Ministarstvo pravosuđa i uprave priprema reformu pravosudnog sustava koja bi trebala rezultirati i ubrzanjem sudskih postupaka na svim razinama.
Reforma sudskih postupaka samo je jedan od elemenata razvoja pravosudnog sustava u narednih šest godina koja se najavljuje nacrtom Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava od 2021. do 2027. godine. Taj dokument resorno ministarstvo uputilo je u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i on je svojevrsna osnova za realizaciju planova iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kada je riječ o reformi i ulaganjima u pravosudni sustav.
„Kvaliteta, neovisnost i učinkovitost glavne su sastavnice učinkovitog pravosudnog sustava. Učinkoviti pravosudni sustav predstavlja condicio sine qua non osiguranja zaštite prava građana i poslovnih subjekata, gospodarskog oporavka, konkurentnosti i djelotvornog funkcioniranja države“, navodi resorno ministarstvo u strateškom dokumentu koji je, kako se objašnjava nasljednik Strategije razvoja pravosuđa od 2013. do 2018. godine.
Jedna od najvećih boljki domaćeg pravosudnog sustava koja se godinama pokušava riješiti je dugotrajnost postupaka pred sudovima. Stoga resorno ministarstvo najavljuje izmjenu zakonodavnog okvira te uvođenje „procesnog kalendara“, kao i utvrđivanje rokova u kojima se pojedini sudski postupci trebaju okončati.
Naime, resorno ministarstvo, pozivajući se na Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2021. godinu, navodi kako se u drugostupanjskim postupcima smanjio broj neriješenih predmeta i skratilo trajanje postupka, dok je u prvostupanjskim sudovima zabilježeno povećanje broja neriješenih predmeta i produljenje trajanja postupka.
„Priljev predmeta u 2020. godini iznosio je 1 178 265, dok je ukupno u radu bilo 1 659 613 predmeta. Broj riješenih predmeta na kraju 2020. godine iznosio je 1 196780. Broj neriješenih predmeta u trgovačkim sudovima, na prvostupanjskim sudovima 2020. smanjen je za 13 posto (u odnosu na 2019.), ali se broj parničnih građanskih predmeta povećao za 15 posto“, navodi se, među ostalim, u dokumentu.
No, iako se ministarstvo zaduženo za pravosudni sustav godinama trudi smanjiti trajanje sudskih postupaka, slika nije nimalo obećavajuća.
Produženje postupka
U odnosu na prosječno trajanje postupka pred prvostupanjskim sudovima u 2020. godini, parnični trgovački postupci u prosjeku su trajali čak tisuću dana ili 2,7 godina, dok su u 2019. godini ti sporovi prosječno trajali 735 dana.
Lani su kazneni postupci pred općinskim sudovima prosječno trajali 705 dana, za razliku od 691 dana u 2019. godini. Istodobno, trajanje parničnog građanskog postupka skraćeno je na 826 dana ili 28 dana kraće nego u 2019. godini.
„Prosječna duljina sudskih postupka pred županijskim sudovima iznosila je 233 dana u parničnim građanskim predmetima u drugom stupnju (258 u 2019. godini) te 804 dana u kaznenim predmetima (930 u 2019. godini)“, navodi se u prijedlogu Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava.
Kada je riječ o starosnoj strukturi neriješenih predmeta, „ističe se“ sve manje predmeta u kojima postupak traje od tri ili sedam godina. Njihov je udio u ukupnom broju neriješenih predmeta u 2020. godini iznosio 17 posto, za razliku od 22 posto u 2018. godini. Također, smanjuju se i predmeti stariji od sedam godina te oni „čine sedam posto ukupnog broja neriješenih predmeta u 2020. godini za razliku od 2018. godine kada su činili 9 posto ukupnog broja neriješenih predmeta“.
Zemljišnoknjižni postupci se skratili
Istodobno, zemljišnoknjižni postupci lani su se rješavali prosječno u roku od 19 dana, odnosno 11 dana kraće nego u 2019. godini.
„Od 2017. intenzivno se radilo na rješavanju predmeta koji se u sudovima vode preko deset godina. Praćenjem rješavanja tih predmeta (dostavom mjesečnih izvješća Ministarstvu od strane sudova) nastojalo se osigurati brže rješavanje predmeta starijih od 10 godina koji se vode pred općinskim, županijskim i trgovačkim sudovima te Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske tako da je od 2016. do kraja 2018. smanjen broj tih predmeta za 24 posto, odnosno sa 15 373 predmeta na 9 131 predmeta“, navodi se u dokumentu.
Vladin je cilj do 2027. godine značajno smanjiti trajanje prvostupanjskih građanskih i trgovačkih postupaka. Kako navode u dokumentu, ciljana vrijednost je te postupke svesti u okvir od 455 dana, umjesto prosječnih 655 dana u 2020. godini. Istodobno, željeli bi i broj neriješenih sudskih predmeta smanjiti za preko 160 tisuća (sa 464 770 na 302 100).
No, za to će biti nužne izmjene Zakona o parničnom postupku. Tim izmjenama bi se „u svrhu bržeg, ekonomičnijeg i transparentnijeg postupanja sudova“ propisao plan upravljanja postupkom kao alat za procjenu predvidivosti sudskih postupaka. Taj bi plan sadržavao rokove za pribavljanje dokaznih sredstava, podnošenje pisanih očitovanja stranaka te datume i vrijeme održavanja ročišta.
Smisao kalendara
„Smisao takozvanog ‘procesnog kalendara’ je poticati suce pri upravljanju postupkom da pravovremenim odlukama i postupanjima utječu i na ostale sudionike pri poduzimanju procesnih aktivnosti, pri tome vodeći računa o razumnom trajanju postupka“, ističe resorno ministarstvu u dokumentu kojim najavljuje promjene u pravosudnom sustavu. Kako objašnjava, „procesni kalendar“ trebao bi utjecati i na informiranje svih sudionika sudskog postupka o trajanju postupka pa će i omogućiti sucima dostupnost informacija o aktivnostima i rasporedima drugih sudionika postupka, uključujući odvjetnika odnosno opunomoćenika koji zastupaju stranke u postupcima.
Osim toga, plan je izraditi i novo zakonodavno rješenje kojim će se objediniti i urediti pravila o dostavi sudskih pismena. Naime, procijenjeno je „kako se sustav dostave sudskih pismena nije pokazao dovoljno učinkovitim, što neposredno utječe na dugotrajnost sudskih postupaka, iz čega proizlazi potreba za donošenjem jedinstvenih pravila o dostavi u svim sudskim postupcima“.
Zakonodavne promjene u najavi, osim poboljšanja učinkovitosti rada sudova uz provedbu akcijskih planova i reformu parničnog postupka, odnose se na reformu stečajnog postupka i postupka stečaja potrošača te reformu izvanparničnog postupka.
„Reforma parničnog postupka obuhvatit će propisivanje rokova okončanja postupka na pojedinoj instanci suđenja, uređenje sporova male vrijednosti kao pisanih postupaka, održavanje ročišta na daljinu i uvođenje obveznog tonskog snimanja sudskih rasprava“, navodi se uz objašnjenje kako je svrha tih izmjena smanjenje broja neriješenih predmeta te ubrzanje postupka. Rokovi za okončanje postupaka propisat će se kako za prvostupanjske tako i drugostupanjske sudove, ali i Vrhovni sud. Time bi se trebala napustiti praksa dugotrajnog sudovanja u kojima se neki predmeti vode desetak pa i više godina.
Dokument iz Kraljevine Jugoslavije
Osim zakona o parničnom postupku, na reviziju ide i Zakon o izvanparničnom postupku koji je prema mišljenju resornog ministarstva zastario i u pojedinim je dijelovima neprimjenjiv „jer su se od njegova donošenja do danas razvili posebni izvanparnični postupci“. Nimalo nelogična nije ta konstatacija, s obzirom da Hrvatska zapravo nema takav zakon, već se to pitanje regulira kroz niz drugih zakona (1). Pritom, u domaćem je zakonodavstvu još uvijek u primjeni čak 87 godina star Zakon o vanparničkom postupku. Kako je riječ o dokumentu donesenom 1934. godine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije njegova svrha je upitna (1, 2).
Stečajni postupak trebao bi se dodatno uskladiti s Direktivom (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. (o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 o restrukturiranju i nesolventnosti).
Kada je riječ o kaznenim postupcima, resorno ministarstvo navodi kako će se stvoriti „zakonske pretpostavke za tonsko snimanje rasprave“ što će doprinijeti kraćem trajanju ročišta, rasterećenju sudaca koji sada sažimaju izjave stanaka te ih diktiraju u zapisnik, kao i transparentnosti samog postupka.
Izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku u te će se postupke uvesti „e-Komunikacije odnosno primjene IKT-a (informacijske-komunikacijske tehnologije)“. To podrazumijeva, primjerice, „uvođenje instituta ročišta na daljinu, proširenje mogućnosti davanja iskaza na daljinu za žrtve kaznenih dijela, mogućnost komunikacije s odvjetnicima putem sigurne video-veze i pripreme za ročišta okrivljenicima u istražnom zatvoru“. Osim toga, kako se navodi u dokumentu, okrivljenicima koji se nalaze u istražnom zatvoru omogućit će se pravo na nesmetanu komunikaciju s braniteljem putem sigurnog video-linka te mogućnost ispitivanja odnosno saslušavanja žrtava kaznenih djela putem video–linka.
Jedan od ciljeva plana razvoja pravosudnog sustava je i „osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, kvalitete i predvidivosti sudskih odluka“.
Vlada se pita zašto je loša percepcija
„Hrvatski pravosudni sustav po pitanju neovisnosti pravosuđa u skladu je s najboljim praksama Europske unije, međutim, to nije u dovoljnoj mjeri prepoznato od strane javnosti“, navodi resorno ministarstvo u dokumentu dodajući kako se „poboljšanje rezultata ispitivanja javnog mnijenja može bitno popraviti jedino konkretnim doprinosima učinkovitijoj i kvalitetnijoj pravnoj zaštiti, pritom uzimajući u obzir da je kod stranaka percepcija nužno uvjetovana i subjektivnim doživljajem očekivanog ishoda sudskog postupka“.
Država će, u svrhu unaprjeđenja komunikacije s građanima, provesti detaljniju analizu „kako bi se među dionicima u pravosudnom sustavu ispitali konkretni razlozi niske razine percepcije neovisnosti pravosuđa, a među građanima i poslovnim subjektima anketa zadovoljstva korisnika sudovima“.
Na osnovu rezultata te analize „definirat će se konkretne mjere kako bi se osnažilo povjerenje javnosti u pravosudni sustav“.
