„Ne postoji etnički čišća država na teritoriju Europe od Hrvatske“, ustvrdila je srbijanska premijerka Ana Brnabić krajem prošlog mjeseca u emisiji „Hit Tvit“ na programu televizije Pink (od 01:14:02). U studijskoj emisiji premijerka Brnabić gostovala je zajedno sa Savom Štrpcem, predsjednikom Dokumentacijsko informacijskog centra Veritas te Aleksandrom Apostolovskim, novinarom lista Politika.
Jedna od tema gotovo dvosatne emisije bila je i optužnica beogradskog Tužiteljstva za ratne zločine protiv skupine hrvatskih časnika zbog ratnog zločina iz 1995. godine protiv civilnog stanovništva koje se nakon vojnoredarstvene akcije „Oluja“ kretalo u izbjegličkoj koloni kod mjesta Svodna u Bosni i Hercegovini, na cesti između tadašnjeg Bosanskog Novog i Prijedora.
Na pitanje voditeljice emisije Verice Bradić smatra li da u Hrvatskoj Domovinski rat ima status koji isključuje prikazivanje bilo kakvih „neprijatnih činjenica koliko god one bile epizodne“ kako se ne bi ugrozila njegova opravdanost, premijerka Srbije Ana Brnabić iznijela je tezu kako je Hrvatska danas etnički najčišća europska država.
Međutim, to nije istina. Iako je rat bitno promijenio etničku strukturu stanovništva u Hrvatskoj, više europskih država je danas etnički homogenije nego li je to Hrvatska.
Etnički sastav Hrvatske prije i nakon rata
U periodu od 1991. do 2021. godine Hrvatska je izgubila oko 896.000 stanovnika (4.784.265 stanovnika 1991. prema 3.888.529 stanovnika 2021. godine).
Već prvi poslijeratni popis iz 2001. godine pokazat će kako je broj stanovnika u odnosu na prijeratni popis pao za gotovo 350.000, a najveći razlog tome je vojnoredarstvena akcija Oluja. U samo nekoliko dana u kolovozu 1995. godine s do tada okupiranog hrvatskog teritorija pred Hrvatskom vojskom izbjegao je ogroman broj stanovništva srpske nacionalnosti. Prema službeni podacima hrvatske vlade radilo se o 154.079 osoba, dok je prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora koji je u to vrijeme bio vrlo aktivan, taj broj veći – između 180.000 i 200.000 stanovnika.
Za vrijeme Oluje, ali i tjednima nakon nje zabilježeni su brojni slučajevi paljevine i pljačke, ali i do danas točno neutvrđen broj ubojstava građana srpske nacionalnosti koji su ostali u Hrvatskoj.
Popis stanovništva 2001. godine zabilježit će kako u Hrvatskoj te godine živi 201.631 građana srpske nacionalnosti (4,54 posto ukupnog stanovništva), dok ih je deset godina ranije bilo 581.663 (12,2 posto ukupnog stanovništva), a vjerojatno i više s obzirom da se na popisu 1991. godine jedan broj građana srpske nacionalnosti izjašnjavao kao Jugoslaveni. Istovremeno, udio Hrvata u ukupnom stanovništvu u tih je deset godina narastao sa 78,1 na 89,63 posto.
U godinama iza rata hrvatske vlasti su činile tek minimalne napore kako bi se dogodio povratak izbjeglog stanovništva, tako da do konkretnijeg povratka nikad nije došlo, a krajevi u kojima je većinsko stanovništvo bilo srpske nacionalnosti i danas su vrlo zapušteni, često bez potrebne infrastrukture za život.
Brojne europske zemlje etnički homogenije nego Hrvatska
Premda je prošle godine, uz veliki interes javnosti, u Hrvatskoj proveden popis stanovništva, za sada imamo samo njegove privremene rezultate koji ni izbliza ne bilježe sve rezultate popisa. Početkom ove godine bilo je najavljeno da će podaci o dobu, spolu i nacionalnosti popisanih biti javno objavljeni ovog proljeća, no to se još uvijek nije dogodilo, tako da se za ovu priliku, barem što se tiče Hrvatske, moramo poslužiti dostupnim podacima s prethodnog popisa stanovništva, onog provedenog 2011. godine. U Hrvatskoj se tada 90,42 posto popisanih izjasnilo kao Hrvati.
Neupitno se radi o etnički vrlo homogenoj strukturi stanovništva, ali u nekim europskim državama ta je struktura još homogenija. Primat na europskom tlu, unatoč tvrdnjama premijerke Srbije, drži Poljska u kojoj se na popisu stanovništva 2011. godine 97,10 posto stanovništva izjasnilo Poljacima. Odmah iza Poljske, po etničkoj homogenosti, dolazi Malta. Od 417.000 stanovnika Malte zabilježenih na popisu stanovništva 2011. godine, njih 95,2 etničkih je Maltežana. Slično je i u Portugalu. Natuknica na Wikipediji koja se detaljno bavi demografijom ove države navodi kako je u njoj od ukupno popisanih čak 95 posto etničkih Portugalaca.
Na sjeveru Europe nalazi se još jedna izuzetno etnički homogena zemlja – Finska. Tamo se 93,4 posto popisanih izjašnjava kao Finci. U neposrednom susjedstvu Srbije nalazi se još jedna država koja je etnički čišća od Hrvatske. Naime, prema mikrocenzusu iz 2016. godine u Mađarskoj je čak 98,3 etničkih Mađara. Međutim, u toj zemlji na popisu građani mogu iskazati više etničkih pripadnosti odjednom, primjerice Srbin i Mađar, a prema nekoj srednjoj procjeni onih koji su etnički isključivo Mađari ima 92,3 posto. Inače, u Mađarskoj je na popisu 1980. godine zabilježena vjerojatno najviša etnička homogenost u Europi – čak 99,3 posto etničkih Mađara.
Sličan postotak etničke homogenosti kao u slučaju spomenutog mađarskog mikrocenzusa ima i Armenija. Iako je zemljopisno dio Azije, Armenija se smatra europskom zemljom zbog svojih političkih, kulturnih i povijesnih veza s Europom. U toj državi se 98,1 posto popisanih 2011. godine izjasnilo kao etnički Armenci. Slično je i s Azerbejdžanom (91,6 posto Azerbejdžanaca).
Kosovo, čiju nezavisnost Srbija nije priznala, također je izuzetno homogena zemlja po pitanju etniciteta. Na popisu stanovništva provedenom 2011. godine na Kosovu je bilo 92,9 posto etničkih Albanaca. U Italiji koja broji gotovo 60 milijuna stanovnika, nešto manje od 92 posto etničkih je Talijana. Austrija je također vrlo etnički homogena – 91,1 posto je Austrijanaca.
Međutim, i u Italiji, i u Austriji, uz državljane tih zemalja živi i veliki broj stranih državljana pa je u konačnici etnička slika ipak malo šarolikija. Visoka etnička homogenost bilježi se i na jugoistoku Europe u Albaniji i Grčkoj, iako Grčka na popisu stanovništva niti ne bilježi etničku pripadnost svojih građana.
