Fact-checkeri diljem Europe izloženi su napadima, uvredama i prijetnjama, a sve se češće kao oblik pritiska pojavljuju i tzv. SLAPP tužbe, pokazuje istraživanje koje je za Faktograf provela Tijana Cvjetićanin.
U istraživanju su sudjelovale redakcije ukupno 41 fact-checkerskog medija. Najzastupljenije su organizacije iz Južne Europe; takvih je upitnik popunilo ukupno 21, tj. čine 51 posto uzorka. Sudjelovalo je po osam organizacija iz Sjeverne i Zapadne Europe (20 posto uzorka) te četiri organizacije iz Istočne Europe (10 posto uzorka).
90 posto doživjelo napade
Čak 90 posto organizacija kazalo je da su zbog svog rada bili mete javnih napada političara ili drugih javnih osoba. Takvi napadi, koji uključuju prijetnje, govor mržnje, uvrede i online kampanje uznemiravanja učestalije su u zemljama Južne Europe, pokazuju podaci prikupljeni anketnim istraživanjem.
Pokazalo se i da intenzitet napada na fact-checkerske organizacije uvelike korelira s događajima koji imaju znatan utjecaj na društveni život. Većina fact-checkerskih organizacija ističe da su napadi na njihove novinare postali učestaliji tijekom pandemije Covida-19. Pojačani intenzitet napada fact-checkerske medijske organizacije uočavaju i tijekom predizbornih kampanja.
Najčešće se hajke protiv fact-checkera vode na društvenim mrežama, putem izravnih komunikacijskih kanala poput e-maila ili Facebook Messengera te na stranicama rubnih portala. Uznemiravanje zasad ostaje uglavnom virtualno, a nasilje verbalno. Nažalost, ima iznimaka: četiri organizacije doživjele su uhođenje svojih novinara, tri organizacije prijavile su slučajeve napada na imovinu, a zabilježen je i jedan slučaj fizičkog nasilja.
Hajku predvode javne osobe
Usprkos tome, institucionalna zaštita za novinarke i novinare u fact-checkerskim medijima izostaje. Više od dvije trećine ispitanih organizacija napade policiji prijavljuje rijetko ili ih ne prijavljuje uopće. Kad objašnjavaju zašto, njih 52% navodi kako ne vjeruju da će policija išta napraviti s njihovom prijavom.
Javne figure koje prijetnjama i poticanjem hajke ne uspiju utišati fact-checkerske organizacije, sve češće posežu za mehanizmom sudskih pritisaka. SLAPP tužbe poznati su način pokušaja ušutkavanja kritičkih glasova, a omiljeno su sredstvo pritiska imućnijim osobama, poput poduzetnika i političara. Svrha SLAPP tužbi je zastrašivanje te vremensko i financijsko iscrpljivanje tuženika, uglavnom novinara i aktivista.
Među organizacijama koje su sudjelovale u istraživanju, 14 ih je bilo tuženo, uglavnom više puta. Tužitelji su uglavnom osobe čije su tvrdnje bile podvrgnute procesu provjere činjenične točnosti te su ocijenjene netočnima. Tužitelji su u najvećem broju slučajeva javne osobe koje nisu politički akteri. Tužbe protiv fact-checkera također su najčešće u zemljama Južne Europe.
Prikupljeni podaci koreliraju s ličnim iskustvima članica i članova redakcije Faktografa. I sami smo često bili predmetom javnih napada, tijekom pandemije Covida-19 smo policiji prijavili na desetke slučajeva prijetnji nasiljem i smrću, a izloženi smo i većem broju SLAPP tužbi. Napadi su stizali od političara s ekstremne desnice, poput Nikole Grmoje, Stephena Nikole Bartulice, Zlatka Hasanbegovića, Nina Raspudića ili Marina Miletića, ali i drugih javnih osoba koje u javnom prostoru koriste dezinformacije za promoviranje vlastite agende, poput diskreditiranog znanstvenika Gordana Lauca ili kontroverznog poduzetnika Nenada Bakića.
Sistemski problem
“Uznemiravanje fact-checkera treba se prepoznati kao sistemski problem, uz punu svijest o namjerama da se diskreditiraju kako pojedini fact-checkerski mediji, tako i opći napori u suzbijanju dezinformacija. Online platforme dugo su ignorirale probleme vezane za štetne dezinformacije, a mnoge to i dalje čine. Stvorilo je to kod loših aktera osjećaj da imaju pravo neometano monetizirati govor mržnje i dezinformacije ili ih koristiti kao oružje. Posljedično, fact-checkeri koji su ušli u partnerstvo s platformama nakon što su uvedeni mehanizmi za suzbijanje dezinformacija često su viđeni kao jedina prepreka monetiziranju dezinformacija ili njihovom korištenju u svrhu mobiliziranja potpore za političke ciljeve”, piše Tijana Cvjetićanin u zaključku svog istraživanja.
Iznosi i listu preporuka za bolju zaštitu fact-checkera od napada i uznemiravanja. Velike internetske platforme (tj. društvene mreže) tako se potiče na otvoreniju komunikaciju s novinarima/fact-checkerima o problemima sigurnosti u digitalnom prostoru te razvijanje mehanizama za zaštitu novinara, što uključuje i adekvatnu moderaciju sadržaja na svim jezicima.
Političkim akterima preporučuje se donošenje legislativnih mjera za zaštitu novinara, uključujući legislativu za zaštitu od SLAPP tužbi, ali i promoviranje medijskog pluralizma, slobode informacija i profesionalnog novinarstva kao bazični preduvjet za osiguravanje kvalitete javno dostupnih informacija.
Čitavo istraživanje možete pročitati OVDJE.
Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.
