Grad Zagreb je ove godine na suzbijanje komaraca, koje je počelo od travnja, potrošio oko 460 tisuća kuna, od predviđenih 3,75 milijuna kuna u ovoj godini. Prema mjerenjima, tvrde, ove godine još nije zabilježen povećan broj komaraca pa se nije niti započelo takozvano zamagljivanje, odnosno tretiranje starijih komaraca.
Iz Grada Zagreba su na upit Faktografa odgovorili da je u proračunu za 2022. godinu za suzbijanje komaraca predviđeno 3.752.380 kuna s PDV-om, što je najviše u proteklih pet godina.
Otkrili su nam i koliko je novca potrošeno za suzbijanje komaraca proteklih godina.
“Za suzbijanje komaraca u ovoj godini predviđeno je 3.752.380 kuna s PDV-om dok su u proteklih pet godina utrošena sredstva kako slijedi: 2017. utrošeno je 3.025.448 kuna, 2018. utrošeno je 3.394.980 kuna, 2019. utrošeno je 3.429.922 kuna, 2020. utrošeno je 3.349.340 kuna, 2021. utrošeno je 3.383.020 kuna”, stoji u odgovoru Grada Zagreba Faktografu.
Zamagljivanje još nije počelo
Dezinsekcija komaraca ove godine je počela u travnju.
“Do sada se dezinsekcija provodi larvicidnim tretmanima kojima se suzbijaju komarci u stadiju razvojnih oblika komaraca (jajašca, ličinki, kukuljica) na registriranim otvorenim i zatvorenim leglima. Ova mjera će se provoditi kontinuirano do kraja godine. Osim toga, vrši se i mjerenje brojnosti krilatica. S obzirom na to da mjerenja brojnosti krilatica nisu za sada pokazala znatno povećanje brojnosti, još se nije započelo sa adulticidnim tretiranjem (zamagljivanje). S povećanjem brojnosti krilatica započet će i adulticidno tretiranje”, stoji u odgovoru Zagreba te se dodaje da je u 2022. već potrošeno 459.775 kuna sa PDV-om.
U Zagrebu je na javnom natječaju za obavljanje posla suzbijanja komaraca izabrana zajednica gospodarskih subjekata, odnosno nekoliko tvrtki od kojih je svaka zadužena za određeni dio grada.
“U Zajednici su sljedeće tvrtke: Adria Grupa d.o.o., Id90 d.o.o., Eko-Deratizacija d.o.o., Id Eko d.o.o. i Sanitacija d.o.o. Navedena Zajednica ponuditelja uslugu obavlja na temelju provedenog otvorenog postupka javne nabave za predmetnu uslugu”, stoji u odgovoru Grada.
Ako imate problema s komarcima zovite tvrtke
Na službenim stranicama Grada objavljeni su brojevi telefona tvrtki i područje za koje su zadužene pa ako “građani imaju upite vezane za komarce i suzbijanje, mogu se obratiti tvrtkama na navedene dežurne telefone radnim danom od 10 do 14 sati”.
ID90 (tel: 01 3648 000) pokriva područje ŠRC Mladost, Jarun-zeleno područje “Trokut”, ŠRC Jarun, Špansko-Malešnica, GČ Podsused-Vrapče, GČ Stenjevec, GČ Trešnjevka jug, Adria Grupa (tel: 01 2359 970) je zadužena za Bundek, Zapruđe- Središće, Sopot, Utrine, Sloboština, Dugave, GČ Novi Zagreb zapad, GČ Novi Zagreb istok, ID EKO (tel:01 2371 837) zovete za područje Trnje-Kruge, Savica, Retkovec, Resnik, Ivanja Reka, Jelkovec, GČ Donji Grad, GČ Donja Dubrava, GČ Gornja Dubrava, GČ Trnje, Eko Deratizaciju (01 2408 761) za Folnegovićevo naselje, Borovje, Cvjetno naselje-Prisavlje, Trnsko-Park mladenaca, Travno, Maksimirsko naselje, Siget, GČ Maksimir, GČ Gornji Grad- Medveščak, GČ Podsljeme, GČ Brezovica, GČ Peščenica-Žitnjak, a Sanitaciju (tel: 01 6116 381) za područje Kajzerica, Gajevo-Staglišće, Horvati-Gredice-Jarun, Prečko, Petrovaradinska, Kosirnikova, Savski Gaj i Trokut, GČ Črnomerec, GČ Trešnjevka sjever, GČ Sesvete (sa Sesvetskim Kraljevcem).
Na stranicama NZJZ dr. Andrija Štampar navodi se kako “u posljednjih 15 godina u Hrvatskoj je prisutan tigrasti komarac (Aedes albopictus), invazivna vrsta koja se proširila na cijelo područje” države te se dodaje da je “tigrasti komarac prilagodljiva vrsta, brzo se razmnožava i osvaja nova područja. Napasnik je koji bode tijekom dana, za razliku od većine vrsta na našem području koje su najaktivnije predvečer i u ranojutarnje sate”.
Prirodna i umjetna legla komaraca
“Prirodna legla komaraca mogu postati: poplavne površine, kanali s vodom, udubine tla u šumama, lokve nastale nakon kiše, stajaćice bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, voda u dupljama drveća, mirni dijelovi tekućica. Prirodna legla su raznolika, aktivna uglavnom u proljeće. Tijekom ljeta većina legla presuši. Ako se dogodi plavljenje poplavnih površina tijekom ljeta, one postaju aktivna legla komaraca”, stoji na stranicama NZJZ dr. Andrija Štampar.
“Umjetna legla komaraca mogu postati: otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica, gume na otvorenome u koje upada kiša, začepljeni slivnici i oluci, vaze na grobljima, voda u pliticama lonaca za cvijeće, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad, neodržavana jezerca i fontane te različite slične nakupine vode”, pišu iz NZJZ Andrija Štampar.
Na području grada Zagreba udomaćen je tigrasti komarac (Aedes albopictus), azijska invazivna vrsta komaraca. Za razliku od većine vrsta na našem području koje su aktivne predvečer i tijekom ranojutarnjih sati, tigrasti komarac je aktivan i bode tijekom cijelog dana. Odabranog domaćina izbode gotovo nečujno i najčešće nevidljivo. Razvija se u raznolikim umjetnim leglima, a za razvoj mu je potrebna vrlo mala količina vode, svega nekoliko milimetara visine vodenog stupca. Osim tigrastog komarca, u nabrojenim leglima razvijaju se i druge vrste komaraca, najčešće vrsta Culex pipiens., navode iz NZJZ dr. Andrija Štampar.
Kako građani mogu spriječiti razvoj komaraca?
Građani odgovornim ponašanjem mogu značajno utjecati na smanjenje broja komaraca u svojem okruženju. Potrebno je ukloniti vodu koja može postati leglo komaraca. Ako vam tijekom ljeta dosađuju tigrasti komarci, potrebno je pažljivo pregledati dvorište i pokušati pronaći legla komaraca. Tigrasti komarci najčešće lete u okolini mjesta gdje su se izlegli, poručuju iz NZJZ dr. Andrija Štampar.
Tigrasti komarci najčešće lete u okolini mjesta gdje su se izlegli, a stručnjaci su iznijeli nekoliko pravila koja se trebamo držati kako bi uklonili njihova legla.
“Ukloniti nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda: kante, staklenke, igračke, odbačene predmete, automobilske gume te druge vrste posuda. Redovito (jednom tjedno) prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu. Spremnike za vodu u okućnicama i vrtovima zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom. U vaze za cvijeće na grobljima staviti pijesak ili zemlju, prirodno cvijeće zamijeniti umjetnim. Odlagati krupni otpad na za to predviđena mjesta. Predmete odlagati tako da se u njima ne nakuplja voda. Održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca i fontane. Održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija). Folije (cerade, tende i sl.) postaviti na način da na njima nije moguće zadržavanje vode”, stoji u savjetima NZJZ dr. Andrija Štampar.
Potrebno je i propisno držati gume u vulkanizerskim dvorištima, odnosno, natkriti prostor na kojem se drže gume, redovito uklanjati gume koje se ne koriste, ako su gume nenatkrivene prazniti vodu iz guma, gume slagati u obliku piramide i prekriti ih nepropusnom folijom tako da se na foliji ne zadržava voda.
Također treba i septičke jame držati propisno zatvorenima, a i uređivati okućnice i vrtove, redovito kositi zelene površine i orezivati živice da se u njima što manje zadržavaju odrasli komarci.
Bolesti koje prenose komarci
Stručnjaci savjetuju da se kao osobna zaštita od komaraca koriste repelenti, odnosno sredstva koja odbijaju komarce. “Među djelotvornim aktivnim tvarima u repelentima nalaze se DEET (NN-dietil-metatoluamid, 20-50%) i icaridin”, stoji na stranicama NZJZ dr. Andrija Štampar te se naglašava da se treba pridržavati uputa za korištenje repelenata.
Kod boravka u područjima u kojem su komarci brojni treba nositi prikladnu odjeću svijetlih boja, dugih rukava i duge hlače, dok na svojim domovima zaštitite prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama te postavite mreže iznad kreveta i dječjih kolica.
“Cijepljenjem se možemo zaštititi od nekih bolesti koje prenose komarci. Stoga preporučamo, mjesec dana prije putovanja u zemlje izvan Hrvatske posjetite Centar za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” i savjetujte se sa specijalistom epidemiologije”, stoji na internetskim stranicama NZJZ-a.
Među bolestima koje prenose komarci su groznica Zapadnog Nila, dengue groznica, Chikungunya, Usutu virusna infekcija, a osim njih komarci našeg područja sposobni su prenijeti i druge uzročnike kao što su Zika virusna infekcija, malarija, žuta groznica, filarijaza.
