Čitatelj nas je pitao da ispitamo točnost informacija objavljenih u članku portala Balkanka.net naslovljenog “Putin spreman za novi rat, i njih želi da rasturi u paramparčad!” koji je arhiviran ovdje. Slični članci objavljeni su i na portalima Mondo.rs (arhivirano ovdje) i Beograd.in (arhivirano ovdje) te se šire društvenim mrežama u regiji.
Naslov članka je netočan jer u tekstu nema izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina u kojoj poručuje Moldaviji da je spreman za novi rat i da ih želi rasturiti u djeliće. U slučaju teksta s portala Beograd.in-a u naslovu je još dodano i “Suviše su blizu EU, moraju da plate cijenu”, za što, također, nema utemeljenja u članku.
“Predsjednik Rusije Vladimir Putin je poslao poruku da je spreman da ratuje i u Moldaviji jer se suviše približila Europskoj uniji”, stoji rečenica u svim tekstovima.
No, ta tvrdnja je netočna jer se niti u jednom tekstu ne navodi niti jedna izjava Vladimira Putina, a ni na internetu se ne može pronaći izjava ruskog predsjednika, koja bi sugerirala bilo kakvu prijetnju ili spremnost za rat u Moldaviji jer se suviše približila Europskoj uniji.
Kao što je poznato, Moldavija je zajedno s Ukrajinom u lipnju dobila kandidatski status za ulazak u EU. Sličnost s predratnom situaciju u Ukrajini Moldavija dijeli i zbog činjenica da i na njezinom teritoriju postoji proruska separatistička regija u kojoj su razmješteni ruski vojnici, no netočno je da postoji poruka Vladimira Putina da je spreman ratovati u toj državi zbog prebliskih veza s EU.
Naslov i netočni zaključci o “Putinovoj poruci” izvučeni su iz konteksta na temelju dvije izjave – jedna je ruskog političara, a druga ministra proruske, separatističke regije Transnistrija, Vitalyja Ignatieva.
Transnistrija je regija s većinom stanovništva koji govori ruski, a od, tada još, socijalističke Moldavije, odvojila se 1990. godine. Nakon propasti SSSR-a 1991. proruski separatisti su poveli krvavi rat protiv moldavskih oružanih snaga koji je okončan primirjem iz 1992. godine.
Niti jedna suverena država svijeta ne priznaje nezavisnost proruske pokrajine koja se nalazi na granici s Ukrajinom te je međunarodna zajednica smatra dijelom Moldavije. U njoj živi oko 420 tisuća stanovnika, a neki od njih imaju dvojna državljanstva. Oko 220 tisuća je državljana Moldavije, 240 tisuća ih ima rusko državljanstvo, a oko 130 tisuća ukrajinsko. Rusija je na tom području rasporedila 1500 pripadnika mirovnih snaga, ali i 1400 vojnika čiji zadatak je čuvanje velikog skladišta oružja koje se tamo nalazi od raspada Sovjetskog Saveza.
Ministar nepriznate regije izjavio da im je cilj priključenje Rusiji
“Vektor (smjer, op.au) Pridnjestrovlja (Transnistrije) ostao je nepromijenjen tijekom godina postojanja republike, što se ogleda u rezultatima referenduma 17. rujna 2006. godine, gdje je jasno naznačeno: nezavisnost s naknadnim slobodnim pristupanjem Ruskoj Federaciji. Nezavisnost zemlje je apsolutni prioritet”, rekao je Ignjatijev, stoji u člancima.
Ministar vanjskih poslova nepriznate republike Vitaly Ignatiev navedenu izjavu dao je 22. srpnja u intervju za rusku državnu informativnu agenciju RIA Novosti povodom 30. godišnjice potpisivanja mirovnog sporazuma na temelju kojeg su u regiju raspoređene mirovne snage sastavljene od ruskih, moldavskih i manjeg kontingenta oružanih snaga te regije. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na konferenciji za medije prošlog tjedna nije želio komentirati tu izjavu Ignatijeva, piše Euronews.
Referendum priznala samo Rusija
RIA Novosti, na temelju izjave ministra, u tom članku zaključuje kako regionalne vlasti namjeravaju tražiti nezavisnost te potom priključenje Rusiji na temelju rezultata referenduma 2006. godine. Na taj je referendum, koji je priznala samo Rusija, prema službenim rezultatima izašlo 310 tisuća stanovnika, ili 78 posto, a 96 posto je bilo protiv ukidanja “nezavisnosti” i potencijalnog ponovnog priključenja Moldaviji, dok ih je 98 posto bilo za nezavisnost i potencijalnu buduću integraciju s Rusijom.
I dok je Rusija tvrdila da se referendum održao u skladu s demokratskim standardima, OESS je upozoravao na nedostatak medijskih sloboda u regiji, kao i dugogodišnju kampanju ušutkavanja nezavisnih opozicijskih snaga i pokreta. Moldavski Helsinški odbor za ljudska prava tvrdio je da su zabilježili mnoge nepravilnosti tijekom referenduma, kao što su prijetnje preseljenjem onima koji nisu željeli glasovati, držanje promatrača referenduma na 200 metara od birališta, “čišćenje” biračkih popisa od onih koji su ranije bojkotirali izbore ili referendume te dovođenje birača iz drugih država i višestruko glasanje.
Ruski političar: “Nećemo dozvoliti scenarij povlačenja mirovnih snaga”
“Na spomenutom referendumu, koji je priznala samo Rusija, 97 posto stanovništva glasalo je za nezavisnost od Moldavije i naknadno priključenje Rusiji. Da je riječ o operaciji koordiniranoj iz Kremlja, potvrdila je i nedavna izjava Vladimira Džabarova, prvog zamjenika predsjednika Komiteta za međunarodne poslove Savjeta Federacije (za vanjske poslove, op.au), da Rusija neće dozvoliti scenarij s povlačenjem mirovnih snaga iz Pridnjestrovlja”, piše u tekstovima.
No, niti u izjavi tog ruskog parlamentarnog zastupnika nema govora o Putinovoj prijetnji Moldaviji ili želji ruskog predsjednika “da i njih rasturi u komadiće”. Kao što je i navedeno u tekstovima, on je u prvom redu govorio o protivljenju ideji da se iz separatističke regije povuku ruske mirovne snage, kazao da bi to povlačenje dovelo do destabilizacije i “neizbježnog krvoprolića” te da neće dozvoliti takav scenarij, ako zbog ničega drugog, a onda zbog 220 tisuća ruskih građana koji tamo žive.
“Istovremeno je otvoreno priznao što muči Putinov režim. Naime, Pridnjestrovlje je odsječeno od Rusije, jer su propali ratni planovi o okupaciji Odese, i spajanju sa otcjepljenim dijelom Moldavije. ‘Zbog toga je veoma važno – ne govorim o budućnosti, nije na meni da odlučujem, sve će biti jasno u bliskoj budućnosti – da li će Pridnjestrovlje imati granicu s prijateljskom Ukrajinom, prijateljskom Rusijom ili ne. Veoma je važno da ovi idiotski planovi koje neki lideri prave nisu dobili podršku u Moldaviji’, zaključio je Džabarov”, stoji u tekstovima.
Niti u ovom dijelu izjave ruski parlamentarac otvoreno ne prijeti Moldaviji ratom i rasturanjem u komadiće, a na kraju i sam ističe da je važno da takvi planovi nisu dobili podršku u Moldaviji. S druge strane, bez obzira na to što je Vladimir Džabarov, bivši špijun KGB-a i obavještajac FSB-a, visokopozicionirani ruski političar iz Putinove stranke Ujedinjena Rusija, teško se može na temelju njegove izjave zaključiti na što je spreman ruski predsjednik, dok se niti u njegovoj izjavi nigdje ne spominje “rasturanje Moldavije u komadiće”.
“Napad na Moldaviju je hipotetski scenarij”
Nedvojbena je činjenica da se Moldavija nalazi u sličnoj situaciji kao i Ukrajina prije ruske agresije jer njezine vlasti podupiru proeuropsku politiku i na svom teritoriju ima međunarodno nepriznatu prorusku separatističku “republiku”, kao i stacionirane ruske trupe. Moldavska premijerka Natalia Gavrilita prošlog je tjedna za CNN kazala da su bili iznenađeni ruskim napadom na Ukrajinu u veljači.
Odgovorila je i na pitanje koliko su zabrinuti da će Rusija, kao sljedeću metu, izabrati Moldaviju. “Zabrinuti smo. Postoji rizik, ali to je još uvijek zasad hipotetski scenarij. No, ako vojna operacija krene dalje prema Odessi u jugozapadnoj Ukrajini, bit ćemo vrlo zabrinuti. Posebno jer su secesionističke trupe smještene u Transnistriji. Činimo sve kako bi održali mir i stabilnost te kako bi osigurali da borbe ne eskaliraju”, kazala je Gavrilita.
Zaključno, u objavljenim tekstovima, ali niti u drugim izvorima na internetu, ne može se pronaći temelj za podupiranje tvrdnje iz naslova da je Putin spreman za novi rat u Moldaviji i da je želi rasturiti u komadiće, kao što nema niti poruke ruskog predsjednika iz koje se može zaključiti da će u taj rat krenuti jer se Moldavija previše približila Europskoj uniji.
