Odobrenje EU-a za prah kućnog šturka nije razlog za paniku

U drugom postu (arhiviran ovdje) objavljenom u grupi “Rijeka Danas Plus”, a koji je prikupio 23 reakcije i 44 komentara te je podijeljen 13 puta navodi se sljedeće:

“Odobreno od EU.

U brašnu kukci, .. za krh i kolače i istale proizvode …

Da, da, jesti cemo kukce jer naravno sve je manje normalne hrane ali i normalnih ljudi…

Svi sretni jer smo otvoreni bolesnim novotarijama …

“Evo zašto glob. krimosi žele zakonski uvesti da se jedu kukci umjesto dosadašnje naše hrane..”

Tomislav Bavarcic

U fotografiji na postu navodi se još da insekti sadrže hitin “koji naš sistem za varenje ne može da obrađuje. Ali hitin veoma ukusan polisaharid za rak, parazite, gljivice i skoro sve što uzrokuje bolest”.

Faktograf se već bavio stavljanjem na tržište brašna od kućnog zrikavca, budući da je saborski zastupnik Mosta Marin Miletić govorio na tu temu tijekom iznošenja stajališta stranke Most u Hrvatskom saboru.

Bez obavezne konzumacije

Kako smo već pisali, vijest o odobrenju stavljanja na tržište brašna od kućnog zrikavca (EK koristi naziv kućni šturak; op.a.) objavili su i neki hrvatski portali (Agroklub). Ne radi se o brašnu od “kukaca”, kako to navodi zastupnik Mosta Marin Miletić, već o brašnu od kućnog šturka ili kućnog zrikavca, samo jedne od vrsti kukaca kojih na svijetu ima između 2,6 do 7,8 milijuna vrsti.

Međutim, iako je točno da je odobreno stavljanje na tržište navedenog proizvoda, ne radi se o obavezi kupnje ili konzumacije brašna od kućnog zrikavca za građane Europske unije (Europska komisija).

U Službenom listu Europske komisije objavljena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/5 od 3. siječnja 2023. o odobravanju stavljanja na tržište djelomično odmašćenog praha Acheta domesticus (kućni šturak) kao nove hrane i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2017/2470.

Društvo Cricket One Co. Ltd podnijelo je 24. srpnja 2019. zahtjev da se navedeni proizvod odobri za “upotrebu u kruhu i pecivima od više vrsta žitarica, krekerima i grisinima, žitnim pločicama, suhim premiksima za pekarske proizvode, keksima, suhim proizvodima na bazi punjene i nepunjene tjestenine, umacima, prerađenim proizvodima od krumpira, jelima na bazi mahunarki i povrća, pizzama, jelima na bazi tjestenine, sirutki u prahu, mesnim analozima, juhama i koncentratima juhe ili juhama u prahu, grickalicama od kukuruznog brašna, pićima sličnima pivu, čokoladnim slasticama, orašastim plodovima i sjemenkama uljarica, grickalicama osim čipsa i mesnim pripravcima, namijenjenima općoj populaciji”.

Stavljanje navedenog proizvoda na tržište odobreno je samo navedenom društvu i to na razdoblje od pet godina, od 24. siječnja 2023. godine; hrana koja sadržava djelomično odmašćeni prah Acheta domesticus bit će označena na “odgovarajući način u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2015/2283”, također se navodi u provedbenoj uredbi.

Nova hrana (eng. novel food) u koju spadaju i kukci može se odobriti jedino ako ne predstavlja rizik po ljudsko zdravlje, piše na stranicama EK-a. Izmjenom i dopunom Uredbe o novoj hrani (2015/2283) nastao je pravni okvir koji izravno spominje kukce i proizvode od kukaca kao hranu. Da bi se hrana okarakterizirala kao “nova hrana” mora se pokazati da se određena hrana unutar Europske unije u značajnoj mjeri nije upotrebljavala za prehranu ljudi prije datuma stupanja na snagu navedene Uredbe, odnosno 15. svibnja 1997. godine.

Kukci se već koriste u prehrani u brojnim državama

Uz to što kukci već čine značajan udio prehrane u Aziji, Oceaniji, Africi i Južnoj Americi, autori stručnog preglednog članka Rizici konzumacije brašna od cvrčaka autora Frane Rakića, Tomislava Mikuša, Lidije Kozačinski i Željke Cvrtila navode da “uporaba kukaca i proizvoda na bazi kukaca kao izvora hrane i hrane za životinje potencijalno ima značajne prednosti za okoliš, gospodarstvo i dostupnost hrane”.

Trenutno se u svijetu jede više od 2111 vrsta člankonožaca i to najviše kornjaši (često ličinke), gusjenice, ose, pčele i mravi, cvrčci, skakavci, polukrilci, termiti, vretenci i muhe. U Ekvadoru, primjerice, kukci su već stoljećima dio prehrane (Unbias the news), a procjenjuje se da su kukci dio tradicionalne prehrane barem dvije milijarde ljudi (FAO).

Kako prenosi rumunjski fact-checkerski portal Veridica, u znanstvenom mišljenju objavljenom 2015. godine Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) tvrdi da korištenje insekata kao izvora hrane i stočne hrane ima okolišne i gospodarske koristi te ne predstavlja prijetnju sigurnosti hrane.

Kukci su izvor vitamina, minerala i proteina životinjskog podrijetla; njihovo tkivo izrazito je bogato aminokiselinama i proteinima, pa tako kukci mogu sadržavati između 15 i 81 posto proteina (Potencijal kukaca kao izvora animalnih proteina). Uz to, potrebno im je manje hrane za dobivanje na masi, mogu se efikasno i relativno jednostavno uzgojiti te im je randman (eng. yield) visok.

U dobroj proizvodnoj praksi predviđa se zatvoreni uzgoj zrikavaca; rizik predstavljaju visoki ukupni broj aerobnih bakterija, preživljavanja bakterija koje tvore spore nakon termičke obrade, alergije na kukce i njihove proizvode i bioakumulacija teških metala (npr. kadmij), dok su ostale opasnosti poput parazita, gljivica, virusa, priona, antimikrobne rezistencije i toksina svrstane u kategoriju niskog rizika (Rizici konzumacije brašna od cvrčaka).

Hitin

O postovima u kojima se tvrdi da ljudski organizam ne može probaviti hitin pisale su kolege s fact-checkerskog portala AFP.

Nakon celuloze, hitin je drugi najzastupljeniji biopolimer na planeti. Glavna je komponenta vanjskog kostura člankonožaca, staničnih stijenki gljiva i trenice mekušaca, a nađen je i u reflektivnim materijalima. Hitin i njegov derivat hitosan su zbog svojih antioksidativnih, biorazgradivih i neotrovnih svojstava pronašli široku primjenu u područjima medicine, farmacije i nutricionizma (Hitin).

Mareike Janiak, prva autorica studije o hitinazi (enzimu koji razgrađuje hitin) koja je 2018. godine objavljena u časopisu Molekularna biologija i evolucija (eng. Molecular Biology and Evolution) za AFP je kazala da, iako se možda hitin ne može sasvim probaviti, to nužno ne znači da je štetan za ljude.

“Biolozi su dugo vremena smatrali da sisavci ne proizvode enzim koji bi mogao razgraditi hitin, međutim, to ne znači da se kukci ne bi mogli probaviti”, kazala je.

Hitin je usporedila s celulozom. Naime, ljudsko tijelo također ne proizvodi enzim koji može razgraditi celulozu, pa ju svejedno konzumiramo. “Još uvijek jedemo stvari poput celera i one su dobre za nas”, dodala je.

Kako se navodi u preglednom radu Potencijal kukaca kao izvora animalnih proteina ljudski želudac proizvodi enzim hitinazu, koja je zadužena za razgradnju hitina, “što ukazuje na evolutivnu adaptaciju ljudi za konzumiranje kukaca, posebno ako se u obzir uzme smanjena aktivnost ovog enzima kod ljudi koji ne konzumiraju kukce u svakodnevnoj prehrani”. Hitin egzoskeleta kukaca često se naziva “životinjskim vlaknima”, jer se u ljudskom tijelu ponaša slično kao celuloza.

Ekdisteroidi

U postu se također navodi kako kukci sadrže i “metamofrne steroide, posebno ekdisteron”.

Ekdisteroidi spadaju u steroidne hormone koji se mogu pronaći u člankonošcima koji reguliraju njihov razvoj, što uključuje i parenje i razmnožavanje.

Kako piše AFP, Dominique Bureau, profesor na odsjeku za životinjske bioznanosti Sveučilišta u Guelphu, za AFP je putem e-maila kazao da tvrdnja da će ekdisteron nužno biti štetan navodi na krivi trag jer “gotovo svako životinjsko tkivo ili hrana sadrži neku količinu steroidnih hormona”. “Mlijeko, meso, jetra, itd., sve to sadrži hormone. Hrana biljnog porijekla sadržava prekursore steroidnih hormona (npr. fitoestrogene poput izoflavona u proizvodima od soje)”, kazao je za AFP.

René Lafont, profesor emeritus na Institutu za biologiju Paris-Seine pri Sveučilištu Sorbonne je također za AFP kazao da su ovi hormoni uistinu u malim količinama prisutni u kukcima, ali su također prisutni u većim količinama u biljkama (fitoekdisteroidi), poput špinata i kvinoje. “Ovi spojevi nisu otrovni za ljude i čak imaju zanimljiva anabolička i antidijabetička svojstva”, kazao je.

Kako smo već pisali, kolege s rumunjskog fact-checkerskog portala Veridica ovakav su tip dezinformacija o kukcima kao nametnutoj hrani povezali s narativom o “hranidbenom resetu” (eng. food reset).

Zaključno, narativi o kukcima kao nametnutoj hrani u Europskoj uniji mogu se svrstati pod narative o ‘velikom resetu’ ili ‘hranidbenom resetu’. Iako je na tržište Europske unije pušten proizvod odmašćenog praha kućnog zrikavca, građanima Europske unije nije nametnuta konzumacija istoga. Uz sve to, proizvodi koji sadrže brašno kućnog zrikavca bit će jasno označeni.

Zatvoreni uzgoj primjer je dobre prakse uzgoja kukaca za prehranu. Uzgoj kukaca vidi se kao alternativa uzgoju ‘klasičnog’ mesa, pogotovo u kontekstu klimatskih promjena i rastuće svjetske populacije.

Porastom potrošnje hrane na bazi kukaca moguće je očekivati i porast alergijskih reakcija jer cvrčci dijele visoko homogene proteine s člankonošcima, stoga je potrebno označavati hranu koja sadrži ovaj sastojak, kako bi bila osigurana sigurnost potrošača alergičnih na rakove ili mekušce (Rizici konzumacije brašna od cvrčaka).

FAO ističe kako je potrebno osigurati visoke kriterije sigurnosti hrane pri uzgoju kukaca za prehranu s ciljem izbjegavanja alergijskih, bioloških, kemijskih i fizičkih rizika. Michelin vodič preporučuje da se prije konzumacije sazna porijeklo kukaca i da se oni termički obrade, kao bilo koji drugi sastojak.