Rusko-ukrajinski sukob jednako je digitalni, koliko i onaj fizički. O propagandnom ratu koji se vodi na društvenim mrežama, medijima i aplikacijama za komuniciranje Faktograf je već pisao. Društvene mreže omogućile su brzu diseminaciju informacija, ali u isto vrijeme izloženi smo mnoštvu propagande, dezinformacija i misinformacija s obje strane.
S jedne strane je narativ koji pokušava nametnuti Rusija koja tvrdi da se radi o “posebnoj vojnoj operaciji” s ciljem oslobađanja Ukrajine od nacizma. S druge strane je narativ koji propagiraju Ukrajinci, a koji vješto koriste poziciju žrtve ruske agresije kako bi odašiljali poruke čiji je cilj podići moral ukrajinskim građanima i borcima te osigurati podršku međunarodne zajednice. Sukob koji se trenutno vodi teško je zamisliti bez društvenih mreža i aplikacija, a središtu (digitalnog) sukoba nalazi se jedna aplikacija – Telegram.
Telegram je bio popularan među Ukrajincima i Rusima i prije početka sukoba. Osmislili su ga 2013. godine braća Nikolaj i Pavel Durov koji stoje i iza društvene mreže VK (rus. VKontakte), ruskog pandana Facebooku. Pavel Durov, poznat i kao ‘ruski Mark Zuckerberg’ koji se brendira kao zaštitnik prava na privatnost korisnika, u travnju 2014. godine prodaje svoje preostale udjele u mreži VK i odlazi iz Rusije (CNBC), tvrdeći da je odbio vladi predati podatke o ukrajinskim prosvjednicima. Telegram tako nastaje kao Durovljev pokušaj da zaobiđe Kremlj i njegovu kontrolu, iako je Novaya Gazeta 2013. godine pisala o susretu između Durova i Vladislava Surkova, tadašnjeg zamjenika pročelnika ureda Vladimira Putina, implicirajući da Durov ipak nije toliko neovisan od Kremlja. Durov će kasnije priznati da se nekoliko puta sastao sa Surkovom, ali i tvrditi kako nisu točne insinuacije kako to znači da je Kremlju isporučivao podatke o korisnicima VK (Politico).
Maša Borak slobodna je novinarka koja se specijalizirala za izvještavanje o tehnologiji. Borak kaže da je “Telegram uvijek bio popularan u Rusiji, no doživio je veliki rast nakon ruske invazije na Ukrajinu, jer su mnoge zapadne društvene mreže, kao Facebook, Twitter, TikTok i Instagram, blokirane. Podaci od analitičke firme Brand Analytics pokazuju da su korisnici migrirali sa stranih na lokalne društvene mreže kao VKontakte ili Odnoklassniki“.
Lako je razumjeti zašto, kaže Borak. “Bez obzira na to što Rusi često koriste VPN da bi povirili na svoje Instagram račune, kad scrollate po društvenim mrežama to je jedan dodatan korak koji se mnogima često ne da napraviti da bi pristupili aplikaciji ili web-stranici koja je blokirana.”
Što je Telegram?
Telegram se općenito, uz aplikaciju Signal, smatra sigurnijim kanalom za komunikaciju od primjerice Facebook Messengera i WhatsAppa, koji je također u vlasništvu Mete (iako sve navedene aplikacije korisnicima danas nude uslugu enkriptiranog tj. šifriranog komuniciranja). Telegram podatke pohranjuje na oblaku; podaci su šifrirani te se potom distribuiraju kroz brojne podatkovne centre diljem svijeta. Podaci se mogu dešifrirati, iako je to teško.
Međutim, iako je Telegram (navodno) jako sigurna aplikacija, poruke nisu do kraja šifrirane, što znači da bi u teoriji ta kompanija mogla pristupiti sadržaju poruka, prodati ga, ili biti prisiljena da preda podatke vladi, ako ona to zahtijeva. Telegram ne koristi ni ‘zlatni standard’ enkripcije, tzv. ‘end-to-end’ enkripciju. ‘End-to-end’ enkripcija znači da poruku mogu vidjeti samo pošiljatelj i primatelj poruke, no ona je u Telegramu dostupna samo kada se koristi funkcija ‘tajni chat’ (eng. Secret Chat). Video i glasovni pozivi potpuno su šifrirani.
Budući da grupni četovi i kanali na Telegramu nisu u potpunosti šifrirani, neki se sigurnosni stručnjaci boje da Telegram nije toliko sigurna aplikacija kakvom se predstavlja. Jedna značajka koju Telegram ima, a koja ju razlikuje od WhatsAppa je anonimno prosljeđivanje. Kada korisnik omogući ovu značajku, proslijeđene poruke više se ne mogu povezati s pošiljateljem.
Isto tako, iako je potreban broj mobitela da bi se napravio račun na Telegramu, taj broj ne mora ostati povezan s računom, što nije slučaj s npr. WhatsAppom gdje aktivna poveznica s brojem mobitela uvijek postoji.
Grupe i kanali
Osim što funkcionira kao aplikacija za privatno dopisivanje, Telegram ima i elemente društvene mreže: omogućava formiranje privatnih i javnih grupe koje mogu primiti do maksimalno 200.000 korisnika gdje oni potom mogu slati poruke i međusobno komunicirati. Moguće je otvarati i tzv. ‘kanale’ koji funkcioniraju kao jednosmjerni način komunikacije prema pretplatnicima (oni mogu reagirati na komentare i komentirati objave, ako se to omogući). Za razliku od Facebooka, Twittera i drugih popularnih društvenih mreža, na Telegramu nema oglašavanja, a tijek informacija ne usmjeravaju algoritmi (NPR).
Početkom rusko-ukrajinskog sukoba, Telegram je postao sve popularnija aplikacija putem koje su se diseminirali nemoderirani ‘apdejtovi’ o ratu. Iako ga koriste i mnogi Rusi, aplikacija je jako popularna u Ukrajini – više od 70 posto Ukrajinaca koristi Telegram (Politico).
Ono što ovu aplikaciju razlikuje od konkurencije jesu upravo ‘kanali’. U praksi to izgleda tako da javne ili privatne osobe imaju svoj ‘feed‘ na kojem mogu objavljivati fotografije i videa. Tako ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij ima kanal na Telegramu gdje objavljuje svoja priopćenja, videe ili fotografije iz razrušenih gradova u Ukrajini. Kanal ‘UkraineNOW’ služi kao učinkovito sredstvo komuniciranja i informiranja; taj kanal koji prati milijun korisnika također dijeli video objave i fotografije, ali i upozorava na bombardiranja u raznim gradovima.
Zelenskom Telegram nije stran medij (TIME). Koristio ga je već 2019. u svojoj predsjedničkoj kampanji kako bi organizirao i okupljao volontere, a često je na Telegramu objavljivao i ekskluzivne informacije. Kada je krenuo rat, mogao se osloniti na postojeću infrastrukturu i pratitelje te svoj kanal koristiti za regrutiranje online-volontera i stranih boraca.
UkraineNOW postojeći je kanal ukrajinske vlade koji je ona prvotno koristila za informiranje pučanstva o epidemiji Covida-19 – sada ih taj službeni kanal na kojem su građani u protekle dvije godine čitali informacije o pandemiji 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, informira o svemu vezanom za ratni sukob.
Prava društvena mreža
Borak ističe još jedan razlog zašto je Telegram tako popularan, “a to je da se mnogo ljudi koji imaju veliki broj pratitelja, bilo to influenceri ili javne osobe, prebacilo na tu platformu i njihovi pratitelji su išli za njima. Treba imati na umu da Telegram više nije samo aplikacija za slanje poruka kao WhatsApp. Tijekom godina to je postala prava društvena mreža. Ljudi je koriste tako da se pretplate na službene račune (kanale) koji ih zanimaju ili se skupljaju u privatnim ili javnim grupama koje ponekad imaju na tisuće članova. Novi podaci od Brand Analytics iz svibnja pokazuju na primjer da je broj autora službenih računa porastao za 23% u posljednja tri mjeseca”, ističe novinarka.
Međutim, aplikacije za komunikaciju poput Telegrama, a Telegram posebno, zbog nedostatka moderacije sadržaja, postale su centralno mjesto za širenje teorija zavjere poput QAnona, kao i drugih ekstremno desnih grupa koje promoviraju desne ideje (Guardian, Politico), ali i propagandnog sadržaja.
Telegram lako kapitalizira i bilo kakve probleme na drugim društvenim mrežama, pa je tako tijekom jednog pada Facebooka u studenom prošle godine dobio 70 milijuna korisnika u samo jednom danu (Guardian), a brojke korisnika su skočile i kada je WhatsApp mijenjao svoju politiku privatnosti.
Propagandni, ali i disonantni tonovi
Prije tri godine brojne ISIS-ove grupe počele su nestajati s ove aplikacije (BBC, Europol) koju su godinama koristili za širenje svojih ideja i radikalizaciju potencijalnog članstva.
Međutim, kraj ISIS-a na Telegramu nije značio i kraj problema za tu aplikaciju. Tako su nakon napada u Christchurchu ekstremno desne grupacije prihvatile Telegram kao svoju glavnu aplikaciju (Washington Post). Laissez faire pristup moderaciji sadržaja i specifične povijesne okolnosti poput pandemije ili, u ovom slučaju, ratnog sukoba, dodatno doprinose polarizaciji u digitalnom svijetu i širenju ekstremističkog sadržaja na Telegramu.
U Njemačkoj su, primjerice, tijekom pandemije brojke korisnike u ekstremno desnim grupama i kanalima eksplodirale (Wired). Prije pandemije desničarske ‘face’ imale su oko 40.000 pratitelja; sada su te brojke na oko 200.000.
Telegram je intenzivno korišten i tijekom brojnih prosvjeda, poput onih u Bjelorusiji, Iranu i Hong Kongu. Iako je tijekom hongkonških prosvjeda prosvjednicima omogućeno da sakriju svoje brojeve mobitela od vlasti (Reuters), Telegram je i rasadište dezinformacija i misinformacija, pa tako i onih o aktualnom rusko-ukrajinskom sukobu.
Navedeni problem prepoznao je i sam Durov, pa je tako nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu i on kazao da kanali na toj aplikaciju postaju izvor neprovjerenih informacija i da ne želi da se aplikacija koristi kao alat koji bi mogao produbiti sukob (Reuters).
Telegram koriste brojni prokremaljski propagandisti, ali s druge stane i brojni novinari, drugi nezavisni promatrači, kao i obični korisnici. Razni botovi šire dezinformacije, često se predstavljajući kao lažni “ratni dopisnici”, a 6. ožujka na službenom Telegram kanalu ruske vlade objavljeno je da se “vladinim agencijama preporučuje da naprave račune na Telegramu i VK-u”. Ukrajinska je vlada, pak, prepoznavši opasnost koja dolazi od ruskih botova i računa, objavila popis računa koji šire dezinformacije i karakterizirala to kao “informacijski terorizam”.
Telegram koriste i hakeri koji često iskorištavaju sigurnosne propuste. Tako The Conversation prenosi da je jedna studija pokazala da se broj Telegramovih kanala i grupa koji su podijeljeni na darkweb kibernetičkom kriminalu i forumima za hakiranje povećao s 172,035 u 2020. godini na više od jednog milijuna u 2021.
S druge strane, Telegram je postao i jedan od ključnih alata za Ruse koji su u svojoj domovini odsječeni od ‘stvarnosti’ koja se razlikuje od narativa ruske vlade.
“Kao sa svim društvenim mrežama, na Telegramu ćete također naći puno dezinformacija i lažnih vijesti. Bez obzira na to što dezinformacije još uvijek postoje i na Facebooku i na Twitteru te dvije društvene mreže su puno veće i poznatije i posljednjih godina su bile pod velikim pritiskom javnosti i regulatora da smanje dezinformacije.”
“Sjetite se samo kako je to izgledalo za vrijeme pandemije. Telegram tek počinje dobivati na popularnosti i normalno je da je prisustvo dezinformacija na toj platformi privuklo manje pozornosti. To će se vjerojatno promijeniti u budućnosti. Telegram je nekoć bila aplikacija za ljude koji su se željeli organizirati da prosvjeduju protiv vlade, a sada sama ruska vlada koristi platformu da širi svoje poruke i svoju propagandu”, zaključuje Borak.
