Na Facebook stranici “HB Swiss” objavljen je link (arhivirano ovdje) na stranicu hbswiss.com. Na pretpregledu linka (arhivirano ovdje) stoji “Nova metoda zarade na kriptovalutama“ i u nastavku se navode iznosi, a u opisu piše “Ekskluzivno za stanovnike Hrvatske. Emil Tedeschi, predsjednik velike hrvatske tvrtke Atlantic Grupa, usmjeren je prema novom poduhvatu koji može promijeniti mirovinsko planiranje u Hrvatskoj AI u Hrvatskoj: Zaradite, učite i oblikujte budućnost! ?Iskoristite ovu nevjerojatnu priliku već danas!#GasProfit #EarnIncome #ShapeTheFuture #Hrvatska”.
Članak je na Facebook stranici HB Swiss objavljen 24. srpnja, a prikupio je 15 dijeljenja, 289 komentara i 526 ostalih reakcija.
Lažni intervju Emila Tedeschija za N1
Članak je naslovljen “N1 podnosi tužbu protiv Emil Tedeschi zbog onoga što je izjavio u izravnom TV prijenosu“, ali nema nikakve veze s tekstom i postavljen je s namjerom da privuče čitatelje da čitaju tekst dalje. Samim pregledom “intervjua”, jasno je da se ne radi o stvarnom intervjuu jer je cijeli razgovor usmjeren na platformu GasProfit putem koje se navodno možete obogatiti.
Da je intervju na stranici HBSwiss lažan moguće je zaključiti i pregledom snimke intervjua Emila Tedeschija sa Sašom Cvetojevićem u emisiji Pressing koju je N1 televizija u lipnju 2016. godine objavila na svom YouTube kanalu.
U lažnom intervjuu Emil Tedeschi objašnjava Cvetojeviću sve “prednosti zarade” putem platforme GasProfit i zašto je potrebno uložiti u platformu. Na samom kraju teksta nalaze se i upute o tome “kako početi zarađivati s platformom GasProfit”. Tako se, osim unošenja osobnih podataka, od građana traži uplata minimalnog depozita od 200 eura i od tog trenutka navodno počinjete zarađivati. Navodi se i da je registracija na platformu besplatna do 30. lipnja, a taj datum je zapravo već prošao.
Radi se o istoj prevari koja se društvenim mrežama širila još u lipnju i o kojoj smo već pisali, u kojoj je “glavni akter” bio Branimir Glavaš koji je gostovao kod Zorana Šprajca u RTL Direktu. Da se radi o identičnoj prevari moguće je zaključiti i iz toga što se na pojedinim dijelovima još uvijek spominje ime Zorana Šprajca, iako je na fotografijama unutar teksta uz Tedeschija vidljiv Saša Cvetojević. Također, rok za “besplatnu registraciju” na platformu isti je kao u prošlom tekstu – 30. lipnja.
Na dnu članka objavljeni su i lažni Facebook komentari koji potvrđuju navodno ogromnu zaradu ljudi koji su odlučili investirati u platformu, a koji su identični onima u prevari o kojoj smo pisali u lipnju. Klik na profile navodnih komentatora odvodi na lažni intervju na stranici hbswiss.com.
Radi se o tipu prevare koja se naziva phishingom
Ova objava ima za cilj prikupiti vaše osobne podatke i natjerati vas da uplatite novac kako biste navodno zaradili, a sve kako bi ukrali vaše osobne podatke i podatke o bankovnom računu i iskoristili ih u zlonamjerne svrhe. Takva vrsta prevare naziva se phishingom i najčešće se odvija putem e-mail poruka koje izgledaju kao stvarne, ali sve češće se događa i na društvenim mrežama.
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) navodi da se termin phishing odnosi na internetske prijevare u vidu lažnih e-poruka koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije (primjerice banka, tijelo javne vlasti ili internet stranica za kupovinu), a koje primatelja navode na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka. Na ovaj način prevaranti dobivaju pristup korisničkim imenima, lozinkama ili podacima s kreditnih kartica.
Objavili su i apel svim građanima:
“Ne upisujte svoje osobne podatke, podatke o kreditnoj kartici, ne šaljite preslike osobnih iskaznica, pinove kartica, CVC kodove s kartica (zadnje tri znamenke na poleđini kartice), kao niti kodove koje generira mobilno bankarstvo. Institucije poput banaka, tijela javnih vlasti Vas neće tražiti da osobne podatke dostavljate putem e-maila. Također, imajte na umu kako je za uplatu na račun potreban samo IBAN/broj računa te ime i prezime vlasnika računa, a ne podaci s Vaše kartice (broj kartice, datum isteka i CVC kod)!”.
Napominju i da je obrazac takvih poruka je većinom isti: napadači koriste sličnu domenu e-mail adrese kao i organizacija kojom se predstavljaju, pozivaju na hitnu/brzu reakciju, poruke često sadrže gramatičke i pravopisne pogreške te od Vas traže određene osobne podatke, a najčešće se traži upisivanje podataka s Vaše kartice, što je slučaj i s prevarom o kojoj pišem koja koristi nazive emisije i lažnu Facebook stranicu medija kako bi navela čitatelje/građane da povjeruju da se radi o stvarnom intervjuu i prilici za zaradu.
Na stranicama AZOP-a mogu se pronaći i detaljno opisani primjeri phishinga, kako biste se lakše zaštitili.
Brojni su primjeri phishing prijevara, a jedna od češćih su i lažne nagradne igre koje se društvenim mrežama učestalo šire i koje često imaju za cilj prikupljanje osobnih podataka građana, o čemu je Faktograf pisao u više navrata.