Razotkriveno

Nije točno da omikron više napada cijepljene, nego necijepljene osobe

Gordan Lauc i Nenad Bakić tvrde da je danska studija pokazala da omikron više napada cijepljene. Demantira ih autor studije.
omikron
Ilustracija prikazuje omikron soj novog koronavirusa pod elektronskim mikroskopom; Foto: Sveučilište u Hong Kongu

Znanstvenik Gordan Lauc i poduzetnik Nenad Bakić na svojim su Facebook profilima objavili netočnu tvrdnju da osobe koje su cijepljene imaju veću šansu da se zaraze Covidom-19 nego oni koji nisu cijepljeni.

Obojica tvrde da je to pokazalo istraživanje provedeno u Danskoj. Faktograf je kontaktirao autore istraživanja, koji tvrde da interpretacija Lauca i Bakića nema utemeljenje u činjenicama.

Gordan Lauc u svom je postu (arhiviranom ovdje) napisao:

“Istraživači u Danskoj su koristeći nacionalnu bazu zaraženih analizirali učinkovitost cjepiva protiv SARS-CoV-2. Rezultati su iznenadili mnoge. Već tri mjeseca nakon druge doze zaštita protiv Delta varijante pala je na 50%, a protiv Omicrona je bila -76%. Dakle cijepljeni su imali puno veću šansu da se zaraze Omicronom nego necijepljeni”.

Istu tvrdnju na svom Facebook profilu iznosi i Nenad Bakić (arhivirano ovdje):

“Jučer je izašlo veliko istraživanje iz Danske, koje pokazuje vrlo NEGATIVNU efektivnost cjepiva na omikron. Drugim riječima, cijepljene osobe su se mogle puno lakše zaraziti nekoliko mjeseci nakon cijepljenja”, napisao je Bakić.

> Nenad Bakić: Nisam rekao da cijepljeni imaju veću šansu da se zaraze Covidom-19

Obojica svoje pratitelje upućuju na istraživanje objavljeno na servisu medRxiv, putem kojeg se objavljuju znanstvena istraživanja koja nisu još prošla proces recenziranja.

U samoj studiji na koju se Lauc i Bakić pozivaju nigdje ne stoji da su zarazi omikronom podložnije cijepljene nego necijepljene osobe. Štoviše, u sažetku se jasno tvrdi kako je ustanovljeno da su postojeća cjepiva djelomično učinkovita i protiv omikrona (Pfizerovo cjepivo imalo je 55,2 posto učinkovitosti, a Modernino 36,7 posto učinkovitosti), ali uz napomenu da učinkovitost opada s protokom vremena.

Sama studija zaključuje se sljedećom rečenicom: “U svjetlu eksponencijalnog rasta slučajeva zaraze omikronom, ovi nalazi naglašavaju potrebu za masovnim cijepljenjem i docjepljivanjem booster dozom”.

Faktograf se putem e-maila obratio svim potpisanim autorima studije. Vrlo brzo nam je odgovorio danski epidemiolog dr. Christian Holm Hansen iz zavoda za epidemilogiju i prevenciju zaraznih bolesti Statens Serum Instituta u Kopenhagenu.

“Slažem se da ove tvrdnje predstavljaju pogrešno tumačenje rezultata istraživanja; svaka interpretacija prema kojoj naše istraživanje dokazuje bilo što osim zaštitnog učinka cjepiva zaslužuje da bude označena kao lažna”, napisao je dr. Hansen u odgovoru na naš upit.

Evo što nam je još kazao dr. Hansen:

“Istraživanje pokazuje rane rezultate prvih 20 dana Omicrona u Danskoj. Činjenica da je procijenjena učinkovitost cjepiva negativna tijekom posljednjeg razdoblja sugerira da postoji pristranost u usporedbi između cijepljene i necijepljene populacije. Ovo također ističemo u raspravi. Takve su pristranosti prilično česte u procjeni učinkovitosti cjepiva iz opservacijskih studija baziranim na podacima o populaciji (za razliku od randomiziranog ispitivanja u trećoj fazi kliničkih testiranja, što je zlatni standard) i nastaju između ostalog jer se cijepljeni ljudi češće testiraju od necijepljenih.

Zaštitni učinak cjepiva može biti nizak u odnosu na infekciju omikronom nakon četiri mjeseca, ali je malo vjerojatno da će biti negativan! Jako sam ožalošćen što se naše istraživanje na ovaj način pogrešno tumači i koristi za propagiranje antivakcinacijskih mitova”.

Drugim riječima, tvrdnja Gordana Lauca i Nenada Bakića kako danska studija dokazuje da su cijepljeni podložniji zarazi omikron sojem novog koronavirusa nego necijepljeni nema nikakvo utemeljene u činjenicama. Studija je zapravo pokazala da postojeća cjepiva ipak pružaju određenu razinu zaštite i protiv omikrona, iako štite slabije nego protiv delta soja virusa SARS-CoV-2.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.