Portal Crodex prezentirao je podatke iz izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za početak travnja 2022. godine o visokom udjelu cijepljenih među hospitaliziranima kroz interpretaciju saborskog zastupnika Mosta, Marina Miletića.
Činjenicu da je od hospitaliziranih radi Covida u bolnicama gotovo 60% cijepljenih s dvije i tri doze, Miletić je popratio sljedećim riječima:
Trenutno skupljam podatke, uskoro izlazim van s brojkama. Neće nas zaplašiti te interesne skupine koje okreću milijarde u ovom projektu. Njima je stalo do zdravlja građana kao što je meni stalo do nuklearne fizike. Odnosno, meni je vjerojatno više stalo do nuklearne fizike nego li njima do zdravlja građana
Miletić, dakle, tvrdi da cjepiva ne funkcioniraju, a kampanje cijepljenja posljedica su korupcije, odnosno sljedeće činjenice:
Pfizer troši milijarde u lobiranju (potkupljivanju) političara da guraju njegovo cjepivo.
Lobiranje
Farmaceutske kompanije uistinu troše puno na lobiranje – u Americi kao industrija zauzimaju sam vrh po količini novca utrošenog u lobiranje, koji je po zadnjim podacima iznosio ukupnih 677 milijuna dolara. Od svih proizvođača cjepiva protiv Covida Pfizer je u SAD-u potrošio najviše, prema podacima objavljenim u 2021. godini (WP, OpenSecrets).
Iako Crodex ne specificira period u kojemu se lobiranje odvija, na godišnjoj se razini radi o milijunima, a ne milijardama. U SAD-u je Pfizer utrošio 10,25 milijuna dolara.
Lobijima Europske unije dominira Big Tech, koji u oblikovanje politika ulaže više novca od farmaceuta. Prema europskom Registru transparentnosti, Pfizer je prema podacima osvježenim u veljači 2022. na lobiranje u EU potrošio do milijun i pol eura. No, Pfizer plaća i posredničke usluge konzultantskim tvrtkama. U Pfizerovom izvješću, te su tvrtke u 2021. godini naplatile svoje troškove zastupanja između 235 i 475 tisuća eura.
Corporate Europe Observatory (CEO) je tako u svibnju 2021. izračunao kako su svi farmaceuti u godini dana potrošili minimalnih 36 milijuna eura, no ističu da Registru transparentnosti promiču zaobilazni putevi na koji farmaceuti financiraju politike u EU.
“Velike farmaceutske kompanije financiraju, primjerice, think-tankove i udruge pacijenata, što ostaje nevidljivo zato što ovakve organizacije ne moraju otkrivati svoje izvore financiranja. Naš izvještaj iz 2014. (str 14.) pokazuje da brojne grupe aktivne na razini EU u zastupanju prava pacijenata primaju većinu ili značajni dio prihoda od farmaceutske industrije”, navodi CEO.
Iznosi koje su udruge pacijenata trošile na lobiranje spomenuti u izvještaju iz 2014. ne premašuju milijun eura:
Stope cijepljenja s obzirom na dob i komorbiditete
No, vratimo se brojkama objavljenim u izvještaju HZJZ-a. Za početak treba naglasiti da je nakon dvije godine pandemije i više od milijun zabilježenih slučajeva Covida, stečen i određeni prirodni imunitet unutar necijepljene populacije. Nadalje, različite faze pandemije, obilježene su i različitim varijantama virusa. Delta, koja je prevladavala do prosinca 2021. godine, kada su premoćno u bolnicama bili nevakcinirani, generirala je manji broj slučajeva, ali veći broj mrtvih.
Omikron je doveo do eksplozije aktivnih slučajeva, ali kako je značajno blaži od delte – nije donio toliko preminulih kao prijašnja dominantna varijanta virusa. Omikron je pogađao u prosjeku puno stariju populaciju. Pritom su i cjepiva, napravljena prema originalnoj vuhanskoj varijanti, slabije zaustavljala infekcije, kao i prirodni imunitet stečen od prijašnjih varijanti (WHO).
I tu dolazimo do paradoksa cijepljenja ili Simpsonov paradoks. Što populacija ima veći udio cijepljenih, očekivano je i da će – bez obzira na učinkovitost cjepiva – veći udio zaraženih, hospitaliziranih i umrlih doći iz cijepljene kohorte. Razlog tome je što nijedno cjepivo nije 100% učinkovito. Nadalje, za osobe starijih dobnih skupina veća je mogućnost i da će biti cijepljene i da će umrijeti.
Udio necijepljenih među najranjivijima puno je manji od 40 posto
HZJZ-ove brojke naoko odražavaju stanje u populaciji: skoro 60 posto stanovništva je cijepljeno, baš kao i skoro 60 posto hospitaliziranih, što bi značilo da je cijepljenje besmisleno. No, epidemiolog HZJZ-a Bernard Kaić navodi da u toj računici nedostaje bitan kontekst, a to su rizični faktori za teški oblik bolesti.
“Problem u takvom zaključivanju na temelju objavljenih podataka je taj što se treba gledati udio cijepljenih među hospitaliziranima prema dobnim skupinama i prema drugim osobinama te uspoređivati s obuhvatima u općoj populaciji istih dobnih skupina i osobina. Naime, ako su hospitalizirani uglavnom starije osobe, trebalo bi udio cijepljenih među hospitaliziranima usporediti s postotkom cijepljenih u tim starijim dobnim skupinama. Ako su među hospitaliziranima osobe koje imaju neku predležeću kroničnu bolest, trebalo bi udio cijepljenih među hospitaliziranima usporediti s udjelom cijepljenih među osobama s kroničnim bolestima odgovarajućih dobnih skupina. Drugim riječima, prikazani udio cijepljenih među hospitaliziranima ne može se usporediti s udjelom cijepljenih u općoj populaciji radi procjene učinkovitosti cjepiva u sprečavanju hospitalizacija”, navodi Kaić u odgovoru Faktografu.
Kaić: Cjepivo štiti od smrti oko 77%
Prema zadnjem izvješću o cijepljenju, koje ne uključuje broj cijepljenih trećom dozom, dobna struktura cijepljenih izgleda ovako:
Iz ovoga proizlazi da su najveći postoci cijepljeni (oko 80 posto) zabilježeni u dobnim skupinama koje najviše umiru od Covida, među starijima od 70. Prema najnovijem izvještaju za ožujak, većina preminulih osoba od koronavirusa u Hrvatskoj “imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi”, a prosječna dob umrlih iznosi 76,2 godine.
“Kad bi se gledalo koliki je udio umrlih cijepljen s dvije ili tri doze, bio bi zadnjih tjedana negdje oko 40%. Čovjek bi mogao zaključiti da cijepljenje nema praktički nikakvog utjecaja na smrtnost jer je u općoj populaciji cijepljeno 57,6% stanovništva. Ali umiru ljudi stariji od 70 godina, a ne mlađi. U toj dobnoj skupini je udio cijepljenih s dvije ili tri doze veći. To znači da cijepljenje ipak pruža zaštitu od smrti, ne onako visoku kako bismo htjeli, ali ipak za oko 77% smanjuje rizik od smrti”, navodi Kaić.
Ne štiti od infekcije, ali štiti od težih oblika bolesti
Kaić napominje i da u tom grubom računu nedostaje podatak o tome kakvo je zdravstveno stanje umrlih bilo prije nego što su oboljeli od Covida. Ostavlja i mogućnost da među umrlima ima puno veći udio onih s teškim predležećim bolestima, rizičnim faktorima za teške oblike Covida, nego što je u općoj populaciji iste dobi.
Zaključuje da je objavljen velik broj kvalitetnih radova o učinkovitosti cjepiva u sprečavanju težih oblika bolesti Covid-19.
“Svi odreda ukazuju na to da iako s vremenom učinkovitost cjepiva u sprečavanju asimptomatske infekcije i blagih oblika bolesti znatno opada, dugo traje visoka razina zaštite od teških oblika bolesti i smrti. Tako da jedna neinformirana, pogrešna interpretacija podataka od strane laika nema nikakvog utjecaja na stvarnu znanstveno dokazanu učinkovitost”, navodi Kaić.
Primjeri radova o učinkovitosti cjepiva na teške oblike Covida objavljeni su ovdje, ovdje i ovdje. U usporedbi s pacijentima koji su primili tri doze, necijepljeni pacijenti bili su mlađi, vjerojatnije je da su crnci ili Hispanjolci, a manje je vjerojatno da će imati komorbiditete i manja je vjerojatnost da su prethodno bili cijepljeni protiv gripe ili pneumokoka, pokazuje primjerice analiza više od 11 tisuća hospitaliziranih u Kaliforniji.
