Jednog čitatelja Faktografa zanimalo je da provjerimo tvrdnje Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), odnosno njihove glavne ekonomistice Ive Tomić o tome da je svako treće bolovanje neopravdano. Taj podatak HUP-a proizlazi iz studije „Bolovanja u Hrvatskoj – analiza stanja“ koju su izradili Iva Tomić i Darijo Ćorić i koja se koristi u aktualnim razgovorima socijalnih partnera i Vlade o reformi zdravstvenog sustava (1, 2, 3, 4). Čitatelj pritom ukazuje i na manipulirajuće naslove u medijima u kojim se nerijetko govori o lažnim bolovanjima.
Lažna bolovanja ne postoje, već neopravdano duga
No, HZZO ne poznaje termin lažno bolovanje „budući da sva bolovanja, točnije, početak i duljinu trajanja privremene nesposobnost za rad (PNR) utvrđuju izabrani doktori osiguranika, sukladno svojim stručno-medicinskim kompetencijama i sukladno svojim ovlastima koje su utvrđene odredbama čl.46. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju“, ističu iz HZZO-a.
Kako objašnjavaju iz HZZO-a, „mjerodavni kontrolori HZZO-a temeljem kontrola privremene nesposobnosti za rad osiguranika HZZO-a preispituju i utvrđuju prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad po određenoj dijagnozi bolesti, te zaključuju privremenu nesposobnost za rad kada se utvrdi da više nema medicinskih indikacija“.
Kontrolu privremene nesposobnosti za rad HZZO provodi temeljem vlastite procjene, primjerice kod povećane stope bolovanja ili na zahtjev poslodavca radnika koji koristi bolovanje. Taj postupak kao i ovlasti utvrđene su odredbama Pravilnika o kontroli privremene nesposobnosti za rad.
Svako treće bolovanje duže no što bi prema indikacijama trebalo biti
Zbog privremene nesposobnosti za rad u prošloj godini prosječno je dnevno izostajalo 56 727 radnika, odnosno 3,60 posto od ukupnog broja osiguranika. Od tog broja, na teret poslodavca prosječno je dnevno izostajalo 26 729 osoba što je 2,53 posto manje u odnosu na prethodnu godinu kada je izostajalo 27 440 osoba, pokazuju to podaci iz Izvješća o poslovanju HZZO-a za 2020. godinu.
No, iako je u 2020. godini broj radnika na bolovanju na teret poslodavca (do 42 dana) bio manji, prosječan broj dana trajanja bolovanja u odnosu na 2019. godinu je povećan s 8,90 na 9,73 dana. S druge strane, na bolovanju na teret HZZO-a (od 42. dana) lani je prosječno bilo 29 997 radnika. Prosječan broj dana bolovanja na teret HZZO-a lani je smanjen te je iznosio 33,26 dok je u 2019. godini bio 37,70.
Ovlašteni radnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), prema podacima Službe za kontrolu HZZO-a, u prošloj su godini proveli 22 983 redovite ili izvanredne kontrole privremene nesposobnosti za rad (bolovanja). Nakon provedenih kontrola zaključili su 5 896 bolovanja, odnosno 26 posto od ukupnog broja kontroliranih bolovanja. Kako se u Izvještaju o poslovanju navodi, u odnosu na 2019. godinu pregledano je 7 014 osiguranika više te zaključeno 361 bolovanje manje.
Službeni podaci HZZO-a o kontrolama bolovanja, pokazuju da je svako treće kontrolirano bolovanje u prošloj godini trajalo duže no što je prema medicinskim indikacijama trebalo trajati. To ne znači da su ta bolovanja neopravdana, objašnjavaju nam iz HZZO-a. Ona su opravdano otvorena, ali su s obzirom na medicinske indikacije trajala duže, odnosno neopravdano duže nego je za tu vrstu bolesti predviđeno.
Od 22 983 kontrole, na zahtjev poslodavaca obavljeno 4 160
Od ukupno 22 983 kontrole bolovanja u prošloj godini, njih 4 160 obavljeno je na zahtjev poslodavaca. Kako su nam odgovorili iz HZZO-a, u trenutku provođenja kontrole liječnici su već bili “zatvorili” 1 495 bolovanja. Od preostalih 2 665 bolovanja kontrolom ih je zaključeno 586 ili 22 posto svih kontroliranih privremenih nesposobnosti za rad.
Kako ističu iz HZZO-a, prema odredbama Pravilnika kontrolom se utvrđuje: je li postojala medicinska indikacija za korištenje privremene nesposobnosti; postoji li medicinska indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti osiguranika u odnosu na dan provedene kontrole privremene nesposobnosti; jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak korištenja privremene nesposobnosti osiguranika; je li ispravno utvrđena promjena šifre dijagnoze bolesti za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti osiguranika.
„Dakle, ako se kontrolom utvrdi da više ne postoje razlozi koji bi upućivali na potrebu daljnjeg korištenja PNR odnosno da privremena nesposobnost osiguranika nije bila medicinski opravdana ili nije više medicinski opravdana o istome se obvezno odmah donosi stručno-medicinska ocjena kojom se ujedno utvrđuje datum radne sposobnosti osiguranika osnovom koje će izabrani doktor utvrditi prestanak privremene nesposobnosti osiguranika“, objašnjavaju iz HZZO-a navodeći kako se pri donošenju stručno-medicinske ocjene obavezno traži i mišljenje izabranog doktora.
Samo bolovanje uvijek zaključuje izabrani doktor, ali je u slučaju kada kontrolori HZZO-a utvrde da su za to ispunjeni uvjeti i donesu takvu stručno-medicinsku ocjenu, on to dužan učiniti. Pri donošenju stručno-medicinske ocjene obavezno se traži i mišljenje izabranog doktora.
„Kontrole PNR provode se kontinuirano, a zbog nepoštivanja ugovornih obaveza HZZO može ugovornim partnerima izreći različite mjere: opomene, opomene s naplatom štete, opomene s novčanom kaznom, opomene s novčanom kaznom i naplatom štete, opomena pred raskid ugovora, a može biti pokrenut i postupak za raskid ugovora“, podsjećaju iz HZZO-a, uz napomenu kako im nije cilj kažnjavati, već osiguranim osobama omogućiti dostupnost zdravstvene zaštite.
Stopa bolovanja porasla je lani zbog covida
Stopa privremene nesposobnosti za rad na teret poslodavca (prva 42 dana bolovanja) lani je iznosila 1,70 te je blago snižena u odnosu na 2019. godinu kada je iznosila 1,72. No, snažnije je porasla stopa privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a te je iznosila 1,90 što je „6,15 posto više nego u istom razdoblju 2019. godine kada je iznosila 1,79″. Razlog tome je pandemija bolesti Covid-19 koja je dovela do većeg broja slučajeva i dana izostanaka s posla zbog izolacije i samoizolacije, kao epidemiološke mjere za sprječavanje širenja zaraze koja se od prvog dana plaća na teret HZZO-a.
Ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad (na teret poslodavca i na teret HZZO-a) lani je iznosila 3,60 „što znači da je veća za 2,56 posto u odnosu na 2019. godinu kada je iznosila 3,51“.
