„Ako pogledate primjerice indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu pri UN-u, onda se može vidjeti da devet mjeseci zaredom se smanjuje taj indeks cijena hrane i da je on u 12. mjesecu bio najniži u odnosu na rujan 2021. godine.
Kada pogledate primjerice kretanje proizvođačkih cijena, onda možete vidjeti da su proizvođačke cijene jako pale u Njemačkoj u prosincu 2022. godine, a da je također zabilježen pad u Italiji, Sloveniji i u Austriji. Mi puno toga uvozimo iz tih zemalja.
Što se tiče kretanja potražnje u maloprodaji, posljednjih šest mjeseci kod nas je isto tako zabilježen pad potražnje u maloprodaji.
Prema tome, kad pogledate ovaj makroekonomski okvir, onda je jasno da se nikakvo poskupljenje s 31.12. na 1.1. ne može objasniti povećanjem cijene inputa ili kretanjima potražnje. Iz toga se može zaključiti da su neki odlučili loviti u mutnom i ne da nisu bili fair play, nego su bili iznimno nekorektni prema hrvatskim građanima i potrošačima“, kazao je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, u sklopu odgovora nezavisnoj zastupnici Marijani Petir koja je tijekom aktualnog prijepodneva progovorila o nepoštenim praksama nekih trgovačkih lanaca.
Filipović je u svom osvrtu na širi makroekonomski okvir iznio uglavnom točne informacije.
2022. najveće cijene hrane od kad FAO radi indeks
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) objavljenima 6. siječnja, globalni indeks cijena hrane i nominalni i realni (uvećan za inflaciju) protekle je godine bio najveći otkad je mjerenja. Godina je završena s indeksom 143,7, odnosno 14,3 posto većim od godišnjeg indeksa 125,7 koliki je bio 2021.
Međutim, cijene hrane su u prosincu 2022. nastavile padati deveti mjesec zaredom i sada je indeks cijena koji izrađuje FAO nešto niži nego na kraju 2021. godine.
Vrhunac rasta cijena hrane zbio se u ožujku, neposredno nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu, a potom je počeo blagi pad. Prema tim podacima nema, dakle, razloga da se nastavi rast cijena hrane kod nas.
Statistički podaci (1, 2 ) pokazuju i kako je u zemljama iz kojih Hrvatska najviše uvozi (Njemačka, Italija) pri kraju 2022. usporila inflacija te je došlo i do blagog pada proizvođačkih cijena.
Pad potražnje u maloprodaji
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realni promet od trgovine na malo u studenome 2022. porastao je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, ali ne u segmentu koji se odnosi na hranu.
Ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo što su ga u studenome 2022. ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću, bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, realno je porastao za 0,6% u usporedbi s listopadom 2022. Od toga je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao za 0,5%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) porastao za 4,7%.
U studenome 2022. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 1,0%.
Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,8%, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) porastao za 1,0%.
Kad se u obzir uzmu oni kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost, ukupan sezonski i kalendarski prilagođeni promet što su ga ostvarili svi poslovni subjekti u studenome 2022. u odnosu na listopad 2022. realno je pao za 1,1%.
U odnosu na studeni 2021., njihov ukupan kalendarski prilagođeni promet realno je pao za 5,4%, a u prvih jedanaest mjeseci realno je pao za 0,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
