“Asketizam je odricanje od svih tjelesnih užitaka kako bi postigli jedno duhovno stanje prosvjetljenja. I čini mi se da je gospođa Ursula von der Leyen otkrila asketizam, ali pazite, za građane Europe. Za sebe, nisam siguran. Kako drugačije tumačiti njezinu uredbu koju je ona potpisala, i kaže da je obvezujuća od 3. siječnja 2023., gdje se odobrava stavljanje na tržište odmašćeni prah Acheta domesticus, iliti, ako hoćete po naški – kukac. Dakle, u 2023. godini, kada je tehnologija toliko napredovala, kada je znanost otišla toliko daleko, kada možemo imati vrhunsku i zdravu hranu, šefica Europske komisije nas šalje nekim vremeplovom u vrijeme Ivana Krstitelja kada govori da bi građani Europe, a tako i mi Hrvati i Hrvatice, građani Republike Hrvatske, trebali jesti kukce”, kazao je saborski zastupnik Mosta Marin Miletić tijekom iznošenja stajališta te stranke u Hrvatskom saboru.
Vijest o odobrenju stavljanja na tržište brašna od kućnog zrikavca (EK koristi naziv kućni šturak; op.a.) objavili su i neki hrvatski portali (Agroklub). Ne radi se o brašnu od “kukaca”, kako to navodi zastupnik Mosta Marin Miletić, već o brašnu od kućnog šturka ili kućnog zrikavca, samo jedne od vrsti kukaca kojih na svijetu ima između 2,6 do 7,8 milijuna vrsti.
Međutim, iako je točno da je odobreno stavljanje na tržište navedenog proizvoda, ne radi se o obavezi kupnje ili konzumacije brašna od kućnog zrikavca za građane Europske unije (Europska komisija).
Krekeri, grisini, tjestenina…
U Službenom listu Europske komisije objavljena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/5 od 3. siječnja 2023. o odobravanju stavljanja na tržište djelomično odmašćenog praha Acheta domesticus (kućni šturak) kao nove hrane i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/2470.
Društvo Cricket One Co. Ltd podnijelo je 24. srpnja 2019. zahtjev da se navedeni proizvod odobri za “upotrebu u kruhu i pecivima od više vrsta žitarica, krekerima i grisinima, žitnim pločicama, suhim premiksima za pekarske proizvode, keksima, suhim proizvodima na bazi punjene i nepunjene tjestenine, umacima, prerađenim proizvodima od krumpira, jelima na bazi mahunarki i povrća, pizzama, jelima na bazi tjestenine, sirutki u prahu, mesnim analozima, juhama i koncentratima juhe ili juhama u prahu, grickalicama od kukuruznog brašna, pićima sličnima pivu, čokoladnim slasticama, orašastim plodovima i sjemenkama uljarica, grickalicama osim čipsa i mesnim pripravcima, namijenjenima općoj populaciji”.
Kako se navodi u Uredbi, stavljanje navedenog proizvoda na tržište odobreno je samo navedenom društvu i to na razdoblje od pet godina, od 24. siječnja 2023. godine, “osim ako budući podnositelj zahtjeva dobije odobrenje za tu novu hranu bez upućivanja na znanstvene podatke zaštićene u skladu s člankom 3. ili uz suglasnost društva Cricket One Co Ltd”.
Hrana koja sadržava djelomično odmašćeni prah Acheta domesticus bit će označena na “odgovarajući način u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2015/2283”, također se navodi u provedbenoj uredbi. Nova hrana (eng. novel food) u koju spadaju i kukci može se odobriti jedino ako ne predstavlja rizik po ljudsko zdravlje, piše na stranicama EK-a.
O ovakvom tipu dezinformacija koje se mogu povezati s narativom o “hranidbenom resetu” (eng. food reset) pisali su kolege s rumunjskog fact-checkerskog portala Veridica, s obzirom na to da su se slični narativi širili i u toj državi.
Pravni okvir
U stručnom preglednom radu Rizici konzumacije brašna od cvrčaka autora Frane Rakića, Tomislava Mikuša, Lidije Kozačinski i Željke Cvrtila navodi se da je na teritoriju Europske unije (EU) tek izmjenom i dopunom Uredbe o novoj hrani (2015/2283) nastao “jedini pravni dokument koji izravno spominje kukce i proizvode od kukaca kao hranu”. Međutim, navedena Uredba, kako pišu autori, “samo postavlja temelj načina prijave određene vrste kukaca na popis za dopuštene namirnice”.
Jedan od kriterija da se hrana smatra novom hranom jest činjenica da se ona nije upotrebljavala za prehranu ljudi “u značajnoj mjeri unutar Unije prije datuma stupanja na snagu te Uredbe, odnosno 15. svibnja 1997. godine”.
Uz to što kukci već čine značajan udio prehrane u Aziji, Oceaniji, Africi i Južnoj Americi, autori članka navode da “uporaba kukaca i proizvoda na bazi kukaca kao izvora hrane i hrane za životinje potencijalno ima značajne prednosti za okoliš, gospodarstvo i dostupnost hrane”. Trenutno se u svijetu jede više od 2 111 vrsta člankonožaca i to najviše kornjaši (često ličinke), gusjenice, ose, pčele i mravi, cvrčci, skakavci, polukrilci, termiti, vretenci i muhe. U Ekvadoru, primjerice, kukci su već stoljećima dio prehrane (Unbias the news), a procjenjuje se da su kukci dio tradicionalne prehrane barem dvije milijarde ljudi (FAO).
Kako prenosi Veridica, u znanstvenom mišljenju objavljenom 2015. godine Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) tvrdi da korištenje insekata kao izvora hrane i stočne hrane ima okolišne i gospodarske koristi te ne predstavlja prijetnju sigurnosti hrane.
Kukci su izvor vitamina, minerala i proteina životinjskog podrijetla; njihovo tkivo izrazito je bogato aminokiselinama i proteinima pa tako kukci mogu sadržavati između 15 i 81 posto proteina (Potencijal kukaca kao izvora animalnih proteina). Uz to, potrebno im je manje hrane za dobivanje na masi te se mogu efikasno i relativno jednostavno uzgojiti.
U dobroj proizvodnoj praksi predviđa se zatvoreni uzgoj zrikavaca; rizik predstavljaju visoki ukupni broj aerobnih bakterija, preživljavanja bakterija koje tvore spore nakon termičke obrade, alergije na kukce i njihove proizvode i bioakumulacija teških metala (npr. kadmij), dok su ostale opasnosti poput parazita, gljivica, virusa, priona, antimikrobne rezistencije i toksina svrstane u kategoriju niskog rizika (Rizici konzumacije brašna od cvrčaka).
Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.
