Stephen Nikola Bartulica, zastupnik stranke DOMiNO te član Europskih konzervativaca i reformista u Europskom parlamentu, nedavno je na platformi X (bivši Twitter) dao intervju za emisiju australskog poduzetnika i voditelja Maria Nawfala. U razgovoru koji traje 37 minuta Bartulica je govorio o svojim pogledima na niz tema, a razgovor je bio naročito zapažen nakon što ga je na svom X-u prenio i sam Elon Musk .
Bartulica je, uz ostalo, regulaciju govora mržnje izjednačio s cenzurom, izjavljivao da su napokon otkrivene laži “mainstream medija”, da su rodne politike ludilo, da fact checkeri “stvaraju svoju istinu”, da EU postaje irelevantna, da treba vratiti “obiteljske vrijednosti” te da je Bruxelles “u šoku” nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima u SAD-u.
Pritom je izjavio i iduće navode, a za koje je jedan čitatelj zatražio da ocijenimo njihovu točnost:
Rekao bih da su u Hrvatskoj mlađe generacije i generacija X, oni koji me prate na društvenim mrežama, vjerojatno konzervativnije nego njihovi roditelji. Oni žele promjenu. Ne vjeruju karijernim političarima… Stariji ljudi se i dalje informiraju putem televizije. Rekao bih da se dogodio veliki pomak kod mladih ljudi, kod mladih profesionalaca. Oni više ne gledaju vijesti na televizijama jer su na YouTube-u i društvenim mrežama. X raste u Hrvatskoj.
Broj korisnika X-a u Hrvatskoj pao je u godini dana za gotovo 250 000
Najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk preuzeo je Twitter, sada X, u listopadu 2022. godine. Faktograf je poslao upit X-u u kojem smo tražili podatke o broju korisnika u Hrvatskoj unazad pet godina, ali do objave teksta nismo dobili odgovor.
Međutim, izvješća koje kompanija Twitter International Unlimited Company (TIUC) mora objavljivati u EU zbog Zakona o digitalnim uslugama pokazuju da je X doživio veliki pad broja korisnika u Hrvatskoj.
U izvještaju iz listopada 2023. godine u Hrvatskoj je bilo 1 016 951 profila na X-u, dok ih je u izvještaju za listopad 2024. (što su zadnji objavljeni podaci) bilo 768 561, što je gotovo 250 tisuća manje profila.
Pritom, u svim promatranim razdobljima, u Hrvatskoj je više korisnika koji se tijekom mjesec dana nijednom nisu ulogirali u profil, nego onih koji ga aktivno koriste, a što je slučaj u većini drugih europskih zemalja.
Prosječni mjesečni broj korisnika koji su se u Hrvatskoj u razdoblju od 21. listopada 2023. pa do 31. ožujka 2024. godine barem jednom prijavili na društvenu mrežu X iznosio je 264 753. Broj onih koji na toj mreži imaju profile, ali se nisu prijavljivali iznosio je 486 135. Sveukupni broj primatelja usluge iznosio je 750 888.
U razdoblju od 1. travnja 2024. pa do 30. rujna te godine i broj aktivnih korisnika i ukupni broj profila neznatno je porastao. Broj onih koji su se barem jednom prijavili na društvenu mrežu X iznosio je 328 973. Broj onih koji na toj mreži imaju profile ali se nisu prijavljivali iznosio je pak 439 587. Sveukupni broj primatelja usluge iznosio je 768 561.
Za sada nemamo podatke o broju korisnika X-a u Hrvatskoj nakon što se Donald Trump vratio na vlast, a Musk preuzeo ulogu njegovog najbližeg suradnika koji svoju platformu koristi za promicanje američkog političkog zaokreta, tako da ne možemo potvrditi trend rasta X-a u Hrvatskoj. Tijekom prošle godine neznatno se povećao broj profila, nakon prethodnog ogromnog pada, ali tek se oko polovice onih koji imaju profile aktivno i služi njima.
Pritom valja naglasiti kako istinitost podataka koje X objavljuje vezano uz broj korisnika ne može biti neovisno provjerena, već im moramo vjerovati na riječ.
Prema Reuters Digital News Reportu za 2024. godinu, X se nije nalazio među prvih šest najjačih društvenih mreža u Hrvatskoj, ni po praćenju, niti po važnosti za informiranje.
Jesu li mladi konzervativniji u odnosu na roditelje?
Kako bi doznali je li točna izjava zastupnika Bartulice da su “u Hrvatskoj mlađe generacije i generacija X, oni koji me prate na društvenim mrežama, vjerojatno konzervativnije nego njihovi roditelji” obratili smo se izvanrednom profesoru Marku Kovačiću s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Kovačić nam je pojasnio kako nije upoznat niti s jednim metodološki ispravnim istraživanjem koje bi potvrdilo navod da je mlađa dobna kohorta konzervativnija od kohorte svojih roditelja.
“2013. godine objavljena je studija ‘Mladi u vremenu krize’ gdje je natuknuto da bi to moglo biti tako, no to je dosta problematičan argument jer instrumenti koji su korišteni nekad i sada, kao i struktura uzorka, nisu istovjetni pa je nemoguće rezolutno tvrditi takve stvari”, tvrdi profesor Kovačić.
No, uputio nas je na prošlogodišnje istraživanje Zaklade Friedrich Ebert Stiftung u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu naziva Mladi u vremenu neizvjesnosti koje pokazuje određene odmake od konzervativnih vrijednosti u odnosu na takva ranija istraživanja.
Cilj navedene studije bio je istražiti kako mlade generacije doživljavaju razvoj društva i svoju budućnost. Istraživanje je provedeno online anketnim upitnikom tijekom veljače i ožujka 2024., u sklopu IPSOS online panela anketiranjem putem interneta. Uzorak je bio kvotni s obzirom na dob, spol i regiju te je sadržavao 717 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina.
Istraživači su zaključili kako je na individualnoj razini primjetan značajan odmak od tradicionalnih vrijednosti, posebno u vezi s brakom i djecom. “Tradicionalistička vrijednosna orijentacija (želja za osnivanjem braka i osnivanjem obitelji) oslabila je u odnosu na 2018., a emancipacijska (želja za neovisnošću) i dalje predstavlja prioritet” navodi studija.
Anketirani mladi također su, u odnosu na ranija istraživanja, liberalizirali odnos spram homoseksualnosti i abortusa, a povećao se udio onih koji bi LGBTQIA+ skupini, ali i nacionalnim manjinama dali veća prava – što pak govori o uključivijem odnosu mladih prema ovim skupinama.
Posebno je došlo do smanjenja udjela onih koji abortus nikada ne nalaze opravdanim. U odnosu na 2018. gotovo se prepolovio postotak onih koji su uvjereni protivnici abortusa – s 15,2 posto na 8,2 posto u recentnom istraživanju.
“Uzmicanje tradicionalizma pred pritiscima modernističkih struja vidi se i u otklonu od nacionalizma, blagoj liberalizaciji odnosa prema manjinskim skupinama, ali i spram pojedinih vrijednosnih pitanja poput prava na pobačaj”, naglašavaju autori Anja Gvozdanović, Mirjana Adamović, Sandra Antulić Majcen, Nikola Baketa i Ratko Đokić).
Taj zaključak je u skladu s istraživanjem političke pismenosti mladih koje je provedeno 2021. godine (autori Nikola Baketa, Kosta Bovan i Jelena Matić Bojić) i koje je pokazalo da je većina mladih tada bila značajno tolerantnija nego u sličnom istraživanju pet godina ranije.
Istraživanje “Mladi u vremenu neizvjesnosti” ipak naglašava da je unatoč tim pomacima u smjeru liberalnog vrijednosnog pola “i dalje prisutna nedemokratska orijentacija kod značajnog dijela mladih: izražavanje uvjetne podrške demokraciji te podrška autoritarnom vođi.”
Dakle, istraživanja koja trenutačno postoje, a koja obrađuju i vrijednosne stavove mladih u Hrvatskoj, pokazuju određene pomake ka liberalnijim stavovima u odnosu na ranija istraživanja, ali Bartuličina izjava o tome da su mladi konzervativniji u odnosu na starije generacije je zapravo neprovjerljiva bez konkretnijih istraživanja.
Uz to zastupnik Bartulica u svojoj izjavi i sam koristi riječ “vjerojatno” što sugerira da ni sam nije posve siguran u točnost onoga što komunicira, a svoju tvrdnju prisnažuje i izjavom da je riječ “o onima koji ga prate na društvenim mrežama” što samo po sebi aludira na subjektivnost u odabiru uzorka.
Uz mlađe generacije pritom spominje i generaciju X koja je rođena između 1965. i 1980. godine i čiji predstavnici trenutačno imaju između 45 i 60 godina.
Prema Europskom istraživanju vrijednosti iz 2017. godine, 28 posto pripadnika te generacije u Hrvatskoj pozicioniralo se lijevo, 42 posto u centar dok je broj onih koji su se izjasnili da su na desnom političkom spektru iznosio 30 posto. No i ti podaci u istraživanju nisu kontrastirani s podacima o političkim i vrijednosnim preferencijama ranijih generacija.
Mladi su na mrežama, a stariji i dalje najviše gledaju televiziju
Bartulica je djelomično u pravu kada tvrdi da “mladi žele promjenu” i da “ne vjeruju karijernim političarima”. Ranije navedeno istraživanje Zaklade Friedrich Ebert Stiftung pokazalo je da su mladi duboko skeptični prema društvenim i političkim institucijama. Uz to, zabilježen je snažan pad povjerenja u medije i značajan pad povjerenja u policiju i vojsku, ali i nastavak pada povjerenja u vjerske institucije.
Što se tiče informiranja mladih, spomenuti Reutersov report za 2024. navodi kako se u Hrvatskoj 80 posto stanovnika informira online, u što ulaze i društvene mreže s udjelom od 47 posto stanovnika, dok se 63 posto stanovnika informira na televiziji. Informiranje preko svih medija je u padu u odnosu na prethodne godine, dok jača izbjegavanje vijesti. Taj izvještaj nije se bavio dobnom strukturom stanovnika.
GONG-ova analiza iz srpnja 2023. godine Medijska pismenost građana Republike Hrvatske (autora Paška BIlića) očekivano potvrđuje kako se mlađa populacija znatno više koristi internetom nego starija populacija.
“Svaki dan ili gotovo svaki dan internetom na mobilnom uređaju najviše se koriste građani od 30 do 44 godine (98,3 %), zatim građani od 18 do 29 godina (92,7 %), građani od 45 do 59 godina (89,8 %), građani od 60 do 74 godine (54,9 %) i građani stariji od 75 godina (17,7 %)”, navodi istraživanje.
Ta studija djelomično potvrđuje Bartuličinu tvrdnju “da se stariji ljudi i dalje informiraju putem televizije”. “Građani stariji od 75 godina (98,8 %) svaki dan ili gotovo svaki dan gledaju televiziju. Dakle, uhodane prakse praćenja televizijskog programa i rasporeda najizraženije su među starijom populacijom”, piše u analizi.
Ne navodi se je li im televizija i primarni izvor informiranja, ali logično je zaključiti da je tomu tako ako je to medij pred kojim provode najviše vremena.
Nadopuna: 17.2.2025. Eurobarometar je objavio istraživanje koje je Europski parlament proveo među građanima članica u dobi od 16 do 30 godina, a koje pokazuje da su društvene mreže glavni izvor informacija o političkim i društvenim pitanjima za 42 % ispitanika, a televizija je drugi (39 %). Njoj su sklonije osobe u dobi od 25 do 30. Ta dobna skupina također će vjerojatnije koristiti portale i radio nego osobe u dobi od 16 do 18. Mlađi sudionici (16 – 18 godina) više se oslanjaju na društvene mreže (45 %), a 29 % kao izvor informacija navodi prijatelje, obitelj ili kolege. Ispitanici u Hrvatskoj (16 do 30 godina) o aktualnostima se uglavnom informiraju na društvenim mrežama (48 %). Slijedi televizija (40 %) te portali (32 %). Instagram je vodeća platforma za političke i društvene vijesti među mladima (47 %), a slijedi ga TikTok (39 %). Prema istraživanju, X koristi samo 21 % mladih. U Hrvatskoj su ispitanici na prvo mjesto stavili Facebook (čak 54 %), na drugo YouTube (35 %), treći je Instagram (33 %), a četvrti TikTok (29 %) . Istraživanje Eurobarometra o mladima proveo je Ipsos od 25. rujna do 3. listopada 2024.
Zaključno, X je nakon što ga je preuzeo Elon Mask doživio značajan pad u Hrvatskoj. Unutar tog velikog pada, bilježi se ipak neznatni oporavak u razdoblju između ožujka i listopada prošle godine. Pritom, u Hrvatskoj, za razliku od većine europskih članica, više je neaktivnih, nego aktivnih profila. Ne postoje relevantna istraživanja iz kojih bi se nedvojbeno utvrdilo da su mlađe generacije konzervativnije od svojih roditelja. Recentna istraživanja pokazuju da su mladi po nekim pitanjima liberalniji nego su bili prije nekoliko godina. Točna je Bartuličina tvrdnja da se stariji ljudi i dalje najviše informiraju putem televizije, dok mladi više koriste društvene mreže.
