Pod povećalom

Može li trumpizam preživjeti nakon međuizbora?

Za Donalda Trumpa je prerano reći je li otpisan, ali pozicija u Republikanskoj stranci mu je nakon ovih izbora prilično uzdrmana.
EPA/DAVID MAXWELL EPA-EFE/DAVID MAXWELL

Ako su vam američki izbori dosadna tema ili nemate puno vremena, pročitajte tek uvodni sažetak. No, ako vas golicaju poneki detalji, uključujući kandidata koji je potomak hrvatske loze, ali ne slijedi djedove stope, pozivamo da strpljivo ostanite do zadnje rečenice.

Tko je izgubio? Najveći je gubitnik Donald Trump, jer kandidati koje je podržavao nisu najbolje prošli.

Što će biti s Trumpom i Bidenom? Za Trumpa je prerano reći je li otpisan, ali pozicija u Republikanskoj stranci mu je nakon ovih izbora prilično uzdrmana. Većina Amerikanaca ne želi da se Trump i Joe Biden opet kandidiraju za predsjednika.

Kada ćemo znati tko je pobijedio na izborima? Republikanci tijesno vode u bitci za Kongres, ali potrebno je pričekati još nekoliko dana, a možda i čitav mjesec, jer će izbori za senatora biti ponovljeni u barem jednoj saveznoj državi, Georgiji.

Gdje je napeto? U Arizoni, Nevadi i Georgiji. Pobjednikom će se smatrati ona stranka, Republikanska ili Demokratska, koja osvoji dva senatorska mjesta iz te tri savezne države.

Zašto Amerikanci imaju samo dvije stranke? U SAD-u ima još stranaka, ali sustav je sačinjen tako da preferira dvostranačje. No, to ne znači da neka treća stranka nije prilično zamutila vodu i tijekom ovih međuizbora jer, primjerice, libertarijanci su ponegdje osvojili preko dva posto glasova te tako uglavnom naštetili republikancima.

Kako će se ovi izbori odraziti na Europu i Hrvatsku? Iz prvih komentara u Europi uglavnom se iščitava zaključak – lakše se diše. Na europskoj strani Atlantika, naime, mnogi se jako pribojavaju povratka politike Donalda Trumpa, dok drugi priželjkuju upravo takav scenarij. O Americi ovisi mnogo toga – među ostalim isporuke oružja Ukrajini te odluke o ekonomiji i energiji u vrijeme povećane inflacije.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Neriješen rezultat

Upravo održani američki izbori su kao kad prvenstvena utakmica dva najpoznatija hrvatska nogometna kluba završi rezultatom 1:1. Strastveni navijači stignu nabrijani s transparentima i grleno viču s tribina, oba trenera energično najavljuju pobjedu, no nakon što utakmica završi neriješenim rezultatom svi simpatizeri klubova pomalo pokislo napuštaju stadion. Treneri oba kluba, netom što sudac odsvira kraj, izjavljuju kako je njihov tim mogao pobijediti samo da nije propustio neke prilike, te kako će u sljedećem srazu sigurno biti bolje.

Ono najvažnije što je zanimalo Ameriku i cijeli svijet u ovim međuizborima je testirati koliko je jak ili slab Donald Trump, a rezultat je zasad – “ni vrit ni mimo”. Bivši američki predsjednik, naime, ne odustaje od politike i pokušava Republikansku stranku držati pod kontrolom tako što podržava brojne kandidate u raznim izbornim jedinicama, neumorno održava javne skupove te često najavljuje  kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. godine.

Trump rado podržava kandidate koji su mu vjerni bez pogovora, a takvi su nerijetko i širitelji dezinformacija, teorija zavjera, štovatelji QAnon pokreta, kao i oni koji negiraju legalnost predsjedničkih izbora 2020. godine.

Utjecaj Trumpa u stranci je vrlo jak i svatko tko mu se pokuša suprotstaviti ubrzo dobije packu te biva izviždan u konzervativnim medijima koji još uvijek podržavaju takozvani MAGA pokret (skraćenica od Trumpove parole Make America Great Again).

Neka nova desnica

Međuizbori ove godine stoga su bili test koji treba pokazati jesu li se američki birači umorili od Trumpa i njegove ideologije ili je još uvijek puno onih koji će mu, bez obzira na sve grijehe, i dalje ostati skloni. Rezultati tog testa su još uvijek pomalo nejasni. Kandidati koji bez Trumpove podrške, naime, nikad niti ne bi postigli rezultate u politici, a koji su uspjeli na ovim međuizborima pobijediti,  vjerojatno će glasno nastaviti istupati s kontroverznim stavovima koji mogu zabrinuti ne samo Sjedinjene Države.

Primjer je Marjorie Taylor Greene koja je premoćno ponovno osvojila mandat u Zastupničkom domu i koja je zaprijetila da će Republikanci, kada preuzmu kontrolu, u potpunosti ukinuti slanje bilo kakve pomoći Ukrajini.

Taylor Greene se može činiti tek kao marginalni privremeni slučaj u američkoj politici, no o njoj smo već pisali prije dvije godine kada je pod sloganom “Spasimo Ameriku, zaustavimo socijalizam” krenula u svoju prvu izbornu kampanju. Ona je tipičan predstavnik uvijek šokantnog trumpizma te i nakon izbora ostaje pitanje koliko će kandidata poput nje prodirati u američke institucije i utjecati na unutarnju i vanjsku politiku SAD-a.

Znakovita pobjeda za kandidata podržanog od Trumpa ostvarena je i u saveznoj državi Ohio gdje je mjesto u federalnom Senatu osvojio J.D.Vance, također poznat po  šokantnim stavovima.

Tridesetosmogodišnji Vance je obrazovana mlada snaga nove desnice, svojevrsne intelektualne verzije trumpizma. Koketirao je s idejama bijele supremacije, a financijski i na druge načine ga podržava Peter Thiel, moćnik iz Silicijske doline koji je sve utjecajniji u prestižnim američkim konzervativnim krugovima. Thiel je, podsjetimo, jedan od prvih ulagača u Facebook koji je i Marku Zuckerbergu udijelio pokoji savjet, jedan od rijetkih koji je iz Silicijske doline uvijek podržavao Trumpa, te sve prisutniji u američkoj politici. Thiel strateški i financijski podržava i bivšeg djelatnika u njegovoj investicijskog firmi, Blake Mastersa, na ovim izborima kandidata za Senat u Arizoni. Masters i Vance pod pokroviteljstvom Thiela smatraju se predstavnicima Nove desnice (New Right) koja se kristalizira kao zasebno krilo izniklo iz trumpizma i koja na ovim izborima po prvi put ulazi u visoku politiku.

Kraj Trumpove ere?

Trump je, iako je prije dvije godine poražen na predsjedničkim izborima, sve do sada uspijevao održavati kontrolu nad svakojakim strujama u američkoj konzervativnoj politici, ponajprije zato što mu se nitko nije usudio otvoreno suprotstavljati i tako navlačiti bijes njegovih fanatičnih glasača. No nakon ovih međuizbora  uslijedit će otvoreno kritiziranje unutar stranke jer mnogi kandidati koje je podržavao Trump su potučeni, među ostalima i doktor Oz u srazu za Senat u važnoj Pensilvaniji.

“Ovo je kraj Trumpove ere, kao i svaka njegova katastrofa i ova je rezultat njegovih glupih i neozbiljnih odluka,” izjavio je neimenovani operativac Republikanske stranke za ABC News, dajući tako do znanja koliko su u stranci nezadovoljni rezultatima s birališta.

Još jedna kandidatkinja koju je podržavao Trump, Sarah Palin, mogla bi izgubiti na ovim izborima, a jedan od krivaca joj je i hrvatski potomak Nick Begich III koji nikako da joj se, veli, makne s puta. Na Aljasci naime, gdje se republikanci Palin i Begich natječu protiv demokratkinje Mary Peltole za mjesto u federalnom Zastupničkom domu, odnedavno je na snazi rangirani sustav glasovanja koji je omogućio da se na izbornom listiću nađu jedna demokratkinja i dvoje republikanaca. Glasači republikanaca podjednako vole i Palin i Begicha te im, kao oponentima iz iste stranke, zapravo čine štetu jer im oslabljuju ostvarene postotke glasova. Begichu je, inače, politika u krvi jer je unuk i nećak trojice prijašnjih visokih dužnosnika, no on se eto za razliku od njih, koji su bili članovi Demokratske stranke, opredijelio za Republikance. Njegovi su preci inače porijeklom iz Hrvatske – pradjed i prabaka stigli su iz Like.

Treći donosi (ne)sreću

O tome tko je kome odgrizao glasove i umanjio mu prilike za pobjedu mogli bi ponešto reći i kandidati u Arizoni, Georgiji i Nevadi, dakle upravo u saveznim državama u kojima se odlučuje prevaga u Senatu. U sve tri države natjecali su se i kandidati Libertarijanske i još nekih malih stranaka te osvojili preko 2% glasova. Glasači Libertarijanske stranke su konzervativniji građani što znači da kandidat te stranke čini štetu kandidatu republikanaca jer mu oduzima glasove. Da je, primjerice, svih dva posto onih koji su glasali za libertarijanskog kandidata u Georgiji, Chasea Olivera, zaokružilo republikanskog, sada bi već bilo slavlja u Trumpovom stožeru jer bi zbroj prebacio 50%.

Oliver, koji se u kampanji predstavljao kao naoružani homoseksualac, tek je jedan u nizu libertarijanaca koji sitnim postotcima koje osvoje izazivaju gotovo tektonske promjene u američkoj politici – prije dvije godine kandidat te stranke na predsjedničkim izborima je, po nekim ocjenama, zapravo bio jezičac na vagi koji je donio pobjedu Bidenu i poraz Trumpu. Tako bi moglo biti i ovaj put u Arizoni gdje libertarijanac Marc Viktor zasad premašuje vrlo važnih 2 posto, premda je odustao od utrke. Victor se naime odlučio povući i pozvao simpatizere da glas podare već gore spomenutom republikancu Mastersu, no kasno se sjetio jer su glasački listići već bili printani i nije ih bilo moguće mijenjati. Nedovoljno upućeni glasači to nisu znali te su ipak zaokruživali libertarijanca.

U Nevadi pak republikanci bi možda već proglasili pobjedu ali nedostaje im, u trenutku pisanja ovog teksta, manje od pola posto glasova za prebaciti magičnih 50 postotnih poena. Taman koliko ubire tamošnji libertarijanski kandidat. Za treće stranke ponekad je teško dokopati se imena na glasačkom listiću jer su zakoni u nekim državama, primjerice u Alabami, restriktivni i favoriziraju velike stranke. U toj državi prag za stranku je da barem jedan kandidat dobije najmanje 20% glasova, što je za manje stranke najčešće prilično teško dostići.

Neki su kandidati na ovim međuizborima pobijedili vrlo premoćno, kao primjerice Tony DeLuca koji je osvojio preko 80% u biranju za člana parlamenta te savezne države. DeLuca ne slavi pobjedu jer je umro u listopadu (u 85-oj godini), no tad je bilo kasno mijenjati već isprintane glasačke listiće. Na društvenim mrežama počele su se širiti dezinformacije o tome da je pobjeda preminulog  DeLuce, inače kandidata Demokratske stranke, očiti dokaz da su izbori mutna i prevarantska igra. Reagirali su fact-check novinari koji su objasnili da se prema zakonu savezne države ne mogu mijenjati kandidati nakon što su printani glasački listovi te da se u ovom i sličnim slučajevima naknadno održavaju posebni izbori.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.