“CO2 plina ima u atmosferi 0.039% od čega čovjek ima utjecaj na CO2 u atmosferi čak 4% od tih 0.038%- NE MJERLJIVO!!!!!!!!!!”
Tvrdnja je to iz objave koja se širi s Facebook profila naziva “Kako dalje”, a koja je na toj društvenoj mreži pregledana više od 40.000 puta.
Objava donosi video isječak svjedočenja koje je Gina McCarthy, tadašnja ravnateljica američke Uprave za zaštitu prirode, u srpnju 2015. godine dala pred Odborom za znanost Predstavničkog doma SAD-a. Za vrijeme svjedočenja upitana je koliki je postotak ugljikovog dioksida (C02) u atmosferi, na što nije znala odgovor.
Njeno nepoznavanje te informacije iskoristio je korisnik Facebooka, kojeg inače prati nekoliko tisuća ljudi, kako bi donio zaključak da se ljude smatra “totalnim glupanima”.
Koliko je CO2 u atmosferi?
Atmosferu čini smjesa plinova koja okružuje Zemlju i sudjeluje u njezinoj vrtnji.
Osnovni su sastojci zraka: dušik (78,08%), kisik (20,95%), argon (0,93%) te u promjenjivim količinama vodena para (0 do 4%) i ugljični dioksid (oko 0,04%), a u neznatnim količinama vodik, helij, ozon, metan, amonijak, ugljikov monoksid, kripton i ksenon (Enciklopedija.hr).
Zemlja apsorbira energiju Sunčeve svjetlosti, no zbog zagrijavanja površine, ona također emitira energiju u obliku infracrvenog zračenja u svemir. Staklenički plinovi su oni plinovi koji zadržavaju toplinu na Zemlji te utječu na zagrijavanje planete, a njihovo je povećanje u atmosferi u korelaciji s recentnim porastom globalne temperature.
Točno je da bi, kad ne bi bilo stakleničkih plinova, Zemlja uistinu bila prehladna za život. Međutim, treba razlikovati prirodni efekt staklenika od pojačanog učinka staklenika koji je rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova izazvanih ljudskih aktivnostima.
Objava bez konteksta
Činjenica da ugljikov dioksid čini oko 0,04 posto atmosfere čest je argument klimatskih skeptika koji umanjuju posljedice globalnog zatopljenja koje je svojim djelovanjem prouzrokovao čovjek.
Kako bi objasnili zašto je to pogrešno razmišljanje, poslužit ćemo se objašnjenjem Yochanana Kushnira, profesora na Opservatoriju Lamont-Doherty Earth u sklopu Sveučilišta Columbia.
Kushnir navodi da kisik i dušik, od kojih se sastoji oko 99 posto atmosfere, ne mogu apsorbirati infracrveno zračenje koje Zemlja emitira, već da je to “zadatak” upravo vodene pare i CO2.
“Znanstvenici kažu da bi udvostručenje CO2 moglo povećati prosječnu globalnu temperaturu Zemlje između dva i pet stupnjeva Celzijusa. Već povećavamo količinu energije koja se odbija natrag na Zemlju. I vodena para i CO2 odgovorni su za globalno zagrijavanje, a kada povećamo CO2 u atmosferi, oceani se zagrijavaju, što neizbježno izaziva povećanje vodene pare. Iako nemamo načina kako kontrolirati vodenu paru, možemo utjecati na količine CO2”, piše Kushnir.
Slično objašnjenje u prijašnjem Faktografovom tekstu dao je Branko Grisogono s PMF-a.
“Točno je da je najjači staklenički plin vodena para, međutim s porastom CO2 u atmosferi podiže se i temperatura atmosfere. To znači da može biti u zraku i više vodene pare, jer joj s malim porastom temperature zbog porasta CO2, poraste i ravnotežni tlak u atmosferi. Porast temperature zraka od 1 °C dovodi do potencijalnog porasta količine vodene pare za 7%. Drugim riječima, CO2 otvara manevarski prostor za više vodene pare u atmosferi, koja je najjači staklenički plin. Tako počinje takozvana pozitivna sprega ili positive feedback: jedno pojačava drugo. CO2 podiže temperaturu – dobivamo više vodene pare – dobivamo novi skok itd. Može se reći da CO2 i ostali plinovi staklenika pojačavaju svoje međusobne efekte. U geološkoj prošlosti količina CO2 je rasla nakon porasta srednje temperature zraka. Međutim, u aktualnim klimatskim promjenama ide obrnuto: prvo CO2 ide gore, a iza toga raste srednja temperatura”
Zaključno, budući da se u objavi ne iznose sve činjenice o odnosu stakleničkih plinova u atmosferi, ocjenjujemo da joj nedostaje kontekst.
ISPRAVAK (9.1.2023) – U naslovu teksta objavljena je nenamjerna pogreška po kojoj je udio CO2 u atmosferi 0,3 posto, iako je riječ o 0,039 posto. Pogreška je ispravljena.
ISPRAVAK (14.10.2024.) – Na više mjesta u članku brojku od 0,03 posto zamijenili brojkom od 0,04 posto, a s obzirom na to da je broj 0,039 ispravnije zaokružiti na 0,04 nego na 0,03.
