza podataka EudraVigilance. Kao što smo na Faktografu već pisali i kao što se navodi na samoj stranici baze podataka, prijavu u nju može unijeti bilo koji korisnik. Radi se, dakle, o tzv. spontanim prijavama. Dio prijava unose zdravstveni radnici, ali velik dio može unijeti bilo koji građanin.
Drugim riječima, nema garancije da su nuspojave i smrtni slučajevi koji su prijavljeni u tu bazu doista posljedica cjepiva. Otprije je poznato da protivnici cijepljenja iskorištavaju ovakve baze podataka da bi u njima ostavljali lažne prijave, ali i za manipulaciju brojkama o nuspojavama i smrtnim slučajevima od cjepiva. Radi se, dakle, o podacima koji su izrazito podložni manipulaciji.
I na samoj internetskoj stranici baze EudraVigilance stoji da Europska agencija za lijekove ima samo ograničenu kontrolu nad cjelovitošću ili točnošću informacija sadržanih u sustavu. Prema EudraVigilance, njihovi se podaci ne mogu koristiti kao evidencija zabilježenih nuspojava, već se odnose na sumnju u nuspojave. Međutim, kako korelacija ne mora značiti uzročnost, tako podaci iz ove baze ne predstavljaju definitivni dokaz povezanosti između lijeka odnosno cjepiva i nuspojave.
U važnoj obavijesti na samim stranicama EudraVigilancea, a koja se tiče Covida-19 ističu da EMA pri svojoj procjeni u obzir uzima čitav niz faktora, poput anamneze pacijenta, učestalosti nuspojava u cijepljenoj populaciji u usporedbi s učestalošću u općoj populaciji, kao i to je li biološki vjerojatno da je cjepivo moglo prouzročiti nuspojavu.
Kao što smo također već pisali kada smo pričali o manipulativnim iskorištavanjima podataka iz VAERS-a (vrlo slične baze podataka u kojoj se prikupljaju prijave u sumnje na nuspojave u SAD-u) i na samoj službenoj stranici VAERS-a stoji sljedeće: “Izvještaj VAERS-u ne dokazuje da su identificirana cjepiva uzrokovala opisani štetni događaj. Izvještaj potvrđuje samo da se prijavljeni događaj dogodio u vremenskom periodu nakon davanja cjepiva. Da bi VAERS prihvatio izvještaj, nije potreban nikakav dokaz da je događaj uzrokovan cjepivom. VAERS prihvaća sva izvješća ne prosuđujući je li događaj uzrokovan cjepivom.” O manipulacijama podataka iz baze VAERS već smo pisali ovdje, ovdje i ovdje.
Kako čitati podatke
Što se nuspojava uzrokovanima cjepivom tiče, na samim stranicama EMA-e navedene su sljedeće informacije: do kraja rujna 2021. ukupno je u Europskoj uniji i Europskom gospodarskom prostoru utrošeno 563 milijuna doza cjepiva; autorizirana cjepiva protiv Covida-19 su sigurna i učinkovita te je njihova učinkovitost evaluirana u kliničkim ispitivanjima u kojima su sudjelovali deseci tisuća ispitanika i koja su bila u skladu sa znanstvenim standardima koje propisuje EMA. Također se navodi da je većina zabilježenih nuspojava blaga i kratkotrajna.
Niže na stranici navode se podaci za svaki od četiri cjepiva: Cominarty (Pfizer), Vaxzevria (ranijeg naziva AstraZeneca cjepivo protiv Covida-19), Spikevax (ranijeg naziva Moderna cjepivo protiv Covida-19) i Janssen (J&J). U tablici za svaki od ovih cjepiva još jednom se navodi da se radi o prijavljenim slučajevima koji se tiču sumnji na nuspojave, tj. da se radi o medicinskim događajima koji nisu nužno povezani s ili uzrokovani cjepivom.
Kako su nam pojasnili iz HALMED-a, EMA “na mjesečnoj bazi objavljuje podatak o ukupnom broju prijava sumnji na nuspojave u kojima se navodi fatalni ishod vremenski povezan s razdobljem cijepljenja”. Najnoviji podaci u obliku mjesečnih izvještaja objavljeni su 6. listopada 2021. godinu za razdoblje do 30. rujna ove godine i brojke su sljedeće:
Comirnaty – do 30. rujna 2021. u EU/EEA utrošeno je više od 420 milijuna doza cjepiva; EudraVigilance je spontano prijavljeno ukupno 361.767 sumnji na nuspojave, od toga 5.113 sa smrtnim ishodom;
Vaxzevria – do 30. rujna 2021. u EU/EEA utrošeno je više od 68,7 milijuna doza cjepiva; EudraVigilance je spontano prijavljeno ukupno 199.999 sumnji na nuspojave, od toga 1.211 sa smrtnim ishodom;
Spikevax – do 30. rujna 2021. u EU/EEA utrošeno je više od 59,8 milijuna doza; EudraVigilance je spontano prijavljeno ukupno 80.486 sumnji na nuspojave, od toga 495 sa smrtnim ishodom;
Janssen – do 30. rujna 2021. u EU/EEA utrošeno je više od 14,3 milijuna doza; EudraVigilance je spontano prijavljeno ukupno 23.455 sumnji na nuspojave, od toga 171 sa smrtnim ishodom.
Navedeni podaci mogu se naći i na stranicama HALMED-a. Iz HALMED-a dodaju da “jedna prijava sumnje na nuspojavu može sadržavati više reakcija (kod pojedine osobe mogu se javiti, primjerice, tri reakcije: glavobolja, povišena temperatura i bol na mjestu primjene cjepiva ili dr.). Pritom se svaka pojedina reakcija iz prijave zasebno upisuje u navedenu bazu nuspojava. Ako je u jednoj prijavi navedeno više reakcija te smrtni ishod, taj se smrtni ishod u bazi povezuje sa svakom od navedenih reakcija. U skladu s navedenim, podatak o smrti iste osobe može se u bazi istovremeno nalaziti na više mjesta, stoga baza ne pruža podatak o ukupnom broju prijava sa smrtnim ishodom”.
Navedena napomena istaknuta je i na početnoj stranici baze.
Čitatelje moramo uputiti i na to da broj sumnji na nuspojave mogu pratiti i na ovoj poveznici (odaberite slovo ‘C’ i potom potražite podatke za svako od četiri cjepiva protiv Covida-19).
Na navedenoj poveznici su podaci svježiji, ali je pri njihovoj interpretaciji potrebno u obzir uzeti navedene disklejmere o načinu prijava sumnji na nuspojave. Korištenje sirovih podataka o sumnjama na nuspojave bez jasnog naznačivanja konteksta u kojem se ti podaci prikupljaju manipulativno je i koristi se kao taktika potkopavanja povjerenja javnosti u sigurnost cjepiva.
