„Mi smo na korak do ostvarenja ova tri cilja. Dakle, povećanje zaposlenosti na 70 posto, povećanje prosječne plaće na 7,6 tisuća kuna. Mi smo sada negdje na 7,4 tisuće kuna. (…) Do minimalne plaće još dosta nedostaje. Međutim, dva puta godišnje ide usklađivanje minimalne plaće“, ustvrdio je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike gostujući u Dnevniku HRT-a.
Novi ministar rada, naime, govorio je o ciljevima do kraja mandata, odnosno osiguranju prosječne plaće od 7.600 kuna, minimalne plaće od 4.250 kuna te povećanju mirovina za 10 posto. Te ciljeve, koji su sastavnica programa rada Vlade, Piletić je ponovio i u čestitki povodom Međunarodnog dana rada.
Minimalna plaća regulirana je Zakonom o minimalnoj plaći. Njena visina utvrđuje se najkasnije do 31. listopada tekuće godine za iduću kalendarsku godinu. Na prijedlog ministra nadležnog za rad, iznos minimalne plaće donosi Vlada uredbom.
Uredba o visini minimalne plaće za tekuću godinu, primjerice, donesena je 28. listopada prošle godine. Tim je dokumentom visina minimalne plaće u periodu od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine propisana u iznosu od 4.687,50 kuna bruto, odnosno 3.750 kuna neto (1, 2).
Prema zakonskim odredbama, minimalna plaća ne može se utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu. Osim toga, ministar nadležan za rad dužan je provesti redovite godišnje konzultacije sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – o visini minimalne plaće. Te se konzultacije održavaju u rujnu i listopadu.
Prilikom određivanja iznosa minimalne plaće, ministar treba imati u vidu povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, inflaciju, kretanje plaća, kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja te ukupno stanje gospodarstva. Posebnu pozornost treba posvetiti djelatnostima s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih.
Propisani minimalac dužni su poštovati svi poslodavci u zemlji. Međutim, propisan je i izuzetak odnosno mogućnost ugovaranja minimalca koji je maksimalno pet posto niži od propisanog. Takvu umanjenu minimalnu plaću moguće je ugovoriti samo kolektivnim ugovorom.
Visina minimalne plaće, dakle, utvrđuje se jednom, a ne dvaput godišnje. Zakonom nije propisano nikakvo usklađivanje minimalne plaće dva puta godišnje, niti se to usklađivanje provodi kao što tvrdi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. No, u tom se resoru dva puta godišnje provodi usklađivanje mirovina.
Mirovine se usklađuju dva puta godišnje (od 1. siječnja i od 1. srpnja). Stopa usklađivanja mirovina utvrđuje se tako da se aktualna vrijednost mirovine uskladi po stopi koja se dobije tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u zemlji u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi (1, 2).
Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50 posto, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 30 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope promjene prosječne bruto plaće. Ako je udio stope promjene veći od 50 posto, tada se zbraja 70 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30 posto stope promjene prosječne bruto plaće.
Što se tiče prosječne plaće, prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) prosječna neto plaća za veljaču iznosila je 7.452 kuna.
Stopa zaposlenosti, prema Anketi o radnoj snazi koja je međunarodno usporediva, u Hrvatskoj je na razini prošle godine iznosila 47,8 posto među radno sposobnim građanima starijim od 15 godina života. Prema podacima Eurostata, stopa zaposlenosti u dobnoj skupini od 20 do 64 godine u Hrvatskoj je lani bila na razini 68,2 posto.
