Dezinformacije o koronavirusu

Facebookom se šire nove dezinformacije o smrtnosti od cjepiva

Šire se manipulacije podacima iz VAERS-a (nacionalni program za praćenje sigurnosti cjepiva u SAD-u) i VigiBase (svjetska baza sigurnosnih problema lijekova).
Foto: Kelly Sikkema //Unsplash

Ovih se dana Facebookom u regiji šire objave (primjeri arhivirani ovdje i ovdje) o velikoj smrtnosti i nuspojavama od cjepiva protiv Covida-19, temeljene na krivim interpretacijama podataka iz baza VAERS-a (nacionalni program za praćenje sigurnosti cjepiva u SAD-u) i VigiBase (svjetska baza sigurnosnih problema lijekova). U objavama se poziva na brzo dijeljenje i razotkrivanje laži o cjepivu, upozoravajući kako ono ima “teške i fatalne posljedice”, te od njega umiru deseci tisuća ljudi u SAD-u i svijetu.

VAERS nije dizajniran za procjenu uzročnosti, a brojke o desecima tisuća smrtnih slučajeva nisu točne

Dio Facebook objava sastoji se od prikaza podataka iz VAERS-a, nacionalnog programa za praćenje sigurnosti cjepiva u SAD-u, za koji se iznosi da pokazuje da je od početka siječnja do 12. veljače “za 43 dana od cjepiva umrlo 64.500 ljudi”. U objavama se prikazuje samo tablica iz VAERS-ovog sustava, bez ikakvih pojašnjenja i konteksta za interpretaciju podataka, koji sam VAERS ističe kao nužan prilikom korištenja njihove baze.

Naime, na službenoj VAERS-ovoj stranici navodi se kako se radi o pasivnom sustavu izvještavanja, što znači da se izvještaji o slučajevima ne prikupljaju automatski, već zahtijevaju podnošenje izvještaja VAERS-u. VAERS izvješće svatko može dobrovoljno podnijeti, uključujući pružatelje zdravstvenih usluga, pacijente, članove obitelji, itd. Izvješća se razlikuju u kvaliteti i cjelovitosti. Često im nedostaju važni detalji, a mogu sadržavati i informacije koje nisu točne.

Još 2015. godine znanstvena studija Smrt nakon cijepljenja: Što kažu dokazi? koja analizira tvrdnje o smrtnim slučajevima zbog cijepljenja naglasila je da su podaci iz sustava VAERS neadekvatni, jer je riječ o sustavu koji “prihvaća svako podneseno izvješće o štetnom događaju bez prosuđivanja njegovog kliničkog značaja ili je li uzrokovan cijepljenjem”. U studiji se navodi kako “donošenje općih pretpostavki i donošenje zaključaka o cijepljenju koje uzrokuje smrt na temelju spontanih izvještaja VAERS-u, koji mogu biti anegdotalni ili iz druge ruke, nije znanstveno valjana praksa”.

I na službenoj stranici VAERS-a tako stoji:

“Izvještaj VAERS-u ne dokazuje da su identificirana cjepiva uzrokovala opisani štetni događaj. Izvještaj potvrđuje samo da se prijavljeni događaj dogodio u vremenskom periodu nakon davanja cjepiva. Da bi VAERS prihvatio izvještaj, nije potreban nikakav dokaz da je događaj uzrokovan cjepivom. VAERS prihvaća sva izvješća ne prosuđujući je li događaj uzrokovan cjepivom.”

I Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozoravao je na nedosljednu kvalitetu podataka u VAERS sustavu, značajno umanjenu zbog oskudne dokumentacije o kliničkom statusu pacijenata i  objašnjenjima njihovih stanja. Kao prednosti sustava CDC ističe prikupljanje podataka na nacionalnoj razini, brzo detektiranje neobičnih pojava i razine sigurnosti, dobivanje podataka o rijetkim nuspojavama te dostupnost podataka javnosti. Kao limite sustava CDC navodi pristranost u izvještavanju, nedosljednu kvalitetu podataka i nepotpunost informacija, nepostojanje mogućnosti usporedbe s varijablama necijepljene populacije, te činjenicu da VAERS nije dizajniran za procjenu uzročnosti. VAERS se zapravo promatra kao sustav za stvaranje hipoteza, njime se identificiraju potencijalne zabrinutosti oko sigurnosti cjepiva, koje se zatim moraju proučavati u robusnijim podatkovnim sustavima.

CDC stoga prati sve prijave smrtnih slučajeva u sustavu VAERS kako bi zatražio dodatne informacije i saznao više o tome što se dogodilo te utvrdio je li smrt rezultat primanja cjepiva ili s njime nije povezana. U ažuriranom priopćenju objavljenom 1. ožujka iz CDC-a ističu kako promatrajući uzorke iz VAERS-a do danas nije pronađen nijedan uzrok smrti koji bi ukazivao na sigurnosni problem s cjepivima protiv Covida-19. Prema njihovim podacima, preko 76 milijuna doza cjepiva podijeljeno je u SAD-u od 14. prosinca 2020. do 1. ožujka 2021. Za to vrijeme VAERS je primio 1.381 prijavu smrti (0,0018%) među ljudima koji su primili Covid-19 cjepivo.

Pfizerovo cjepivo Comirnaty i uveličavanje brojki iz sustava VigiBase

U objavama na Facebooku dijeli se i tekst objavljen na portalu Dokumentarac, pod naslovom ‘Pedeset tisuća prijavljenih ozljeda ili 5 milijuna ozljeda uzrokovanih samo Pfizerovim cjepivom protiv COVIDA-19 od čega je već 150 tisuća smrtnih slučajeva u cijelom svijetu?’. Dokumentarac je portal na kojemu se često objavljuju netočne i neutemeljene objave o cijepljenju, o čemu smo na Faktografu već pisali. 

U članku se između ostalog navodi sljedeće:

“Istraživanjem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi SAD-a ocijenjeno je da se u VAERS-u evidentira manje od 1% svih slučajeva neželjenih reakcija. Sustav VigiBase je u prvih 45 dana cijepljenja evidentirao preko 50 tisuća prijava ozljeda diljem svijeta pod sumnjom da ih je uzrokovalo administrirano Pfizerovo cjepivo protiv COVIDA-19 pod nazivom COMIRNATY. Sada se trebamo zapitati je li stvaran broj 50 tisuća ozljeda ili onaj sto puta veći, 5 milijuna ozljeda koje su pod sumnjom da ih je uzrokovalo cjepivo, od čega je 150 tisuća smrtnih slučajeva?”

Izvješće na kojeg se pozivaju u Dokumentarcu izrađeno je u periodu od 2007. do 2010. godine i odnosi se na okvirnu procjenu za bazu VAERS, a u članku se koristi da bi 2021. donijeli zaključke o drugom sustavu, sustavu VigiBase. Radi se pritom o izvješću i istraživanju koje nije dovršeno, a sami autori izvješća istaknuli su kako izvedba njihove procjene i vrednovanje protokola nikad nije dovršeno i odobreno od strane CDC-a.

Točno je da je jedno je od ograničenja pasivnih sustava izvještavanja, u koje spadaju i VAERS i VigiBase, manjak prijavljivanja, odnosno nemogućnost sveobuhvatne prijave na razini čitave populacije, s obzirom na to da prijavljivanje ovisi o volji pojedinaca. Međutim, i na službenoj stranici VAERS-a navodi se kako se rijeđe prijavljuju upravo slabije nuspojave, jer je poznato da takav tip nelagodnih iskustava može biti prisutan nakon cijepljenja. Mnogo je vjerojatnije da će se zabilježiti ozbiljnije i neočekivanije reakcije. Dakle, iako je točno da se ne prijavljuju sve neželjene reakcije, malo je vjerojatno da u podjednakoj mjeri ostaju neprijavljene teške reakcije. Kada je riječ o ozbiljnim nuspojavama, studije pokazuju, kako je nedavno objavio i Reutersov tim za provjeru informacija, da se stope prijavljivanja u sustav VAERS kreću oko 47 posto i 68 posto u primjerima nekih od recentnijih cjepiva.

Što se tiče cjepiva spekulacija oko opasnosti cjepiva Comirnaty, Europska medicinska agencija objavila je krajem siječnja prvo izvješće o sigurnosti cjepiva protiv Covida-19, koje procjenjuje nuspojave izazvane cjepivom Pfizer-BioNTech (Comirnaty). U dokumentu stoji:

“Posljednji sigurnosni podaci za ovo cjepivo u skladu su s poznatim profilom nuspojava. Izvješća o sumnji na ozbiljne alergijske reakcije nisu identificirala nove aspekte u vezi naravi ovih poznatih nuspojava. Nije utvrđena nikakva posebna sigurnosna briga oko primjene cjepiva kod slabih starijih osoba. Blagodati Comirnatyja u sprečavanju Covida-19 i dalje nadmašuju sve rizike, i nema promjena u vezi s preporučenom upotrebom cjepiva.”

Ističe se i kako je cjepivo Comirnaty, prije odobrenja za korištenje u zemljama Europske unije, pažljivo procijenjeno kroz velika klinička ispitivanja među različitim dobnim skupinama, u kojima je sudjelovalo više od 18 tisuća ljudi. Kada je riječ o smrtnim slučajevima nakon cijepljenja, stručnjaci podsjećaju da zaštita pacijenta u pravilu započinje sedam do 14 dana nakon drugog cijepljenja, tako da je moguće i oboljeti i umrijeti od Covida-19 nakon primanja samo prve doze cjepiva.

Hrvatska

Valjda uzeti u obzir i da, kako je za Faktograf nedavno istaknuo Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, cijepljenje protiv Covida-19 ne smanjuje smrtnost iz drugih uzroka. Tijekom razdoblja u kojem se cijepljenje provodi mogući su smrtni ishodi slijedom drugih uzroka, koji će u određenim slučajevima vremenski koincidirati s cijepljenjem.

U Hrvatskoj HALMED do sada nije zaprimio niti jednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem. Kako smo već pisali, u Hrvatskoj je prijavljeno devet smrti nakon cijepljenja, ali ni u jednom slučaju cjepivo nije bilo uzrok. U pet slučajeva uzrok smrti je srčani udar, za četiri se još utvrđuje uzrok.

Ostale članke Faktografa u kojima se razotkrivaju dezinformacije o cjepivu možete pročitati ovdje, a druge dezinformacije povezane s pandemijom možete pronaći na našem Live blogu.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.