Gordan Lauc, molekularni biolog koji je u studenom 2021. izbačen iz Znanstvenog savjeta Vlade RH, u još jednoj je manipulativnoj objavi na svom Facebook profilu prozvao Faktograf.
Objava koju je lajkalo više od tisuću, a podijelilo četrdesetak ljudi arhivirana je ovdje. Ovu Laucovu objavu prenijeli su i neki rubni portali (1, 2).
U svojoj objavi Lauc opet neutemeljeno optužuje Faktograf za cenzuru. Pa ponovimo još jednom: Faktograf se bavi ukazivanjem na činjeničnu netočnost tvrdnji u javnom i posebice digitalnom prostoru. Ukazivanje na činjeničnu netočnost neke tvrdnje nije isto što i cenzura. Iako Facebook tvrdnjama koje Faktograf ocijeni netočnima smanjuje doseg, ni to nije ekvivalent cenzuri. Sloboda govora, naime, ne uključuje pravo na algoritamsko amplificiranje dosega dezinformirajućih tvrdnji.
Laucov javni prigovor na Faktografov rad tiče se članka koji smo objavili u prosincu prošle godine, pod naslovom “Nije točno da omikron više napada cijepljene, nego necijepljene osobe”. U tom smo članku kao netočnu razotkrili tvrdnju koju su na Facebooku širili Lauc i njegov poslovni partner, poduzetnik Nenad Bakić. Njih su dvojica tvrdili kako je istraživanje provedeno u Danskoj pokazalo da cijepljene osobe imaju veću šansu da se zaraze omikron sojem novog korona virusa od necijepljenih. Ovu tvrdnju Lauca i Bakića za Faktograf je demantirao danski epidemiolog dr. Christian Holm Hansen, jedan od autora studije na koju su se pozivali.
Međutim, Lauc sada tvrdi kako se njegova tadašnja tvrdnja o cijepljenju i omikronu u međuvremenu pokazala točnom. Evo što Lauc piše na Facebooku:
“Pošto je sada u brojnim zemljama vrlo jasno pokazano da omikron češće zarazi cijepljene, nego necijepljene osobe, molim vas da lažnom vijesti proglasite ovaj vaš propagandni uradak u kojem ste moje i Nenadove objave u kojima smo na to upozoravali proglasili za lažne vijesti.
Također vas molim da odmah ukinete ograničavanje dosega onima koji te vijesti prenose, jer se ovdje više ne radi samo o cenzuri, već i o svjesnom laganju s potencijalno teškim zdravstvenim posljedicama za one koji povjeruju toj lažnoj vijesti koju ste objavili”.
Podaci o omikronu
Iako Gordan Lauc ne navodi na koje se “brojne zemlje” referira, točno je da države u kojima se omikron raširio i postao dominantan bilježe porast udjela cijepljenih osoba među hospitaliziranima. To nije iznenađenje: poznato je da omikron zbog svojih mutacija bolje izbjegava zaštitu koju pruža imunitet stečen cjepivom ili preboljenjem, nego raniji sojevi novog koronavirusa.
To, međutim, i dalje ne znači da cijepljene osobe imaju statistički veću šansu da se zaraze omikronom, nego necijepljene osobe, odnosno da su cijepljene osobe na bilo koji način ranjivije pri susretu s omikronom od onih koji se nisu cijepili.
Štoviše, dostupni podaci vrlo jasno pokazuju da se imunološka zaštita protiv omikrona može pojačati primanjem treće odnosno booster doze cjepiva. Zbog čega se onda kod sve većeg broja cijepljenih osoba detektira zaraza omikronom?
Odgovor je vrlo jednostavan: radi se o statističkoj izvjesnosti. Naime, države Europske unije u kojima je omikron postao dominantan soj virusa redom imaju visoke udjele procijepljenosti stanovništva, kao što se vidi na donjem grafikonu sa stranice Our World in Data. Pogledajmo što pokazuju podaci o procijepljenosti, hospitalizacijama i smrtnosti za države u kojima je omikron postao dominantni soj virusa.
Kada se uzme u obzir činjenica da efikasnost zaštite koju pruža cjepivo opada s vremenom, potpuno je logično i očekivano da će u državama s visokim udjelom cijepljenih stanovnika s vremenom biti sve više zaraženih među cijepljenom populacijom. Omikron je, zahvaljujući mutacijama koje mu omogućavaju izbjegavanje imunološkog odgovora, samo ubrzao taj proces.
Drugim riječima, u državama s visokim udjelom procijepljenosti, udio zaraženih među cijepljenima s vremenom bi rastao i bez pojave omikrona, usprkos činjenici da cjepivo i dalje pruža određenu razinu zaštite, posebno protiv hospitalizacije i smrti. Države s visokim udjelom cijepljenog stanovništva, usprkos širenju omikrona, i dalje bilježe relativno nizak broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva, što također pokazuju podaci koje agregira Our World in Data.
Većina država u kojima se omikron toliko proširio da je postao dominantna varijanta, dakle, bilježi recentni porast broja hospitalizacija. No taj porast uglavnom nije na razini ranijih “valova” epidemije. Iznimka su Sjedinjene Američke Države, čija populacija je među promatranim državama ujedno i najlošije procijepljena. Međutim, kad se promatraju i podaci o smrtnosti od Covida-19, vidljivo je da omikron ni u SAD-u nije donio značajan porast broja smrtnih slučajeva.
Svi ovi podaci vrlo jasno pokazuju da omikron za cijepljene osobe nije opasniji nego za necijepljene, tj. da cijepljene osobe nemaju veću statističku šansu od zaraze omikronom samo zato što su cijepljene. Laucova tvrdnja da je Faktograf objavio “lažnu vijest” je stoga netočna. Isto važi i za njegovu tvrdnju da onima koji vjeruju kako ih cjepivo barem djelomično štiti i od omikrona prijete “potencijalno teške zdravstvene posljedice”.
Tko ima pravo tumačiti znanstvene radove
Za izvrtanjem činjenica Gordan Lauc poseže i u zadnjem odlomku svoje objave, u kojem piše:
“Tumačenje znanstvenih radova prepustite znanstvenicima, a ne vašem glavnom uredniku koji za to nije kvalificiran pa zbog toga što ne razlikuje cijepljenje od covid-potvrda generira lažne vijesti”.
Međutim, u slučaju na koji se Lauc referira Faktograf je napravio upravo to: prepustili smo tumačenje znanstvenih radova znanstvenicima. Štoviše, prepustili smo tumačenje upravo onom znanstveniku na čiju se studiju Lauc pozivao. Spomenuti danski epidemiolog dr. Hansen u odgovoru na naš upit je Laucovu tvrdnju kako njegova studija pokazuje da “cijepljeni imaju puno veću šansu da se zaraze omikronom nego necijepljeni” proglasio lažnom.
Za kraj, Gordan Lauc piše i ovo:
“P.S. Nigdje u ovoj objavi nisam osporio činjenicu da cijepljenje donekle umanjuje rizik od zaraze. Stvar je kompleksnija od toga”.
Dakle, da sistematiziramo. Najprije je Lauc na Facebooku objavio tvrdnju da cijepljene osobe imaju veću šansu da se zaraze omikronom nego necijepljene. Faktograf je zatim dokazao da ova Laucova tvrdnja nije točna. Lauc sada tvrdi da je Faktograf pogriješio, tj. da njegova izvorna tvrdnja ipak jest bila točna (iako nije). Pa na kraju svega zaključuje da ne osporava činjenicu da cijepljenje umanjuje rizik od zaraze, iako je upravo to ono što čini kad netočno tvrdi da cijepljeni imaju veću šansu da se zaraze nego necijepljeni.
