Razotkriveno

Gordan Lauc opet širi dezinformacije o pandemiji, a Slobodna Dalmacija mu pomaže

Slobodna Dalmacija neutemeljeno je proglasila kraj pandemije Covida-19, uz komentar Gordana Lauca koji je pun netočnih tvrdnji.
HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

Slobodna Dalmacija objavila je na svom portalu (arhivirano ovdje) i u tiskanom izdanju od petka 27. svibnja da je u Hrvatskoj objavljen kraj epidemije Covida-19. U istom članku Slobodna Dalmacija prenosi činjenično netočne tvrdnje molekularnog biologa Gordana Lauca o učinkovitosti epidemioloških mjera za suzbijanje širenja zaraze.

“Beroš objavio kraj epidemije. Ne ponovilo se!”, glasi naslov članka objavljenog u tiskanom izdanju Slobodne Dalmacije.

Na webu Slobodne Dalmacije naslov je nešto precizniji pa glasi ovako:

“Gotovo je gotovo! Ministar zdravstva Vili Beroš de facto je proglasio kraj epidemije, Hrvatska od danas službeno ukida sve mjere zaštite vezane uz COVID-19”.

Nije proglašen kraj epidemije

Slobodna Dalmacija svoju tvrdnju da je “de facto proglašen kraj epidemije” argumentira pozivajući se na odluku koja je 25. svibnja objavljena u Narodnim novinama.

Međutim, tom odlukom nije proglašen kraj epidemije, već “prestanak važenja Odluke o posebnim sigurnosnim mjerama u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi radi zaštite pučanstva od zaraze i prijenosa te suzbijanja bolesti COVID-19”, koja je pak u Narodnim novinama objavljena 8. travnja ove godine.

Drugim riječima, Ministarstvo zdravstva objavilo je da se više ne primjenjuju epidemiološke mjere koje su bile na snazi zadnjih mjesec i pol dana. Međutim, kraj epidemije nažalost još nije proglašen.

Podsjećamo, odluku o proglašenju epidemije je ministar zdravstva Vili Beroš potpisao 11. ožujka 2020. godine. U travnju ove godine su Beroš i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak za Novu TV objašnjavali kad bi mogao biti proglašen kraj epidemije. Na pitanje kolike su šanse da kraj bude proglašen ove godine, Capak je odgovorio: “Nije nemoguće, ali teško”.

I dalje je, naime, nejasno što nas čeka u hladnijem dijelu godine. Tijekom zadnje dvije godine epidemija se razbuktavala na jesen i zimu. Moguće je da će to tada virus mutirati u neki novi soj koji će uspješno zaobilaziti imunitet stečen cijepljenjem i/ili preboljenjem. Moguće je i da se imunitet koji su građani stekli cijepljenjem i/ili preboljenjem neće pokazati dovoljno dugoročnim da suzbije novi val širenja bolesti među populacijom.

Epidemiološke mjere utječu na suzbijanje širenja virusa

Za komentar vijesti o navodnom “kraju epidemije” Slobodna Dalmacija obratila se Gordanu Laucu, molekularnom biologu koji je izbačen iz znanstvenog savjeta Vlade RH nakon što je opetovano relativizirao opasnost koju po javno zdravlje predstavlja pandemija Covida-19. Evo što je Lauc rekao novinaru Slobodne Dalmacije Sandru Pogutzu:

“Istraživanja provedena u ljeto 2020. godine predvidjela su da će različite nametnute ‘mjere’ imati vrlo mali utjecaj na širenje virusa. Nažalost, kako bi pokazali ‘da nešto rade’, brojne vlade su svojim građanima nametali različite zabrane i ograničenja.

Kada pogledamo unazad vidimo da je učinak svih tih ‘mjera’ bio zanemariv i da nisu imale značajan utjecaj na broj umrlih od COVID-19. Više-manje svi smo se zarazili, a broj umrlih u nekoj zemlji prvenstveno je bio određen bogatstvom zemlje i kvalitetom zdravstvenog sustava. S druge strane, ‘mjere’ su nažalost prouzrokovale značajnu štetu u brojnim područjima i zemlje poput Švedske koje su imale blaže ‘mjere’ su prošle puno bolje od onih sa strožim mjerama.”

Kao što je Faktograf već pisao, postoje različita istraživanja koja pokazuju da epidemiološke mjere doprinose suzbijanju zaraze, čime smanjuju opterećenje na zdravstveni sustav.

The British Medical Journal je tako u studenom 2021. objavio meta studiju koja pokazuje da mjere poput pranja i dezinfekcije ruku, nošenja maske te primjenjivanje fizičke distance mogu smanjiti širenje zaraze. Kada je riječ o najstrožim mjerama, tzv. lockdownu, analiza podataka iz 202 zemlje pokazala je da su zemlje koje su uvele mjeru potpunog zatvaranja imale manje novih dnevnih slučajeva Covida-19.

Postoje i druge studije koje pokazuju da epidemiološke mjere doprinose suzbijanju zaraze (The Lancet, Nature Human Behaviour, Science of The Total Environment, Plos One)

Naravno, izrazito stroge mjere imaju i svoje negativne strane (npr. u vidu gospodarske štete i narušavanja mentalnog zdravlja). Međutim, to ne mijenja činjenicu kako različita znanstvena istraživanja pokazuju da tzv. nefarmakološke epidemiološke mjere utječu na suzbijanje širenja zaraze.

Odnos strogoće mjera i broja mrtvih

Laucova tvrdnja da je broj umrlih u nekoj zemlji prvenstveno bio određen bogatstvom zemlje i kvalitetom zdravstvenog sustava također se ne odražava u podacima iz stvarnog svijeta.

U bazi podataka američkog Sveučilišta Johns Hopkins moguće je uspoređivati broj umrlih od Covida-19 na sto tisuća stanovnika po različitim državama. S brojkom od 389 mrtvih na sto tisuća stanovnika, Hrvatska je među najgorima u svijetu.

Veći broj umrlih na sto tisuća stanovnika imaju samo Peru (646), Bugarska (534), Mađarska (481), Bosna i Hercegovina (481), Sjeverna Makedonija (446), Crna Gora (433) i Gruzija (421). Drugim riječima, sve države osim nabrojanih, što uključuje i gotovo sve zemlje tzv. globalnog juga, imaju manji relativni broj mrtvih od Covida-19 nego bogatija i razvijenija Hrvatska.

Na našem primjeru isto se tako pokazuje netočnost Laucove tvrdnje da su “zemlje poput Švedske koje su imale blaže mjere prošle puno bolje od onih sa strožim mjerama”.

Naime, raširena percepcija da su Šveđani imali vrlo blage mjere također nije točna. Indeks strogosti mjera koji su razvili znanstvenici s Oxfordskog sveučilišta pokazuju da je Švedska tijekom skoro čitave pandemije na snazi imala strože mjere nego Hrvatska (Financial Times, Our World in Data).

Podaci Sveučilišta Johns Hopkins pokazuju da Švedska bilježi 188 mrtvih od Covida-19 na sto tisuća stanovnika. To je po broju mrtvih stavlja u istu kategoriju sa zemljama poput Paname (191), Bolivije (188), Srbije (184) ili Kosova (173).

Usporedbe radi, države koje su diljem svijeta poznate upravo po strogosti epidemioloških mjera nametnutih stanovništvu, poput npr. Australije ili Kine, bilježe znatno manje mrtvih nego Švedska. U Australiji je od Covida-19 umrlo 33 ljudi na sto tisuća stanovnika, a u Kini samo jedna osoba na sto tisuća stanovnika.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.