“Borba protiv Covida možda se polako gasi, ali mRNA rat “cjepiva” potencijalno je tek počeo”
Zaključak je to teksta koji je objavljen na Facebook profilu naziva Hrabar Dabar (arhiviran ovdje), i u kojem se navodi da će se ljudi vrlo brzo početi cijepiti protiv HIV-a.
“Da, Moderna je očito toliko naučila od izrade njihovog cjepiva protiv Covida u žurbi koje ne djeluje, da već prave cjepivo protiv HIV-a za koje se nadaju da će biti jednako “sigurno i učinkovito”. U doista zapanjujućoj koincidenciji, Modernino cjepivo protiv HIV-a započelo je klinička ispitivanja istog dana kada je “nova varijanta” HIV-a došla na naslovnice, i istog tjedna kada je NHS-ov godišnji “Tjedan testiranja na HIV”. Zanimljivo, zar ne? U svakom slučaju, svi se spremite u red za cijepljenje protiv AIDS-a”, navodi se u objavi.
HIV
Autor objave u nastavku teksta tvrdi kako se javnost planira pripremiti za sljedeće zdravstveno zastrašivanje koje će se temeljiti na bolesti AIDS. Iznosi se teza kako je svrha toga natjeravati ljude da se ponovo iznova cijepe.
Određene informacije koje iznosi jesu točne. Naime, američki predsjednik Joe Biden uistinu je najavio da je cilj njegove administracije završiti pandemiju HIV-a do 2030. godine, kao što se navodi u objavi. Točno je i da su mediji nedavno izvještavali o novom soju virusa HIV koji je pronađen u Nizozemskoj. Međutim, dio točnih informacija koji se spominje u tekstu naprosto je povezan u tekst manipulativnog i obmanjujućeg karaktera.
Recimo, znanstvenici s Oxforda koji su identificirali novu varijantu virusa HIV nazvanu VB rekli su da, iako je ona zaraznija od dosadašnjih varijanti te može ubrzati razvoj bolesti AIDS, ne treba paničariti. Novootkriveni soj koji cirkulira u Europi još od 1980. godine nije razlog za uzbunu jer su trenutačne terapije i ovom slučaju – učinkovite (1, 2).
Otkrivanje nove varijante HIV-a autor povezuje s početkom kliničkih ispitivanja mRNA cjepiva protiv HIV-a.
“Borba protiv Covida možda se polako gasi, ali mRNA rat “cjepiva” potencijalno je tek počeo”, stoji u objavi. Ovoj tvrdnji, međutim, nedostaje relevantan kontekst: s obzirom na uspješnu primjenu mRNA cjepiva protiv Covida-19, sasvim je očekivano da će se ista tehnologija koristiti i za razvoj cjepiva protiv drugih, postojećih bolesti. U izradi tako nije samo mRNA cjepivo protiv HIV-a, koje se spominje u ovoj dezinformirajućoj objavi, već i cjepivo protiv virusa Epstein-Barr.
mRNA tehnologija
Od početka pandemije Faktograf se susreo s nizom dezinformacija koje se odnose na mRNA cjepiva, koja su se prvi put u praksi počela koristiti upravo u slučaju bolesti Covid-19.
Iako su prvi put u masovnu uporabu ušla povodom pandemije Covida-19, ova se tehnologija izučava već desetljećima.
Znanstvenici Sydney Brenner, Francois Jacob i Matthew Meselson 1961. godine otkrili su da je mRNA molekula koja preuzima informacije od DNK te daje upute stvaranje proteina. Nakon nešto manje od 30 godina, student na Institutu Salk Robert Malone napravio je eksperiment – pomiješao je niti mRNA s kapljicama masti, nakon čega su ljudske stanice prihvatile mRNA te počele stvarati proteine iz njih. Tada je Malone zabilježio da je RNA moguće tretirati kao lijek. Maloneovom otkriću prethodio je razvoj sintetičke mRNA u laboratoriju. (Nature)
Iako se Malone samoprozvao izumiteljem mRNA, to zapravo nije u potpunosti točno. Razvoj mRNA proces je koji traje desetljećima, u kojem je svoj doprinos dalo više znanstvenika, o čemu je pisao i The Atlantic u tekstu u kojem se ističe kako Malone često prenaglašava svoju ulogu u razvoju mRNA.
Da nije riječ o nepoznatoj i novoj tehnologiji, kako je dezinformatori često znaju prikazati, govori i podatak da je prva terapija bazirana na RNA, ona za liječenje upale mrežnice, odobrena 1998. godine (Nature).
Prvo mRNA cjepivo protiv gripe testirano je na miševima 90-ih godina, dok je prvo cjepivo testirano na ljudima 2013. godine bilo ono protiv bjesnoće. Prvo razvijeno cjepivo bilo je ono protiv ebole, međutim, budući da je virus ebole pronađen u svega nekoliko afričkih zemalja, interesa za njegov komercijalni razvoj nije bilo.
Prema stranici Horizon, online časopisa Europske Komisije posvećene istraživanju i inovacijama, prva ispitivanja cjepiva protiv raka koja uključuju testiranje na ljudima pokrenuta su još 2011. godine.
Prije četiri godine u SAD-u i Europi odobrena je terapija za liječenje ATTR amiloidoze koja se temelji na RNA tehnologiji, što je dalo vjetar u leđa daljnjim istraživanja koja su potaknula nadu da takve terapije mogu liječiti ne samo rijetka stanja nego i ona češća, uključujući kardiovaskularne bolesti i rak (Nature).
Kako radi mRNA cjepivo?
Valja podsjetiti i na to kakva su to cjepiva.
Naime, mRNA cjepiva ne sadrže oslabljene uzročnike virusa, već genetsku informaciju (zvanu mRNA) s uputama stvaranja preslika proteina šiljastih izdanaka koronavirusa. Taj protein omogućuje koronavirusu ulazak u ljudske stanice kao i umnožavanje, što vodi do bolesti. Cjepiva bazirana na mRNA tehnologiji daju upute tijelu da stvori te proteine kako bi ih imunološki sustav znao prepoznati. Nakon cijepljenja, tijelo stvara proteine šiljastih izdanaka prema uputi mRNA. Nakon toga, imunološki sustav otkriva strane proteine te proizvodi protutijela koja ih napadaju. U roku od nekoliko dana, i proteini i mRNA uništeni su i nestaju iz organizma (1, 2, 3).
U slučaju zaraze s koronavirusom, imunološki sustav otkriva proteine šiljastih izdanaka koronavirusa, te ih, budući da ih zbog cjepiva zna prepoznati, napada.
“Tijekom proteklog desetljeća, velike tehnološke inovacije i ulaganja u istraživanje omogućili su da mRNA postane obećavajući terapeutski alat u području razvoja cjepiva. Primjena mRNA ima nekoliko korisnih svojstava u odnosu na klasična cjepiva. Prvo, sigurnost: kako je mRNA neinfektivna, neintegrirajuća platforma, ne postoji potencijalni rizik od infekcije ili insercijske mutageneze. Uz to, mRNA se razgrađuje normalnim staničnim procesima, a njezin poluživot in vivo može se regulirati korištenjem različitih modifikacija i načina unosa u stanicu. Drugo, djelotvornost: različite modifikacije čine mRNA stabilnijom i efikasnijom. Treće, proizvodnja: mRNA cjepiva imaju potencijal za brzu i jeftinu proizvodnju u velikim količinama.”, rekla je za Faktograf Dragomira Majher s Instituta Ruđer Bošković
HIV i mRNA
Nakon što je 1984. godine potvrđeno da HIV uzrokuje AIDS, ministrica zdravstva i ljudskih usluga Sjedinjenih Država Margaret Heckler izjavila je da će cjepivo biti dostupno u roku od dvije godine. Činjenica da ono još nije razvijeno može se pripisati samim svojstvima virusa koja su zaslužna za njegovo kontinuirano umnožavanje te generiranje više mutacija.
Sličan problem pojavljuje se i u razvoju cjepiva protiv karcinoma. Budući da ne postoji samo jedna vrsta karcinoma, teško je razviti cjepivo koje bi bilo univerzalno za sve oblike u kojima se karcinom može pojaviti. Osim kompleksne biološke strukture virusa, jedan od razloga koji objašnjava činjenicu da još ne postoji cjepivo protiv HIV-a jest i nedostatak ulaganja u njegov razvoj.
Počeci istraživanja korištenja mRNA tehnologije u svrhu liječenja protiv HIV-a sežu još u 2003. godinu, kada su Judith Lieberman i njezine kolege s Harvard Medical School u Bostonu, Massachusetts, pokazali da RNA može potisnuti replikaciju HIV-a u makrofagima (Nature)
Krajem prošle godine u časopisu Nature Medicine objavljeni su rezultati istraživanja mRNA cjepiva protiv HIV-a na životinjama, koje je vodio američki Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID). Istraživači su prvo testirali cjepivo na miševima te su otkrili da je ono, nakon dvjie injekcije, kod svih izazvalo antitijela koja bi mogla neutralizirati HIV. Zatim su testirali cjepiva na majmunima koji su također razvili antitijela koja bi mogle neutralizirati različite sojeve HIV-a. Rezultati studije su pokazali da su cijepljeni majmuni imali 79 posto manju šansu oboljenja od HIV-a.
Tom prilikom direktor NIAID-a i koautor studije Antony Fauci rekao je da testirano eksperimentalno cjepivo kombinira nekoliko značajki koje mogu prevladati nedostatke drugih eksperimentalnih cjepiva protiv HIV-te stoga predstavlja obećavajući pristup.
Krajem siječnja, kompanija Moderna izvijestila je kako započinje kliničko ispitivanje mRNA cjepiva protiv HIV-a, koje provodi u suradnji s međunarodnog organizacijom Inernational AIDS Vaccine Iniative. (Heathline)
Stvaranje panike
Prema podacima UN Aidsa, u svijetu je, od početka epidemije HIV-a u osamdesetima, od bolesti AIDS-a preminulo 36.6 milijuna ljudi, a HIV-om je od tog perioda do danas zaraženo 79.2 milijuna ljudi. U 2020. godini, više od 37 milijuna ljudi živjelo je s HIV-om, od kojih je njih 28 milijuna prima antiretrovirusnu terapiju.
Iako se u objavi sugerira drugačije, još nema najava da će cjepivo, jednom kada bude dostupno, biti obavezno. Takva bi odluka, s obzirom na način širenja HIV-a, bila krajnje neuobičajena.
Naime, virus HIV-a ne prelazi s jedne osobe na drugu tako lako. Načini transmisije uključuju izravni unos krvi zaražene osobe u organizam nezaražene osobe (najčešće dijeljenjem pribora za intravensko ubrizgavanje droga), nezaštićeni spolni odnos (oralni, vaginalni i analni) sa zaraženom osobom te prijenos sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja.
Kako na svojim stranicama navodi Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a, “mala je vjerojatnost da se HIV-om zarazite nekim nesretnim slučajem na koji niste mogli utjecati, a mnogo veća da infekciju dobijete zbog rizičnog ponašanja koje je rezultat vaše slobodne volje, mogućnosti izbora, ali i društvenih normi i pritisaka.”
