Više od 50 posto ovogodišnje „kvote“ vaučera za obrazovanje odraslih potrošeno je u četiri i pol mjeseca od otvaranja programa. Besplatni vaučeri za obrazovanje odraslih osoba u primjeni su od travnja ove godine i financiraju se putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za što je u četiri godine provedbe osigurano 300 milijuna kuna. Plan je vaučerima, koji iznose do 10 tisuća kuna po osobi, obuhvatiti 30 tisuća odraslih osoba u naredne četiri godine.
Kako se program počeo provoditi od travnja, u ovoj godini plan je vaučerima obuhvatiti četiri tisuće odraslih osoba. U naredne tri godine, dodatno obrazovanje bi trebalo proći još 26 tisuća odraslih.
No, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) do prošlog tjedna zaprimljeno je 2 863 zahtjeva korisnika za dodjelu vaučera. Do sada ih je odobreno 2 239, dok su 624 korisnička zahtjeva u obradi.
„Sam projekt obrazovanja putem vaučera polučio je odmah visok inicijalni interes i odaziv polaznika. Treba istaknuti kako se broj i ponuda različitih obrazovnih programa, kao i pokrivenost svih dijelova Republike Hrvatske raznovrsnim obrazovnim programima kontinuirano povećavaju, što će svakako značajno utjecati i na dodatno povećanje interesa korisnika“, navode iz HZZ-a.
Prema zadnjim podacima Eurostata u programima cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj je lani sudjelovalo 5,1 posto odraslih građana. Niže postotke bilježe samo Rumunjska (4,9 posto), Slovačka (4,8), Grčka (3,5) te Bugarska s niskih 1,8 posto odraslih uključenih u programe cjeloživotnog obrazovanja. Istodobno, prosjek EU je 10,8 posto.
Unatoč tim još uvijek lošim pokazateljima, u Hrvatskoj je zadnjih godina učinjen iskorak. O potrebi veće uključenosti odraslih osoba u cjeloživotno obrazovanje te time sjecanje vještina koje će ih zadržati na tržištu rada počelo se govoriti prije više od dva desetljeća. U to vrijeme, u obrazovne programe bilo je uključeno svega nešto iznad dva posto odraslih osoba u Hrvatskoj. Prvi strateški dokument –Strategija obrazovanja odraslih – donesena je 2004. godine (1, 2, 3, 4).
U Hrvatskoj samo pet posto odraslih sudjeluje u cjeloživotnom obrazovanju
Od tada do danas, cjeloživotno obrazovanje provlačilo se kroz zakonodavne okvire, ali nekog značajnijeg ulaganja države koje bi potaknulo veći broj odraslih osoba na dodatno obrazovanje nije bilo. Jasno je to i iz podatka da je od 2000-tih, kada je udio odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanju bio na razini 2,3 posto, do 2020. godine porastao na 3,2 posto.
Snažniji rast osjetio se lani kada je ta stopa skočila na 5,1 posto.
Prema ranijim ciljevima Europske komisije, do 2020. godine trebao je biti postignut cilj prema kojem bi u prosjeku 15 posto odraslih osoba u Europskoj uniji (EU) bilo uključeno u programe cjeloživotnog obrazovanja. Taj cilj nije dosegnut te se sada očekuje kako će željena stopa uključenosti građana u cjeloživotno obrazovanje biti dosegnuta do 2030. godine.
Hrvatska se nada da će do tada dosegnuti EU prosjek, koliko god on iznosio, a tome bi trebala pridonijeti činjenica da osobe koje žele steći dodatne vještine obrazovanje ne plaćaju iz vlastitog džepa.
Prema podacima s HZZ-ovih mrežnih stranica, u ponudi je trenutno 1 066 programa za stjecanje ili produbljivanje 71 vještine u područjima: ekonomija, trgovina i poslovna administracija; elektrotehnika i računarstvo; geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija; graditeljstvo i geodezija; grafička tehnologija i audio vizualne tehnologije; moda tekstil i koža; osobne, usluge zaštite i druge usluge; promet i logistika; strojarstvo, brodogradnja i metalurgija; šumarstvo, prerada i obrada drva; turizam i ugostiteljstvo. Svi su ti programi prošli verifikaciju Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Sadašnji podaci HZZ-a kazuju kako mahom zaposlene osobe podnose zahtjeve za dodjelu vaučera za stjecanje novih znanja i vještina.
„Od 2 863 zaprimljenih zahtjeva njih 77 posto, odnosno 2 211, zaposlene su osobe, dok je udio nezaposlenih korisnika vaučera 23 posto, odnosno 652 korisnika“, navode iz HZZ-a, objašnjavajući kako je do sada za programe obrazovanja koje pohađaju korisnici vaučera isplaćeno 618.260,50 kuna.
Pritom, činjenica da se mali broj nezaposlenih javlja za obrazovne vaučere ne znači da su oni nezainteresirani ulagati u svoja znanja i vještine. Naime, nezaposlenim osobama se i putem Mjera aktivne politike zapošljavanja otvara mogućnost obrazovanja s ciljem stjecanja kompetencija za novo zapošljavanje ili zadržavanje postojećeg radnog mjesta u zanimanjima traženim na tržištu rada. Na kraju srpnja je u takve programe bilo uključeno nešto manje od dvije tisuće nezaposlenih osoba.
Zanimljiv je i odabir obrazovnih programa koje najčešće odabiru korisnici vaučera. Iako je mahom riječ o obrazovanjima usko vezanim uz IT sektor, preferencije zaposlenih i nezaposlenih nisu jednako gradirane.
Zaposlene osobe tako najčešće biraju obrazovanje za Pyton developera, odnosno uče programski jezik Python koji je postao standard u podatkovnoj znanosti te u razvoju aplikacija. Nadalje, obrazuju se za Front-End developera, za internetski marketing i brendiranje, a potom i asistente za upravljanje programima. Peti izbor za zaposlene je knjigovodstvo.
S druge strane, nezaposleni najčešće biraju programe za internetski marketing i brendiranje, potom knjigovostvo, pa program obrazovanja za Front-End developer. Rad u programskom jeziku Pyton tek je četvrta opcija za nezaposlene, dok je peta UX dizajner (dizajner korisničkog sučelja).
Analiza učinkovitosti programa koji se provode putem HZZ-a nema
Većina korisnika vaučera još nisu završili svoje obrazovne programe. Za nezaposlene osobe oni traju do šest mjeseci, a za zaposlene do 10 mjeseci kako bi dodatno obrazovanje mogli uskladiti s radnim obvezama.
„Trajanje obrazovnih programa raznoliko je, od najkraćih programa trajanja 50 sati, do najdužih u trajanju od 375 sati pa zbog navedenih razloga većina korisnika trenutačno pohađa obrazovne programe, te je bilježenje korisnika koji su završili pohađanje obrazovnih programa nedavno započeto“, navode iz HZZ-a na naš upit koliko je osoba završilo programe obrazovana.
Analizu učinkovitosti obrazovanja, stoga, još nije moguće provesti. Činjenica je da se analize učinkovitosti programa koji se odvijaju putem HZZ-a praktično ne provode (do sada je tako napravljena samo jedno vanjsko vrednovanje Mjera aktivne politike i to za period od 2010. do 2013. godine). Tako je i pitanje hoće li se s protekom vremena provjeriti jesu li i kakvu korist vaučeri za obrazovanje donijeli korisnicima.
Za sada je tek predviđena uska evaluacija sudionika programa.
„Jedan od značajnih aspekata projekta obrazovanja putem vaučera jest i predviđena evaluacija ishoda obrazovanja putem evaluacijskih upitnika za vrednovanje stečenih kompetencija i učinkovitosti obrazovanja, koji popunjavaju korisnici vaučera, pružatelji usluge obrazovanja te, u slučaju da je korisnik zaposlena osoba, poslodavac korisnika“, navode na naš upit iz HZZ-a.
