“PODSJETNIK
Vakcina protiv gripe je izmišljena 1940-e godine I dan danas, nakon 83 godine, postoji gripaToliko o učinkovitosti vakcina
“, navodi se u statusu (arhiviran ovdje) u kojem se insinuira da cjepiva protiv virusa gripe zapravo ne djeluju, jer nisu uspjela iskorijeniti gripu koja i dalje postoji.
Status čiju snimku zaslona donosimo niže prikupio je 59 reakcija, četiri komentara te je podijeljen 14 puta.
Točno je da se cijepljenje protiv gripe preporučuje svake godine te da se svake godine radi cjepivo za nove sojeve. No, kako u svom priopćenju navode Hrvatsko epidemiološko društvo (HED) i Hrvatsko imunološko društvo (HID), “gripa i cjepivo protive gripe imaju specifične osobine, zbog kojih se cijepljenje protiv gripe razlikuje od ostalih uobičajenih cijepljenja”.
Mijenjaju se i mutiraju svake godine
Virusi gripe su specifični jer se svake godine – u većoj ili manjoj mjeri – mijenjaju i mutiraju. “Kada promjene građevnih bjelančevina i šećera virusa dosegnu razinu da ga čovjek prepozna kao novi virus, zaštita stečena prethodnim kontaktima s virusom gripe neće spriječiti bolest”, pišu HED i HID.
Kako su na naš upit objasnili iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), “na površini virusa gripe nalaze se dva proteina (antigena) koji imaju važnu ulogu u infekciji čovjeka – hemaglutinin (HA) i neuraminidaza (NA)”.
“Navedeni antigeni su važni jer naš imunološki sustav na njih stvara zaštitna protutijela tijekom prirodne infekcije virusom gripe ili nakon cijepljenja. Tijekom umnažanja u organizmu čovjeka ili životinje virus gripe podložan je čestim mutacijama što dovodi do promjena hemaglutinina i neuraminidaze. Manje mutacije u genima hemaglutinina i neuraminidaze zovu se antigeno skretanje (engl. antigenic drift) i događaju se vrlo često. Velike i nagle promjene u genima hemaglutinina i neuraminidaze zovu se antigeni otklon (engl. antigenic shift), događaju se znatno rjeđe i samo kod virusa gripe tipa A. Posljedica antigenog otklona je stvaranje novih tipova virusa gripe koji imaju potencijal uzrokovanja pandemija”, stoji u odgovoru HALMED-a Faktografu.
Čovjek ne može steći trajni imunitet na gripu upravo zbog ovih promjena virusa, dodaju iz HALMED-a, zbog čega je potrebno cijepiti se novim cjepivom svake godine. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), kojima smo se također obratili, također potvrđuju sve navedeno i dodaju da je još jedan razlog zašto je potrebno cijepiti se svake godine činjenica da zaštita stečena cjepivom vremenom i slabi.
Svake godine u sezoni cirkulira više tipova virusa gripe
Još jedan razlog zašto je potrebno cijepiti se svake godine je još jedna specifičnost virusa gripe, a to je da svake godine u sezoni “cirkuliraju dva ili tri različita tipa virusa gripe, tako da osoba koja više godina nije bila u kontaktu s virusima gripe može, teoretski, u istoj sezoni oboljeti i dva puta od gripe uzrokovane s dva različita virusa”.
Isto na svojim stranicama navodi i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koja također ističe kako se virus influenze konstantno mijenja te kako stjecanje imuniteta na jedan soj virusa gripe (ili putem zaraze ili cijepljenjem) ne garantira nužno zaštitu protiv drugih sojeva.
HED i HID u svom priopćenju dalje pišu kako se “kretanje virusa gripe u populaciji prati na globalnoj razini putem mreže referentnih laboratorija i na temelju praćenja se za svaku godinu donose preporuke za sastav sezonskog cjepiva protiv gripe, tj. preporučuje se protiv kojih sojeva virusa gripe cjepivo treba štititi u nadolazećoj sezoni. Već desetljećima cjepivo sadrži dijelove tri tipa/podtipa virusa koji su zajedno ili naizmjenično u cirkulaciji među stanovništvom, a koji se modificiraju prema predviđanjima za nastupajuću sezonu”.
“Antigene i genetske karakteristike cirkulirajućih virusa gripe prate se globalno tijekom cijele godine putem milijuna obrađenih uzoraka, a SZO dva puta godišnje organizira savjetovanje s ekspertima kako bi analizirali ove podatke i dali preporuke o sastavu cjepiva protiv gripe za predstojeću sezonu gripe na sjevernoj (između listopada i svibnja) i južnoj Zemljinoj hemisferi (između travnja i rujna)”, ističu iz HALMED-a.
Je li cjepivo nedjelotvorno?
Znači li ovo sve da je cjepivo protiv virusa gripe nedjelotvorno? Iz HALMED-a kažu kako “možemo reći da je cjepivo protiv gripe učinkovito ako uspješno smanjuje pobol od gripe u cijepljenih osoba, ali i ako smanjuje broj težih oblika bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda”.
Uz sve to, učinkovitost cjepiva ovisi o brojnim čimbenicima, kada je obavljeno cijepljenje (potrebno je najčešće oko dva tjedna za stvaranje zaštitnih protutijela), samim pacijentima (njihovoj dobi i zdravstvenom stanju), kao i o tipovima virusa koji cirkuliraju, budući da je učinkovitost cjepiva veća što je ono antigeno sličnije virusima koji cirkulira.
U priopćenju HED-a i HID-a se ističe se da djelotvornost “varira od neznatnih tridesetak posto, do devedeset posto što znači da će od 30% do 90% cijepljenih biti zaštićeno od bolesti”. Radi se o tome da smanjenje rizika i od 30 posto igra ulogu, pogotovo ako se radi o osobi narušenog zdravlja, dok je zaštita koju cijepljenje pruža protiv teških oblika bolesti koje rezultiraju hospitalizacijom, pišu HED i HID, “uvijek veća od zaštite od klasičnog oblika bolesti, tako da i u godinama kad se procjenjuje da je djelotvornost u sprečavanju gripe općenito niska, djelotvornost u sprečavanju hospitalizacija zbog komplikacija gripe je viša”.
Povijest cjepiva protiv gripe
SZO na svojim internetskim stranicama donosi povijest cjepiva protiv virusa gripe. Britanski istraživači Wilson Smith, C.H. Andrewes i P.P. Laidlaw su 1933. godine identificirali i izolirali virus influenze. Prvo cjepivo s oslabljenim virusom razvili su Thomas Francis i Jonas Salk na Sveučilištu Michigan (uz podršku američke vojske). Cjepivo je američka vojska testirala da vidi je li sigurno i učinkovito i ono je 1945. godine pušteno u širu uporabu.
Istraživači i liječnici su dugo sumnjali da postoje različiti sojevi virusa gripe te su tijekom sezone gripe 1947. godine otkrili da su postojeća cjepiva neučinkovita protiv virusa gripe koja su cirkulirala u to vrijeme.
Upravo je zbog toga, s ciljem istraživanja sojeva koji su u cirkulaciji u populaciji, SZO uspostavio Svjetski centar za gripu (eng. World Influenza Center) i Globalni sustav nadzora i odgovora na gripu (engl. Global Influenza Surveillance and Response System, GISRS). GISRS je mreža laboratorija koju koordinira SZO. Ta mreža, koja je osnovana 1952. godine s ciljem nadzora nad širenjem virusa gripe, sastoji se od preko 150 laboratorija u 127 zemalja članica SZO-a.
Zbog svega navedenog ocjenjujemo da nedostaje kontekst objavi u kojoj se sugerira da je cjepivo protiv gripe neučinkovito na temelju činjenice da je nastalo 40-ih godina 20. stoljeća, a da gripa još uvijek postoji.
