Novinar RTL-a Boris Mišević na svom Facebook profilu (arhivirano ovdje) objavio je grafikon Eurostata s podacima o višku smrtnosti zabilježene u državama Europske unije u prosincu 2022. godine.
“Podatci Eurostata su šokantni. U Njemačkoj u prosincu 2022. umire skoro 40 % više ljudi nego u prosjeku 2016 – 2019. Zašto? Isti problem viška smrtnosti, kao što se vidi po bojama i brojevima, ima i priličan broj ostalih država. Što se događa?”, stoji u Miševićevom statusu uz fotografiju Eurostata.
Mišević je status objavio 28. ožujka, a otada je prikupio 161 dijeljenje, 192 komentara i više od tisuću ostalih reakcija.
Veliki broj komentatora Miševićeva statusa za višak smrtnosti je okrivio masovnu kampanju cijepljenja protiv Covida-19 u doba pandemije. Faktograf je i ranije razotkrivao dezinformacije bazirane na manipuliranju podacima o višku smrtnosti i njihovom neutemeljenom povezivanju s cijepljenjem protiv Covida-19, a tome su pisali i drugi domaći mediji (Index.hr).
U objašnjenjima stručnjaka, kao niti u podacima zdravstvenih institucija, nema indicija kojima bi se moglo potkrijepiti tezu da je cjepivo povezano s viškom smrtnosti, već se kao razlog navodi kombinacija nekoliko faktora – od same bolesti Covid-19 i njenih posljedica, preko slabijeg dijagnosticiranja drugih bolesti tijekom pandemije pa sve do gripe koja je harala krajem prošle godine. Važan faktor su i klimatski uvjeti te demografska struktura stanovništva.
Nekoliko čitatelja je poslalo upit Faktografu u kojem su tražili da istražimo zašto je došlo do rasta smrtnosti u prosincu u Njemačkoj. Faktograf se i ranije u više navrata tijekom pandemije Covida-19 bavio razotkrivanjem dezinformacija koje je na Facebooku objavljivao Boris Mišević.
Što kaže statistika Eurostata?
Terminom “višak smrtnosti” (eng. excess mortality) označava se brojka smrti viša od onoga što bi se očekivalo, a na temelju prosječnog broja smrti u nekom prijašnjem razdoblju. Mjeri se na način da se uspoređuje broj smrti tijekom jedne godine ili mjeseca s prosječnim brojem smrti tijekom istog razdoblja prethodnih godina.
Fotografija iz Miševićeva statusa je iz članka europskog statističkog ureda Eurostata objavljenog 17. veljače ove godine. Eurostat je u tom članku naveo da je višak smrtnosti u prosincu 2022. godine u EU porastao za 19 posto u odnosu na prosječni broj smrti u istom razdoblju od 2016. do 2019. godine, što je najviša zabilježena vrijednost u 2022.”
“To je nagli rast u odnosu na studeni kada je višak smrtnosti bio 8 posto”, stoji u članku Eurostata te dodaju kako je, za usporedbu, višak smrtnosti u prosincu 2020. bio 30 posto, a u prosincu 2021. 24 posto.
U prosincu 2022. Bugarska i Rumunjska zabilježile su 6 posto manji broj smrti nego što je bio prosjek 2016. – 2019., prosjek 27 članica Europske unije bio je 19 posto viši u odnosu na prosjek razdoblja 2016. – 2019., dok su najviši porast zabilježile Njemačka (37 posto), Austrija (27 posto), Slovenija (26 posto) te Irska i Francuska s 25 posto.
Prema statistici o višku smrtnosti Eurostata, Hrvatska je u prosincu 2022. bila ispod prosjeka EU s rastom od 10,9 posto u odnosu na 2016. – 2019.
Eurostat u članku navodi i da su ranije veliki porast “viška smrtnosti” zabilježili u travnju 2020. godine (25 posto), studenom 2020. (40 posto), travnju 2021. (21 posto) i studenom 2021. (27 posto).
“I u srpnju 2022. zabilježena je bitno viša smrtnost u odnosu na baznu smrtnost (razdoblje 2016. – 2019., op.a.), moguće zbog toplinskih valova koji su pogodili dijelove Europe”, navodi se u članku Eurostata od 17. veljače.
Njemački statističari: Raste broj starijih stanovnika
Njemački statistički ured Destatis u članku iz siječnja ove godine napisao je da je u Njemačkoj u 2022. godini preminulo 1,06 milijuna ljudi, što je 3,4 posto ili 35 tisuća više nego godinu ranije.
“Broj smrti u prosincu 2022. bio je 19 posto viši nego u istom razdoblju protekle četiri godine”, stoji u objavi Destatisa. Razlika između njihove i Eurostatove statistike (koja govori o porastu od 37 posto) se dogodila jer oni višak smrtnosti promatraju u usporedbi s prosječnom smrtnošću od 2018. do 2021. godine dok se kod Eurostata broj smrti uspoređuje s prosjekom od 2016. do 2019.
Prema prvim procjenama njemačkog statističkog ureda, oko petine viška smrtnosti može se pripisati povećanju broja starijih osoba u ukupnoj populaciji. U svojoj analizi cijele godine, pišu da se smrtnost u Njemačkoj gotovo vratila na početku 2022. gotovo vratila u uobičajene okvire, nakon vrlo visokih brojki krajem 2021. U siječnju i veljači 2022. imali su 5 i 1 posto više mrtvih nego prosječno u godinama od 2018. – 2021.
U godinama prije pandemije koronavirusa, uglavnom zbog pada broja slučajeva gripe i smrtnost bi na mjesečnoj razini obično padala do ožujka tekuće godine. “Zbog toga što je takav efekt odgođen do travnja u 2022., broj smrti u ožujku (+ 8) bio je mnogo viši u usporedbi s ranijim godinama. Visoka incidencija smrti od Covida-19 u to vrijeme mogao bi biti jedan od objašnjenja za činjenicu da je i u travnju (+7) i svibnju (+8) zabilježen broj smrti viši od prosjeka”, stoji u njihovoj analizi.
U prosincu je u Njemačkoj na vrhuncu bila sezona gripe
Kao moguće razloge za višak smrtnosti u ljetnim mjesecima njemački statistički ured navodi kombinaciju toplinskih valova i smrti od Covida-19.
“Broj smrti zabilježen u prosincu bio je 19 posto viši nego u istom razdoblju 2018-2021, s najvećim povećanjem (+32 posto) u 51. tjednu (od 19. do 25. prosinca). Sudeći prema tjednom izvještaju Instituta Robert Koch, incidencija respiratornih bolesti od studenog nadalje premašila je vrhove ozbiljnih valova gripe u prethodnim godinama. Više od 110 tisuća smrti zabilježeno je u prosincu 2022. godine, što je više nego u prethodnim valovima gripe”, navodi Destatis.
U Destatisovoj tablici može se vidjeti i usporedba broja smrti u Njemačkoj u prosincu 2022. s istim mjesecom u zadnje četiri godine. Tako je broj mrtvih u prosincu 2022. bio 38 posto viši nego 2018., 34 posto viši nego 2019. te 2 posto viši u usporedbi s prvom pandemijskom godinom 2020. i 8 posto viši nego u prosincu 2021. godine.
Dmitry Kobak sa Sveučilišta u Tübingenu je za Euronews iznio jedno od objašnjenja zašto je Njemačka imala 37 posto više smrti u prosincu 2022. godine u odnosu na razdoblje od 2016. do 2019. “Moguće je da populacija sada ima slabiji imunitet protiv gripe u usporedbi s razdobljem prije Covida-19 jer je vrlo malo ljudi imalo gripu u zadnje dvije godine zbog fizičkog distanciranja i nošenja maski”, kazao je Kobak.
Posljedice Covida-19
Euronews navodi još nekoliko faktora koji su mogli utjecati na višak smrti u Europi. Na primjer, pandemija je smanjila učinkovitost zdravstvenih sustava pa su ljudi teže dolazili do zdravstvene skrbi vezane uz druga oboljenja. To je moglo utjecati na više smrti od bolesti nevezanih za Covid-19, kao što su srčane bolesti ili karcinomi.
“Zdravstveni sustavi pokušavaju uhvatiti tempo s propuštenim dijagnosticiranjem bolesti ili odgođenim liječenjima zbog pandemije, a posebno se to odnosi na one sustave koji imaju previše pacijenata ili premalo liječnika”, kazao je dr. Jeffery Lazarus s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni.
Također treba u obzir uzeti mogućnost da se dio viška smrtnosti može pripisati prethodnom preboljenju Covida-19. Naime, različite studije pokazale su povećane šanse od smrtnih ishoda među osobama koje su preboljele Covid-19.
Istraživanje objavljeno u časopisu Europskog kardiološkog udruženja tako pokazuje da osobe koje su preboljele Covid-19 čak i 18 mjeseci nakon preboljenja imaju pet puta veću šansu da umru, nego osobe koje nisu preboljele Covid-19. Slična studija provedena u Estoniji došla je do zaključka da osobe koje su preboljele Covid-19 do 12 mjeseci nakon preboljenja imaju tri puta veće šanse za smrtni ishod, nego osobe koje nisu preboljele Covid-19.
Iz svega navedenog, najvjerojatnije je cijeli niz uzroka izazvao višak smrtnosti u Njemačkoj i Europi prošle godine, a među njima su veći broj starije populacije, bolest Covid-19, slabije dijagnosticiranje bolesti tijekom pandemije, zdravstveni sustavi pretrpani pacijentima, toplinski valovi tijekom ljeta i snažnija sezona gripe tijekom zime. Stoga zaključujemo da Miševićevoj objavi na Facebooku nedostaje kontekst.
