Brazil će u listopadu imati predsjedničke izbore, a nagađa se kako bi oni mogli krenuti u smjeru zadnjih američkih predsjedničkih izbora, odnosno da bi trenutačni predsjednik Jair Bolsonaro u slučaju poraza mogao osporavati izborne rezultate na način kako je to radio Donald Trump.
Bolsonarov suparnik, bivši vrlo popularni i karizmatični predsjednik, ljevičar Luiz Inacio Lula da Silva drži konstantnu prednost u anketama. U ispitivanju popularnosti u lipnju Lula je u prednosti s 47 naspram Bolsonarovih 28 posto.
Lula je, podsjetimo, na mjestu predsjednika bio od 2003. do 2010. godine, a u vrijeme njegove vladavine milijuni Brazilaca uspjeli su se izdići iz siromaštva. S obzirom na to da brazilski ustav ne dopušta više od dva uzastopna mandata, Lula se povukao, a naslijedila ga je njegova suradnica Dilma Rousseff. Želio je sudjelovati na izborima 2018, međutim, suočio se s istragama i te je godine pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora zbog korupcije i pranja novca. Onemogućilo ga je to u novoj predsjedničkoj utrci te desničaru Bolsonaru oslobodilo put za pobjedu.
Lula je u zatvoru od travnja 2018. proveo 580 dana. Izašao je 2019, da bi u prvoj polovici 2021. godine sve optužbe protiv njega bile proglašene ništavnima, zbog pristranosti suca koji je sudio u njegovom slučaju, Sergija Mora, koji je postao ministar pravosuđa u vladi koja je uspostavljena nakon Bolsonarove pobjede.
Lula vodi u anketama
Od kad je najavio kandidaturu, Lula vodi u anketama. Bolsonaro, s druge strane, već kreira atmosferu za moguće osporavanje jesenskih izbora.
„Ne bih se čudila nečem sličnom napadima na Capitol jer svakog dana svjedočimo kako Bolsonaro napada izborni sustav, što je vrlo slično onom što se dogodilo u SAD-u“, kazala je Marcela Duarte iz brazilske Agencije Lupa, gostujući na konferenciji Global Fact 9. Prisjetila se kako je 2018. na portugalski prevodila knjigu „Smrt istine“ poznate američke kritičarke i autorice Michiko Kakutani i sa strahom gleda kako se u njenoj zemlji odvija sve što je ugledna autorica opisala u toj knjizi.
Iako je 2018. pobijedio na izborima, Bolsonaro je tvrdio da su rezultati na tim izborima lažirani. Za to nikada nije pružio nikakav dokaz te je protiv njega Vrhovni sud pokrenuo postupak zbog lažnih tvrdnji. Bolsonaro je na to odgovorio da je otvaranje istrage protuustavno i da će uzvratiti protuustavnim metodama.
Dok je Trump prije izbora najavljivao da će se varati na dopisnom glasanju koje je uobičajeno u SAD-u, Bolsonaro iznosi sumnje u elektronički sustav koji se za glasanje koristi u Brazilu.
Elektronički sustav počeo se u Brazilu uvoditi 1996, a svi brazilski izbori se od 2000. godine provode isključivo elektroničkim putem – uređajima za glasanje na biračkim mjestima koji su 2012. godine nadograđeni sustavom za biometrijsku verifikaciju birača otiskom prsta. Smatra se kako brazilski sustav predstavlja jednu od najuspješnijih implementacija elektroničkih izbornih sustava na svijetu u kojem je moguća objava rezultata izbora u samo nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta, što je značajno jer Brazil ima oko 150 milijuna birača.
Bolsonaro svejedno prijeti kako neće prihvatiti rezultate izbora ako se sustav ne promijeni. On već dugo zaziva da se osigura i papirnata kontrola listića te najavljuje kako će unajmiti privatnu firmu da prekontrolira rezultate izbora.
Zanimljivo je kako je u Brazilu elektronički sustav uspostavljen upravo zato što se s klasičnim biračkim listićima varalo na prebrojavanju.
Uloga WhatsAppa u pobjedi Bolsonara
Pobjedi Bolsonara, tvrdolinijaša koji glorificira razdoblje vojne diktature u Brazilu, značajno je 2018. pomogla snažna dezinformacijska kampanja koja se odvijala na društvenim mrežama, najprije u WhatsApp grupama.
U Brazilu je WhatsApp najčešće korištena društvena mreža koju koristi čak 96 posto ljudi starosti od 16 do 64 godina, pa je i prodaja podataka s telefonima ljudi koje se ubacuje u raznorazne grupe mimo njihova pristanka vrlo raširena.
Prema analizi koju je objavio Guardian, baziranoj na radu fact-checkera, od 11 957 poruka koje su se u vrijeme kampanje širile u 296 grupa, poruke koje su favorizirale desnog kandidata Bolsonara sadržavale su u 42 posto netočne ili zavaravajuće tvrdnje, dok je taj postotak u porukama koje su naginjale lijevom kandidatu Fernandu Haddadu bio oko 3 posto.
Gotovo sve dezinformacije potpale su u četiri kategorije: optužbe o manipuliranju elektroničkim biračkim sustavom koje su se poklapale s optužbama koje su dolazile iz Bolsonarova tima; netočne informacije vezane za napad nožem na Bolsonara koji se zbio usred kampanje i zbog kojeg je desničarski predsjednički kandidat završio u bolnici; optužbe o korumpiranosti političkog sustava i medija te dezinformacijske kampanje usmjerene na lijeve političare i aktiviste, obično uz korištenje homofobnih i antifeminističkih poruka.
Istraživanja su bila limitirana zbog same prirode WhatsAppa kao sustava za slanje šifriranih poruka, a zaključci su se donosili na osnovi onog što je poznato s javnih WhatsApp grupa.
Nakon prošlih predsjedničkih izbora, u zemlji je zabranjeno masovno širenje difamacijskih poruka putem mreža, a i tamošnji je Vrhovni sud odlučio kako će se kandidatima koji će širiti dezinformacije o izbornom procesu kandidatura poništiti, ali nije jasno hoće li se i kako to na WhatsAppu nadzirati, naročito stoga što se najčešće radi o enkriptiranoj komunikaciji.
I sam WhatsApp je priznao kako su brazilski nalozi bili uoči izbora targetirani masivnim operacijama od strane agencija za digitalni marketing. Kao rezultat, poduzeli su mjere poput smanjenja maksimalnog broja dijeljenja istovjetne poruke, stavljanja oznaka na poruke koje se masovno dijele, micanja računa koji se preko strojnog učenja identificira kao tvornice spama te unaprjeđenja postavki računa usmjerenih na veću zaštitu.
No to ne mora nužno biti dovoljno.
„U ovom trenutku mi imamo predsjednika koji svaki dan govori kako će izborni rezultati biti krivotvoreni. Najavljuje kako će angažirati privatnu kompaniju da provede reviziju izbora, odnosno kako će vojska paralelno brojati glasove. Kao da gledamo neki slow-motion puč. Internetske platforme pitamo kako se spremaju za to, odnosno što mogu učiniti kada predsjednik ili njegovi suradnici preko videa na Facebooku poručuju kako ‘treba poći konfrontirati se s biračkim odborom jer kradu izbore’. Ne izgleda da platforme imaju plan“, strahuje Patricia Campos Mello, nagrađivana brazilska novinarka koja se bavi dezinformacijskim kampanjama u vrijeme izbora i koja je zbog svog rada bila izložena velikoj količini prijetnji.
Upozorava kako su tehnološke platforme u moderaciji sadržaja prilagođene uglavnom nadzoru američkih izbora. YouTube tako je u svoje standarde zajednice uvrstio sporenje državljanstva (što je tipično američka tema) dok TikTok brani dezinformacije o dopisnom glasanju – kojeg u Brazilu niti nema.
Patricia Campos Mello apelira na transparentnost platformi, spominjući kako je savezno tužiteljstvo u Sao Paulu od njih zatražilo podatak koliko zaposlenih na moderaciji govori portugalski jezik i koliko investiraju u umjetnu inteligenciju koja prepoznaje portugalski. Nisu dobili odgovor jer su se platforme, uobičajeno, pozvale na poslovnu tajnu.
U slučaju nove pobjede Bolsonara, Campos Mello očekuje da će on u novom mandatu uspjeti promijeniti sastav Vrhovnog suda koji za sada uspijeva držati neku razinu vladavine prava u zemlji. U slučaju poraza od Lule, plaši se, Bolsonaro neće priznati izbore, a onda je moguće i nasilje.
