Razotkriveno

Zagrijava li se Hrvatska brže od ostatka svijeta?

Zagrijavanje na području Mediterana neosporno je brže nego na ostalim dijelovima Zemlje. To se osjeća i u Hrvatskoj.
Foto: HINA/Zvonko KUCELIN/ ik

“Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja zagrijava brže od ostatka svijeta.”

Citirana rečenica dio je klimatološkog osvrta na olujno nevrijeme koje je Hrvatsku pogodilo 19. srpnja, a koji je 21. srpnja objavljen na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Svi vodeći mediji u Hrvatskoj prenijeli su ključne podatke iz DHMZ-ovog osvrta. Neki su, međutim, u naslovima svojih članaka citiranu formulaciju uopćili; Sredozemlje odnosno Mediteran su u skraćivanju otpali te je ostala konstatacija da se Hrvatska zagrijava brže od ostatka svijeta (Index, Večernji list, Telegram).

Iako je u samim člancima spomenutih portala točno prenesena tvrdnja DHMZ-a da se Mediteran, kojem geografski pripada i Hrvatska, zagrijava brže nego ostatak svijeta, nedovoljna preciznost u naslovima na društvenim je mrežama potaknula optužbe da DHMZ i domaći mediji neosnovano paničare zbog klimatske krize.

Pojedini korisnici Facebooka tako su požurili objaviti kompilacije screenshotova naslova inozemnih medija, u nekim slučajevima stare više godina, kako bi pokazali da i u drugim državama tvrde da se zagrijavaju brže od ostatka svijeta, a što bi trebalo poslužiti kao argument u korist teze da DHMZ pretjeruje ili neosnovano paničari (primjeri arhivirani ovdje: 1, 2, 3, 4, 5).

Takve se objave, međutim, uopće ne osvrću na sadržaj članaka čije su naslove screenshotali, ignorirajući činjenicu da je moguće da se određena država u jednom vremenskom razdoblju prosječno zagrijava brže, a u nekom drugom vremenskom razdoblju sporije od ostatka svijeta.

Kao što klimatolozi opetovano upozoravaju, lokalni vremenski obrasci mogu varirati, ali to nema nikakav utjecaj na činjenicu da ukupna temperatura Zemlje postojano raste zahvaljujući povećanoj akumulaciji stakleničkih plinova u atmosferi.

Isto tako, neosporna je činjenica da se Mediteran doista zagrijava brže od ostatka planete. Sredozemna regija, u koju spada i Hrvatska, već je dosegla prosječni porast temperature od 1,5 °C s obzirom na predindustrijsko razdoblje. Ostatak svijeta danas je topliji za oko 1,2 °C s obzirom na predindustrijsko razdoblje.

Ta činjenica prepoznata je i u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, koju je Hrvatski sabor donio u travnju 2020. godine.

Posljedice ubrzanog zagrijavanja odavno su vidljive. Prema Europskoj agenciji za okoliš, Hrvatska spada među tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na BDP. Istraživanje koje je nedavno objavljeno u časopisu The Lancet Planetary Health pokazuje da hrvatski gradovi imaju najveći višak smrtnosti koji se može pripisati visokim temperaturama među promatrana 854 grada u Europi.

Iz svega navedenog jasno je da objave na društvenim mrežama koje ismijavaju DHMZ i hrvatske medije zbog navodnog klimatskog alarmizma nisu činjenično utemeljene. Mediteransko područje neosporno se zagrijava brže nego ostatak planete, što je vidljivo i u Hrvatskoj. Zbog toga ocjenjujemo da takvim objavama nedostaje kontekst.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.