Gordan Lauc, molekularni biolog koji na Facebooku učestalo objavljuje dezinformacije vezane za pandemiju Covida-19, 21. prosinca je objavio post u kojem tvrdi sljedeće:
“Veliko istraživanje provedeno na Cleveland Clinic potvrdilo je da mRNA boosteri imaju negativan efekt na zaštitu od infekcije SARS-CoV-2 virusom. Analizirali su 45,000 ljudi i trend je vrlo jasan: što je više doza mRNA terapije, to je veći rizik za infekciju” (arhivirano ovdje).
Svoju tvrdnju je osnažio i sljedećim grafom preuzetim iz (još uvijek nerecenziranog) istraživanja “Effectiveness of the Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) Bivalent Vaccine”.
Kako bismo provjerili utemeljenost Laucove interpretacije spomenutog rada, Faktograf je kontaktirao autore istraživanja. Odgovorio nam je jedan od autora, Nabin K. Shrestha s odjela za zarazne bolesti Cleveland Clinica.
Pitali smo ga smatra li da je Laucova interpretacija njegove studije točna, tj. pokazuje li gore priloženi graf doista ono što Lauc tvrdi da prikazuje. Evo što nam je izjavio putem emaila:
“Ukratko, prikazi nalaza su točni, ali narativ izgrađen oko nalaza može biti nepotrebno polarizirajući. Trebali bismo pokušati doći do istine znanstvenim istraživanjem, što bi moglo zahtijevati mnogo vremena i truda. U znanosti, nalazi se učvršćuju replikacijom u drugim uvjetima i od strane različitih istraživača. Ovaj nalaz je nešto čemu treba posvetiti pozornost, a buduće studije ga mogu, ali i ne moraju potvrditi. U ovom trenutku moglo bi biti preuranjeno odlučno reći da je ‘trend vrlo jasan’.
Negdje je izgubljeno da je glavna poanta studije da je cjepivo bilo 30% učinkovito. Također ne možemo biti slijepi na mogućnost da uzrokujemo štetu. Zbog toga ne možemo ignorirati neočekivane nalaze, ali neočekivane nalaze treba ponoviti više puta u različitim okruženjima kako bismo ih lakše shvatili. Nažalost, stvarnost je da ljudi biraju ono što im se sviđa (eng. cherry-pick what they like) kada pokušavaju unaprijediti određeni narativ”.
Interpretacije i kontekst
Iako Gordan Lauc samouvjereno tvrdi da je ovo istraživanje pokazalo “da mRNA boosteri imaju negativan efekt na zaštitu od infekcije SARS-CoV-2”, to nije jedino moguće tumačenje rezultata istraživanja iz Clevelanda.
Naime, u istraživanju je sudjelovalo ukupno 51.011 zaposlenika klinike. Prosječna dob sudionika studije bila je 42 godine, dakle radilo se o relativno mladoj populaciji. Njih 20.689 (41%) ranije je preboljelo Covid-19, od čega ih je 12.029 (24%) preboljelo zarazu omikron sojem virusa SARS-CoV-2.
Ukupno 44.592 sudionika studije (87%) je ranije primilo barem jednu dozu cjepiva, njih 42.064 (83%) primilo je dvije doze cjepiva, njih 27.254 (53%) primilo je barem tri doze, a njih 3858 (8%) je primilo četiri ili više doza cjepiva.
Drugim riječima, oko 60 posto sudionika u ispitivanju prethodno nije preboljelo Covid-19, a skoro 90 posto ih je bilo cijepljeno. Otprije je pak poznato da najbolju zaštitu od Covida-19 pruža tzv. hibridni imunitet, tj. imunitet stečen kombinacijom cijepljenja i preboljenja. Također, imunitet stečen samo preboljenjem pružao je bolju zaštitu od imuniteta stečenog samo cijepljenjem (Nature, New England Journal of Medicine).
Važno je pritom naglasiti i činjenicu da su različita istraživanja pokazala kako je zaštita koju cjepivo pruža opadala s protokom vremena, kao i da je učinkovitost cjepiva znatno opala nakon pojave omikron soja novog koronavirusa, dok je protiv izvornog soja te alfa i delta mutacija cjepivo još uvijek pružalo osjetnu zaštitu.
Autori istraživanja iz Clevelanda eksplicitno navode da je prethodna zaraza vrlo relevantan faktor pri procjenjivanju individualnog rizika od Covida-19. U najvećem su riziku, navodi se u istraživanju, bili oni koji nikad nisu bili zaraženi, zatim oni koji su se zarazili tijekom dominacije delta soja ili ranije, zatim oni koji su se zarazili tijekom dominacije omikron sojeva BA.1 i BA.2, a najmanji je bio rizik za one zaražene tijekom dominacije omikron sojeva BA.4 i BA.5.
To je u istraživanju također ilustrirano grafikonom (koji Lauc nije prenio, već se odlučio osvrnuti samo na one podatke koji idu u korist njegovoj tezi da su cjepiva protiv Covida-19 zapravo opasna).
Dakle, iako je točno da se u istraživanju pokazalo kako je rizik od zaraze rastao s porastom broja primljenih doza cjepiva, taj se podatak ne može promatrati odvojeno od ostalih podataka iznesenih u istraživanju. S obzirom da je cjepivo sve do pojave omikrona pružalo solidnu zaštitu od Covida-19, logično je pretpostaviti da više puta cijepljene osobe spadaju u kohortu od 60 posto ispitanika koji nisu preboljeli Covid-19 prije pojave omikrona, tj. da su u ranijim fazama epidemije upravo zbog cijepljenja izbjegli zarazu.
Međutim, kao što je otprije poznato, cjepiva protiv Covida-19 nisu ni blizu toliko učinkovita protiv omikrona, kao što su bila protiv ranijih sojeva. Štoviše, poznato je i da je prethodno preboljenje pružalo bolju zaštitu od omikrona, nego samo cijepljenje, tj. da imunitet stečen preboljenjem opada sporije nego imunitet stečen cijepljenjem.
Drugim riječima, cijepljene su osobe imale veću šansu izbjeći Covid-19 prije pojave omikrona. Međutim, nakon pojave omikrona, osobe koje prethodno nisu preboljele Covid-19 imale su veću šansu da se zaraze nego oni koji jesu prethodno preboljeli Covid-19. Veći broj primljenih doza, dakle, nije nužno uzrok zaraze, već je moguće da se radi o korelaciji koju se može objasniti promatranjem cjelovitog konteksta dosadašnjeg tijeka epidemije.
Kao što je u izjavi za Faktograf napomenuo dr. Nabin K. Shrestha, konačnoj interpretaciji podataka prikupljenih u Clevelandu morat će prethoditi dodatna istraživanja. Tvrdnja koju je Lauc iznio na Facebooku stoga može biti dezinformirajuća bez odgovarajućeg konteksta.
