„Stalno se stvara neka fama da se ne odgovara na pitanja. Od 1 079, Vlada je odgovorila na 940 i Vlada ima dobru dinamiku odgovora, s tim da tu ima 33 kojima još ni nije došao rok. Tako da se preko 90 posto odgovara na saborska pitanja. Nemojmo govoriti da se ne odgovara jer se stvara dojam da Vlada ignorira parlament, što nije točno“, ustvrdio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković u debati kojeg je na temu zastupničkih pitanja imao tijekom Aktualnog prijepodneva u Saboru sa zastupnicom iz Kluba zastupnica Centra i GLAS-a Dalijom Orešković .
Orešković je ustvrdila:
„Nisam prva ni jedina koja ne dobivam odgovor na postavljena pitanja“.
Predsjednik Sabora je u iznošenje statistike krenuo radi obrane premijera Andreja Plenkovića, a nakon što je Dalija Orešković iznijela svoja zapažanja o kvaliteti parlamentarnog nadzora nad radom vlade u Njemačkoj, uz konstataciju kako premijeru neće postaviti pitanje jer on na pitanja i ne odgovara. Kao reakciju, Orešković je od Plenkovića dobila uvrede poput „za mentalnu stabilnost svih dobro je da ne prate što vi govorite“ i „niste baš toliko mladi da idete na studijska putovanja“, ali ovaj put i uz neprihvatljivu poruku da ode u Njemačku ako joj se tamo toliko sviđa.
„Za razliku od Njemačke, naša Vlada ne odgovara na zastupnička pitanja. Ne samo da ne odgovara u roku, nego ne odgovara uopće“, kazala je Orešković.
Međutim, Jandroković se nije dao:
„Dakle, na postavljena pitanja odgovori se dobivaju. Poslovnik predviđa određeni rok, međutim, u ovom sazivu ima toliko pitanja da Vlada jedino što bi morala činiti je odgovarati na zastupnička pitanja – po toj logici. Ona odgovara određenom dinamikom. Nekad ti rokovi prođu. Kao što u poslovniku piše, onda ja zatražim da se odgovori na pitanje i na pitanje se odgovara. Nemojmo stvarati zabludu kod građana da Vlada ignorira Sabor jer Vlada odgovara na zastupnička pitanja“.
Zastupnici pitanja Vladi postavljaju tijekom Aktualnog prijepodneva na početku svake sjednice, a ako odgovorima predstavnika Vlade nisu zadovoljni mogu tražiti pismeni odgovor za koji Poslovnik Hrvatskog sabora predviđa rok od 30 dana. Pitanja se mogu poslati i pisanim putem, a rok za odgovor je 30 dana od kad je pitanje dostavljeno članu Vlade kojem je upućeno.
Kako se vidi u saborskoj bazi podataka, zastupnici su u 10. sazivu od 22. srpnja 2020. do početka travnja 2023. – ne računajući ovotjedna pitanja koja još nisu unesena – postavili ukupno 1 471 pitanja Vladi, od kojih pisanim putem njih 1 037. U toj se bazi na današnji dan navodi kako je odgovoreno na njih 899, a neodgovoreno je ostalo još 138 pisanih upita. Broj odgovorenih je, dakle, u toj bazi nešto manji od onog kojeg je Jandroković iznio, s postotkom od 87 posto.
U tu statistiku pitanja pisanim putem nisu zavedena i ona koje su zastupnici izgovorili na aktualnom prijepodnevu, ali su zbog nezadovoljavajućih odgovora zatražili očitovanja pisanim putem. Sva pitanja postavljena usmenim putem na aktualnim prijepodnevima (njih 434) tretiraju se u bazi kao odgovorena, iako je očigledno da pitanja upućena premijeru Andreju Plenkoviću, a bilo ih je do ovog tjedna ukupno 169, umjesto konkretnog odgovora obično rezultiraju premijerovim osvrtanjem na osobu zastupnika ili referiranjem na sadržaj koji nije bio u pitanju, poput sada sveprisutnog prozivanja zastupnika oporbe što nisu glasali za uvježbavanje ukrajinskih vojnika.
“Ispod razine”
Kao riješena su u toj bazi zavedena i ona na koja zastupnici nisu dobili zatraženi pisani odgovor kao što je to, na primjer, bilo s pitanjem zastupnice Dalije Orešković iz rujna prošle godine kada je ona Plenkovića pitala sudjeluje li on osobno „u raspodjeli plijena“ iz javnih tvrtki i europskih fondova.
Teško da bi premijer na takvo pitanje odgovorio potvrdno i da je istina, ali on se umjesto bilo kakvog pokušaja odgovora (i taj put) okomio u sabornici na Daliju Orešković, uz konstatacije da ono što ona izgovara „nije baš pametno“, da je „strašno“ i da je ona „ispod razine“.
„Vi ste bili na čelu Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Što se to u vama dogodilo od nekoga tko je u neovisnom tijelu, za koje vam je čak prijatelj od Petrova rekao da ste tamo došli intervencijom pokojnog oca vašeg bivšeg supruga i sad vi takva nama govorite sve ovo što govorite i optužujete mene da sam nekakav vrh korupcijske piramide, kako vas nije sram? Znači, vaš kredibilitet je, prvo, po tom izvornom elementu, očito, u vezi onih koji su vas imenovali, nikakav. Očito ste bili tamo u Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa da bi igrali neku političku igru pa bi se onda angažirali kao političarka na agendi protiv vlade ove HDZ-a. Dakle, vi ste očito tamo išli s nekim predumišljajem, da biste kasnije to što ste tamo radili koristili, valjda, sada u novoj političkoj karijeri. To nije baš kredibilno“, kazao je Plenković te dodao kako je na ovo pitanje „izlišno odgovarati niječno, smiješno je, jadno je, žalosno je“ pa potom optužio Orešković da je dio „kolopleta stvaranja mržnje“. Iako Dalija Orešković nije bila zadovoljna takvim odgovorom i tražila je pismeno očitovanje, premijer je očito ostao pri svom stavu da je na njega izlišno odgovarati.
Orešković nikad nije dobila odgovor na pet pisanih pitanja
Dalija Orešković, prema spomenutoj bazi, do ovog je tjedna postavila 29 zastupničkih pitanja, a nije joj odgovoreno na pet.
Od siječnja 2022. nije dobila odgovore od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (u kojem je tada još stolovao Darko Horvat) vezane za okolnosti dobivanja stana ministra obrane Maria Banožića, odnosno pogodovanja u slučaju stana predstojnika Ureda predsjednika Vlade Zvonimira Frke Petešića.
Od 26 pismeno postavljenih pitanja, njih čak 17 odnosi se na slično pitanje koje je Orešković 9. ožujka 2022. uputila prema premijeru Plenkoviću i pojedinačnim ministrima. Zastupnica je tražila podatke o osnivanju i sastavu svih povjerenstava, odbora, vijeća i sličnih tijela koja su formirana pri Vladi ili po ministarstvima te pitala primaju li članovi za rad u tim tijelima naknade.
Od ukupno 17 upita, odgovor nikad nije dobila od premijera Plenkovića, od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kojem je tada na čelu bio još Tomislav Ćorić te od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ostali ministri su odgovorili više ili manje iscrpno – od ministra zdravstva Vilija Beroša koji nije stigao u roku sastaviti dopis u kojem je zastupnicu tek uputio na dio web-stranice na kojoj se, smatrao je, nalaze sve tražene informacije do prilično iscrpnih odgovora kakvo je, primjerice, stiglo iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, ali s više od pet mjeseci zakašnjenja.
U propisanom roku poslan je odgovor Ministarstva turizma i sporta, gotovo u roku bilo je i Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kojem je na čelu tada bio Josip Aladrović te Ministarstvo branitelja, a ostali su kasnili sve do najgoreg, gore spomenutog, ministra Butkovića.
Grmoja još od 2020. čeka odgovor o Hrebakovom nepoštivanju samoizolacije
Točno je da se neodgovaranje i kašnjenje ne događa samo toj zastupnici, kao što je Dalija Orešković ukazala.
O slabom tempu odgovaranja na zastupnička pitanja već smo ranije pisali (1, 2)
Rekorder ovog saziva je Nikola Grmoja (Most) koji još od srpnja 2020. godine čeka od Plenkovića odgovor kako je HSLS-ov Dario Hrebak mogao doći na konstituirajuću sjednicu Sabora, iako mu je bila određena samoizolacija.
Iz te godine datira još osam neodgovorenih zastupničkih pitanja, dok iz 2021. odgovor čeka još tridesetak pitanja.
Najviše pitanja u ovom sazivu upućeno je bilo premijeru Andreju Plenkoviću, 354, od kojih se za 185 tražio pisani odgovor. Neodgovoreno je ostalo 38 pitanja. Najviše je onih koje je postavila Karolina Vidović Krišto (OIP) – neodgovorenih je ostalo njenih 14 pitanja, dok joj je na 13 premijer, s većim ili manjim kašnjenjem, ponudio odgovor.
Točno je da se u 10. sazivu povećao broj pisanih zastupničkih pitanja u odnosu na 9. saziv (od 2016. do 2020)., za koji je u istoj bazi zabilježeno čak 2 890 zastupničkih pitanja, ali je onih pisanih bilo manje – do kraja mandata bilo ih je jednako koliko ih je u ovom sazivu već skupljeno do sada. Međutim, u 7. sazivu, od 2011. do 2015., pitanja postavljenih u pisanom obliku bilo je značajno više – ukupno za mandata 2 135. Konstatirati bi se moglo, dakle, da praksa učestalih postavljanja pitanja sadašnjih zastupnika nije toliko neuobičajena koliko je želi predstaviti predsjednik Sabora Jandroković.
