Faktograf je zaprimio upit vezan za objave molekularnog biologa, vlasnika Genosa Gordana Lauca, koje se tiču rijetkih nuspojava cijepljenja protiv Covida s posljedicama za srce. Laucovim navodima se u prošlosti Faktograf bavio u više navrata.
U fokusu su dvije studije objavljene u kolovozu 2023. godine, koje vlasnik Genosa interpretira zastrašujućim tonom, prognozirajući od nekoliko desetaka tisuća do nekoliko stotina tisuća smrti. No, kada se pobliže pogledaju ti radovi, ispada da se predskazani pomor cijepljenih temelji na stotinjak obrađenih slučajeva u obje studije.
Prva prati razvoj posljedica miokarditisa nakon cijepljenja kod 40 adolescenata u Hong Kongu – od čega 33 mladića – do godinu dana nakon primanja cjepiva. Objavljena je u časopisu Circulation pod naslovom “Kardiovaskularna procjena do godinu dana nakon miokarditisa povezanog s cjepivom protiv Covida-19”. Upozorava da se šteta nastala miokarditisom nakon cijepljenja može uočiti i mjesecima pa i godinu dana nakon upale srčanog mišića, kod dijela pacijenata; no slične studije toj već postoje.
Druga prati smrtnost nakon cijepljenja od svih uzroka te od srčanog zastoja. Ta metaanaliza promatra tri studije s ukupno 750 tisuća pacijenata. Cijepljenje protiv Covida-19, prema njoj, nije povezano s povećanjem smrtnosti od svih uzorka, i to je glavni zaključak. No, autori pišu da cjepiva povećavaju rizik od smrti zbog zastoja srca, pogotovo kod muškaraca. No, ovo je tvrdnja koja proizlazi iz samo jedne od ukupno tri studije obuhvaćene metaanalizom; a kada su je autori isključili – nestao je i statistički relevantan skok u mortalitetu “povezanim sa srcem”.
Ta jedna studija se može naći na ovom linku. Već golim okom se vidi da je nepotpisana, da nije objavljena u znanstvenom časopisu već je – PDF Word dokumenta. Zastrašujući zaključak o statistički značajnom broju srčanih zastoja kod muškaraca nakon cijepljenja izvlači se iz 20 slučajeva zastoja srca u 28 dana nakon cijepljenja u skupini od 18 do 39 godina. Dakle ni od miokarditisa niti od perikarditisa, koji su poznate iznimno rijetke nuspojave cijepljenja – već doslovno zaustavljenog rada srca evidentiranog u smrtovnici. Podaci su preliminarni, odnosno sirovi i nedovoljno obrađeni, što se čak i priznaje u njoj – “treba ih interpretirati s oprezom”.
Metaanaliza o višku smrtnosti
Lauc, dakle, iz te metaanalize iščitava da cjepivo u Europi godišnje može odnijeti nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća života.
“Pronašli su statistički značajno veći rizik umiranja od srčanih bolesti kod onih koji su bili izloženi mRNA terapiji. Kod muškaraca rizik je bio 9% veći, a kod žena 4% veći.
Iako je povećanje razmjerno malo, treba ga gledati u kontekstu da su kardiovaskularne bolesti “najveći ubojica” i da od njih u Europi umire 4 milijuna ljudi godišnje. Svaki postotak porasta smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti je 40,000 ljudi godišnje…”, piše Lauc u statusu objavljenom 5. kolovoza (arhivirano ovdje)
Ovakav zaključak ne može se pročitati nigdje u studiji. Naprotiv, u njoj se navodi da je “glavno otkriće ove meta-analize nedostatak veze između cijepljenja protiv COVID-19 i povećanog rizika od smrtnosti uzrokovane bilo kojim uzrocima, koristeći sve dostupne podatke iz samo-kontroliranih serijalnih slučajeva trenutno objavljenih na ovu temu”.
Istina je, autori pišu i da su “u analizi podskupina, pronašli statistički značajan porast smrtnosti uzrokovane srčanim uzrocima, posebno kod muškaraca”.
U metaanalizi su korištene, kako rekosmo, tri analize smrtnosti. Prva je engleska studija, koja kaže: “Prikazujemo da nema značajnog povećanja smrtnosti uzrokovane srcem ili smrtnosti uzrokovanog bilo kojim uzrocima u razdoblju od 12 tjedana nakon cijepljenja protiv COVID-19 u usporedbi s više od 12 tjedana nakon bilo koje doze. Međutim, primjećujemo povećanje smrtnosti uzrokovane srcem kod žena nakon prvog cijepljenja s cjepivima koja nisu mRNA cjepiva. Pozitivan test na SARS-CoV-2 povezan je s povećanom smrtnošću uzrokovanom srcem i smrtnošću uzrokovanom bilo kojim uzrocima kod osoba koje su cijepljene ili necijepljene u trenutku testiranja”.
Druga je najveća, pokriva više od 700 tisuća slučajeva i proučava smrtnost 30 dana nakon vakcinacije. Provedena je u Italiji i autori navode da su tražili smrtnost od najtežih nuspojava poput perikarditisa, miokarditisa i trombocitopenije. Priznaju da nisu pratili što se dešava nakon 30 dana, ali kao glavni zaključak navode: “Ovo istraživanje pokazuje da nema povećanja smrtnosti u kratkoročnom razdoblju nakon cijepljenja protiv COVID-19”.
Studija s Floride
Treća studija je ujedno i jedina koja daje povoda za razgovor o povećanoj smrtnosti od zastoja srca među muškarcima u dobi između 18 i 39 godina, spomenuti PDF koji nije objavio ni jedan medicinski časopis. Nastala je na Floridi i privukla je jako puno pažnje i kritika (BMJ, HealthFeedback).
U listopadu 2022. godine američka savezna država Florida izdala je nove preporuke za cijepljenje protiv Covid-19 u kojima je navela da ne preporučuje cijepljenje protiv Covid-19 za muškarce u dobnoj skupini od 18 do 39 godina. Prema tim preporukama, odluku su temeljili na neobjavljenoj studiji floridskog Odjela za zdravstvo, na čijem čelu je dr. Joseph Ladapo, koji je na svojem Twitter profilu tvrdio kako je u njoj otkriven “povećani rizik od srčanih bolesti” kod muškaraca u toj dobnoj grupi povezan s mRNA cjepivima.
Aktualnog čelnika državnog Odjela zdravstva na Floridi Josepha Ladapa optužila je čak i obrazovna institucija iz koje je proizašao, Medicinski koledž Sveučilišta na Floridi. Predbacuju njegovom istraživačkom postupku nemar i nepravilnost, koji potencijalno predstavlja kršenje integriteta istraživanja.
U toj se studiji promatralo koliko ljudi umire u periodu rizika, prvih 28 dana nakon cijepljenja i kasnije – do prvih 25 tjedana nakon cijepljenja, što se smatralo kontrolnim periodom. U obzir su uzete isključivo osmrtnice i kao smrt od srca kvalificirana je svaka ona koja nosi oznaku “Druge forme bolesti srca” (ICD I30-I52). To može značiti 22 različite dijagnoze, pa čak i, primjerice, bakterijske miokarditise. Uključuje i krajnje široki “zastoj srca” koji se dešava iz niza raznorodnih razloga. U radu se čak priznaje da autori “ne mogu utvrditi uzročnu prirodu smrti sudionika” i da “osnovni uzrok smrti možda nije povezan s srcem”.
Izbacio umrle od Covida
Iz istraživanja su isključeni pacijenti koji su imali dokumentirani Covid, mada ovima koji su ostali u obuhvatu – nisu napravljeni testovi. Zbog toga se ne zna jesu li u promatranom razdoblju nakon cijepljenja, kada imunitet na Covid još nije izgrađen, pokupili virus koji također uzrokuje srčane tegobe. Pritom, kod izvođenja procjene rizika cijepljenja nisu uspoređivali rizike cjepiva s rizicima bolesti protiv koje su se preminuli cijepili.
Posebno je zanimljivo što je iz nacrta te studije Ladapo izbacio rečenicu u kojoj se navodi da bi se u usporedbi trebalo uzeti u obzir i kako Covid doprinosi smrtima od srca.
Nedostaci su toliko upečatljivi da ih svojoj opsežnoj kritici liječnica Kristen Panthagani ekstenzivno citira ravno iz studije: “Ovo istraživanje ne može utvrditi uzročnu prirodu smrti sudionika. Koristili smo podatke s osmrtnica, a ne medicinsku dokumentaciju. Status testiranja na COVID-19 nije bio poznat za one koji nisu umrli od/s COVID-19. Smrti povezane sa srcem su utvrđivane ako je ACME kod I3-I52 bio naveden na njihovoj umrlici, stoga osnovni uzrok smrti možda nije povezan sa srcem… Dodatna istraživanja trebala bi se provesti kako bi se dalje razumjeli rizici i koristi cijepljenja muškaraca u dobi od 25 do 39 godina. Povećani rizik u primarnoj analizi za dobnu skupinu od 25 do 39 godina temeljio se na malom uzorku”.
I ovaj navod unosi dodatnu konfuziju, budući da te skupine uopće nema u Ladapovoj studiji. Tu je samo grupa od 18 do 39 godina.
Što se tiče veličine uzorka, u “rizičnom” razdoblju – prozor za procjenu nuspojava cjepiva od 28 dana – zabilježeno je 20 smrti, dok je u kontrolnom razdoblju zabilježeno 52.
I na ovako malen uzorak “nakalemio” se još jedan nedostatak studije. U studiji se nije isključivalo ljude umrle u rizičnom periodu kada se promatralo koliko ih je umrlo u kontrolnom – kao da mogu umrijeti dvaput. Time je umanjen rizik od smrti u periodu koji se smatra da nije povezan s cijepljenjem.
Metaanaliza se također brani od Ladapa
Brojni nedostaci Ladapove studije nisu promakli ni autorima metastudije o kojoj piše Lauc, ali ni Laucovoj publici: “Još jedno značajno ograničenje je da starija dobna skupina iznad 60 godina može dovesti do konfuzije u smrtnosti povezanoj sa srcem. U studiji Ladapo et al., ova skupina činila je većinu svih stopa smrtnosti povezanih sa srcem. Štoviše, kad su autori izuzeli ovu skupinu iz analize, ujedinjeni rizik incidencije (RI) nije pokazivao značajnu povezanost između smrtnosti i cijepljenja protiv COVID-19 nakon cijepljenja (RI = 1,15, 95% CI = 0,99–1,34), cijepljenja mRNA cjepivom (RI = 1,17, 95% CI = 1,00–1,37) i muškaraca s mRNA cjepivom (RI = 1,09, 95% CI = 0,89–1,34).” Ovo je inače citat iz teksta Ladapove studije, koji se ponavlja u metaanalizi.
Lauca su na ovo pokušali upozoriti u komentarima, ali on se nije povratno oglasio.
Studija iz Circulationa
Studija iz Circulationa donosi novinu, također na relativno malenom uzorku, što priznaju i sami autori. Naime, do sada se vjerovalo da je miokarditis izazvan reakcijom na cjepivo blag i da se uspješno liječi, a posljedice se “raščišćavaju” relativno brzo. Tri četvrtine (29) promatranih adolescenata u Hong Kongu tako do kontrolnih pregleda doista nije primjećivalo ikakve tegobe; a desetak ih je povremeno osjetilo bolove u prsima, snažno lupanje srca ili vrtoglavicu.
Istraživači su napravili ultrazvuk i magnetsku rezonancu srca te EKG, odnosno elektrokardiogram i usporedili ih s podacima nakon samog nastupanja upale srčanog mišića. Kod dijela mladih ljudi pronašli su tragove oboljenja i nakon protoka vremena. Blaga oštećenja kod manjeg broja oboljelih od miokarditisa primijećena su i ranije.
Upala srčanog mišića može biti različite jačine i ostaviti različite tragove na preživjelima. Stopa preživljavanja kod miokarditisa iznosi 80% godinu dana nakon što se pojavi, te 50% pet godina kasnije. Zato se sportašima nakon preboljenja miokarditisa i inače preporučuje praćenje stanja uz pomoć EKG-a i MR-a srca, kao i konzultacije s liječnikom oko ponovnog početka vježbanja [1, 2], jer teži slučajevi mogu dovesti do uzimanja lijekova pa i transplantacija srca.
Laucovim riječima
Tako se i u članku u Circulationu navodi da bi srce koje je preživjelo upalu (nakon vakcinacije) bilo rizično staviti pod opterećenje, što Lauc ispravno citira:
“Kod značajnog dijela oboljelih, posljedice su bile vidljive i nakon godinu dana. Autori jasno upozoravaju da su mogući dugotrajni učinci na srčanu funkciju pod stresom (“there exists a potential long-term effect on exercise capacity and cardiac functional reserve during stress”)”, piše Lauc u statusu objavljenom 4. kolovoza (arhivirano ovdje)
No, u nastavku šef Genosa vlastitim (“drugim”) riječima odlazi korak dalje i interpretira nešto što liječnici iz Hong Konga ne spominju i pitanje je ima li to ikakve veze s njihovim nalazima. Cijepljenje apostrofira kao uzrok ozbiljnih srčanih problema “velikog broja” naših suvremenika.
“Drugim riječima, dugotrajne posljedice cijepljenja mogle bi biti razlog zašto velik broj sportaša i TV voditelja (nastupi u živo su uvijek stresni) ima ozbiljnih srčanih problema. I dalje se radi o razmjerno rijetkoj komplikaciji, no prisila na cijepljenje je definitivno bila pogreška, posebice kada se radi o mladoj populaciji. Tu su se najviše osramotili neki elitni fakulteti, kako kod nas, tako i u svijetu…”, piše Lauc.
Na ovaj način ignorira poznate i statistički značajne poveznice Covida i srčanih tegoba, kao i drugih uzročnika bolesti srca, pa i miokarditisa. Pritom, cijepljenje mladih u Hrvatskoj nije bilo obvezno, a velika većina cijepljenih do prvih upozorenja regulatora nisu spadali u rizične grupe za miokarditis.
Ran(ij)a upozorenja
Podsjetimo da regulatori od sredine 2021. – pola godine nakon odobrenja, odnosno u prvim mjesecima kada je cjepivo stiglo do većeg broja ljudi – upozoravaju da ova rijetka komplikacija pogađa uglavnom mlađe muškarce nakon druge doze, o čemu su izvijestili i mediji [1, 2]. Poziv na oprez odaslan je kako cijepljene rizične skupine ne bi ignorirale rane simptome – od gubitka daha i bolova u prsima, do snažnog i nepravilnog lupanja srca, mučnine i vrtoglavice.
Ovo se prvenstveno odnosi na mlade muškarce, koji inače čine većinu pacijenata s miokarditisom od bilo kojeg uzroka. Miokarditis je inače uključen u gotovo petinu svih iznenadnih smrti mladih ljudi.
To se nije promijenilo do danas, a u godinama koje su uslijedile produbljeno je znanje o uzrocima, ali i posljedicama akutnog miokarditisa nakon cijepljenja.
Virusi se i dalje rangiraju kao glavni uzrok miokarditisa
Konkretnije, najveći rizik kod cijepljenja postoji za dječake između 12 i 17 godina nakon druge doze i iznosi 35.9 slučajeva na 100,000. Istovremeno, miokarditis povezan s infekcijom u istoj dobnoj i spolnoj skupini gotovo je dvostruk i iznosi 64.9 na 100,000 slučajeva, o čemu govori više znanstvenih radova na temu [1, 2, 3]. U ostalim dobnim skupinama rizik od miokarditisa nakon infekcije je mnogostruko veći u odnosu na cijepljenje.
Imunobiologinje s poviješću suradnje s farmaceutoskom industrijom, Carrie Lucas i Akiko Iwasaki u nedavnom intervjuu tvrde da je pritom najvjerojatniji mehanizam zbog kojega se događa ova upala nakon cijepljenja imunološki odgovor tijela, što je po njihovoj ocjeni povoljniji scenarij od autoimune ili alergijske reakcije.
“Otkrili smo [u istraživanju] da su aktivirane imunološke stanice poput citotoksičnih ubojitih stanica i mijeloidnih stanica povišene kod ovih pacijenata, što sugerira da je miokarditis povezan s mRNA cjepivom najvjerojatnije posljedica upalnih stanica posredovanih imunološkim odgovorom”, navode.
Pretpostavka je da svojevrsnu ulogu igra i testosteron, no ona je još uvijek nedokazana, odnosno nejasna i donekle istražena tek na životinjama.
Pojava miokarditisa zabilježena je i nakon cijepljenja protiv tetanusa, meningokoka, hepatitisa B i onoga protiv velikih boginja. [1, 2, 3], ali i kod drugih cjepiva protiv SARS-CoV-2 [1, 2]. Najznačajnija pojava upale srčanog mišića ipak se bilježi kod mRNA cjepiva i to kod Moderne.
Također, SARS-CoV-2 nije jedini virus koji uzrokuje upalu srčanog mišića; tu su i pojedini enterovirusi i adenovirusi, parvovirus B19, herpes virusi i gripa. Uzrokovati ga može bakterijska upala te rjeđe gljivice i paraziti, kao i uporaba određenih lijekova, genetske predispozicije, sjedilački način života, uporaba droga i alkohola, poremećaji poput anoreksije i niz drugih stanja i okolnosti.
Manipulacije u statusima Gordana Lauca
Ipak, Gordan Lauc je obje spomenute studije interpretirao kao dokaz da se porast srčanih bolesti – koji je kontinuiran već desetljećima s velikim skokom infarkta miokarda u pandemiji – treba tumačiti kao izravnu posljedicu cijepljenja protiv Covida.
Prvo, studiju iz Hong Konga predstavlja kao prekretnicu, iako ona nije jedina studija, niti je osobito velika. Do sada jest najveća, ali za desetak ispitanika; promatra relativno mali broj od 40 mladih pacijenata. I sasvim bi bilo legitimno temeljem takve studije upozoriti na rizike za pacijente koji se oporavljaju od miokarditisa. To se u konačnici očekuje od liječnika, navođenih da prate njihovo stanje i konzultiraju se s njima oko trenutka kada je sigurno vratiti se sportskim aktivnostima. To je ujedno i upozorenje studije: dugoročni učinci na srce miokarditisa uzrokovanog cjepivom ostaju nejasni, iako kod većine adolescenata s miokraditisom simptomi brzo nestaju i funkcija lijeve klijetke je normalizirana.
No, vlasnik Genosa to ne čini: on proglašava sve srčane tegobe – nastale one od cijepljenja, Covida, pušenja, sjedenja, pretilosti, anoreksije ili nečega desetog – “dugotrajnim posljedicama cijepljenja”, imenujući isključivo cjepiva razlogom “zašto velik broj sportaša i TV voditelja… ima ozbiljnih srčanih problema”.
Samo dan kasnije kao prekretnicu na globalnoj razini predstavlja metastudiju o smrtnosti, kojoj je glavni zaključak da cjepiva ne povećavaju smrtnost od svih (prirodnih) uzroka. Je li pritom prešutio ili mu nije bilo poznato da je glavni razlog primjećenog statističkog skoka smrti uzrokovanih zastojem srca u metaanalizi bila upravo manjkava i neobjavljena Ladapova preliminarna studija, nije poznato. Zašto je tu studiju smatrao kredibilnijom, kada postoje puno veće i kvalitetnije objavljene studije, koje govore suprotno, također nije jasno. Ne zna se ni zašto je previdio da su se od Ladapove studije ograđivali i autori metastudije.
Koliko su pouzdane zabrinjavajuće statistike, relativno brzo se dâ provjeriti čitanjem referenci. No, vlasnik Genosa je te statistike ne samo uzeo zdravo za gotovo, već ih je napuhao. Ekstrapolirao je manjkave podatke na populaciju Europe, spekulirajući da je cjepivo moglo ili je trebalo dovesti do nekoliko stotina tisuća smrti Europljana. Kada bismo do kraja primijenili Ladapove kriterije, ti ljudi su trebali umrijeti unutar samo 28 dana nakon cijepljenja protiv Covida. Je li uopće moguće ne primijetiti ili zataškati takav skok u mortalitetu?
Zbog svega navedenog ocjenjujemo da objema objavama Gordana Lauca nedostaje kontekst.
