Na Facebook profilu Novo Normalno objavljena je snimka tzv. mammatus oblaka, dok se u statusu sugerira kako oni ne mogu nastati prirodno.
“Krasni, prekokrasni oblaci u Argentini. Prirodni, naravno. Svi vi koji mislite drugačije, obični ste paranoični teoretičari zavjere”, stoji u statusu objavljenom uz snimku oblaka.
Status je od objave 12. prosinca prikupio 114 dijeljenja, 59 komentara i 455 ostalih reakcija.
Snimka iz studenog 2021. godine
Originalne snimke pojave tih oblaka objavljene su u studenom 2021. godine, znači prije više od godinu dana. Na platformi Imgur može se pronaći identična snimka onoj objavljenoj u statusu na profilu Novo Normalno s naslovom “zloslutni oblaci mammatus iznad Cordobe”.
Tekst o sličnoj snimci, vjerojatno snimljenoj u isti vrijeme i na istom mjestu kao i ona iz statusa, objavio je portal NDTV u studenom 2021. s naslovom “ovi rijetki oblaci iznad Argentine zadivili su promatrače”. Svoj tekst objavili su na temelju snimke s YouTubea koja je od objave 22. studenog prošle godine prikupila više od 147 tisuća pregleda.
U svom tekstu NDTV piše da su ti oblaci snimljeni na nebu iznad argentinske Cordobe 13. studenog 2021. godine, a da je taj tip oblaka poznat pod nazivom “mammatus”. Navode da se takvi oblaci obično formiraju na bazi velikog kumulunimbusa te da su povezani s nevremenom. “Formiranje mammatus oblaka često predskazuje obilnu kišu, grmljavinu i čak tuču”, stoji u tekstu NDTV-a.
Iako je pojava rijetka, mammatus oblaci zabilježeni su posljednjih godina i na našim područjima. 2018. godine portal Dalmacija Danas objavio je galeriju fotografija mammatus oblaka iznad Pelješca, 2021. godine viđeni su iznad Zenice u BiH, a tekst o njima napisao je BiH portal televizije N1, a iste godine snimljeni su i nad Makarskom, a o njima je govorila i meteorologinja N1 Tea Blažević.
Što su mammatus oblaci i kako su dobili ime?
S obzirom na to da se u statusu na Facebooku sugerira kako mammatus oblaci ne mogu nastati prirodno, Faktograf je poslao upit Državnom hidrometeorološkom zavodu s molbom da nam objasne kako oni nastaju i kada su prvi puta zabilježeni.
“Mammatus oblaci neki su od najneobičnijih i najosobitijih formacija oblaka točnije dopunskih obilježja glavnih rodova oblaka koji se ponekada javljaju i nad našim područjima”, stoji u odgovoru DHMZ-a. Objašnjavaju da postoji 10 glavnih rodova oblaka, a to su: cirus (Ci), cirokumulus (Cc), cirostratus (Cs), altokumulus (Ac), altostratus (AS), nimbostratus (Ns), stratokumulus (Sc) , stratus (St), kumulus (Cu) i kumulonimbus (Cb). Navedeni rodovi oblaka ponekad imaju dopunska obilježja, a mama ili mammatus oblaci su upravo jedno od njihovih dopunskih obilježja.
“Mammatus formacije najčešće imaju oblik izbočina koje vise s baze glavnog oblaka koje podsjećaju na ženske grudi po čemu su i dobili ime. Naime, naziv mammatus dolazi od latinske riječi mamma što u prijevodu znači “vime” ili “grudi”. Njihov upečatljiv izgled je najvidljiviji kada je sunce nisko na nebu i kada su njihove vrećice uokvirene sunčevom svjetlošću”, objašnjavaju iz DHMZ-a. Da se ne radi o nikakvoj novoj pojavi govori i činjenica da je mammatus oblake prvi opisao pionir meteorologije William Clement Ley 1894. godine, znači prije više od 130 godina.
Kako nastaju mammatus oblaci?
Iz DHMZ-a smo dobili pojašnjenje i kako nastaju ti rijetki i neobični oblaci. “Ove formacije nastaju prilikom spuštanja i zagrijavanja zraka odnosno sudaranjem hladnog zraka koji tone i uzlaznog toplog zraka. Kako se zrak ne spušta jednoliko, područja s više vlage zagrijavaju se sporije te tako nastaju vrećice kondenzacije koje pritom stvaraju oblike koji izgledaju kao da vise iz matičnog oblaka. Proces nastanka mammatus formacija također ih čini posebnima, jer je suprotan od nastanka drugih vrsta oblaka koji nastaju zbog uzdizanja zraka”, odgovara DHMZ.
“Mammatusi se obično formiraju na bazi nakovnja kumulonimbusa, ali je uočeno da se formiraju i na drugim rodovima oblaka, kao što su stratokumulusi, altostratusi i altokumulusi. Većinom su sastavljeni od leda, ali moguća je kombinacija leda i vode. Mammatus oblaci mogu biti praćeni nestabilnostima, posebice u kombinaciji s kumulonimbusom, međutim najčešće se javljaju nakon oluja odnosno ukazuju da je oluja oslabila ili već prošla”, zaključuje se u odgovoru DHMZ-a. Iz DHMZ-a su nam poslali i tri linka za one koji žele znati više o mammatus oblacima, a do njih možete doći OVDJE, OVDJE i OVDJE.
Zaključno, netočna je sugestija iz statusa na profilu Novo normalno da mammatus oblaci ne nastaju prirodno. Ta formacija oblaka opisana je prvi puta još 1894. godine, a znanstvenici su objasnili i kako oni nastaju na potpuno prirodan način.
