Pod povećalom

Koja je razlika između pijavice i tornada?

Našeg čitatelja je zanimalo kakva je razlika između pijavice i tornada. Pitali smo stručnjake za objašnjenje.
Ilustracija: Unsplash.com/Espen Bierud

Olujno nevrijeme prošlog ponedjeljka uzrokovalo je probleme na moru, posebno na istarskom području. Tako se kraj Rovinja pojavila pijavica, o čemu su pisali mnogi portali (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7).

Tako portal Telegram (arhivirano ovdje) u naslovu teksta te Istramet u svom videu na YouTubeu pišu da se radi o tornadu.

Screenshot: YouTube/Istramet

I dok Telegram u naslovu piše o “velikom tornadu”, u uvodu članka i tekstu, pak, navode da se radi o pijavici. “Snažna promjena vremena koja danas očekuje cijelu Hrvatsku prvo je zahvatila dijelove Istre. Obilna kiša praćena grmljavinom pogodila je Poreč i Umag, a kod Rovinja se razvila velika pijavica. Portal Istramet je objavio snimku poprilično velikog vrtloga koju im je poslala Lorenza Puhar, a prizore pijavice zabilježili su brojni građani i turisti”, navodi se u tekstu Telegrama objavljenom 28. kolovoza.

Koji je termin zapravo ispravan za pojavu koja se u ponedjeljak dogodila na rovinjskom području, odnosno radi li se o tornadu ili pijavici, zanimalo je i našeg čitatelja.

Što je pijavica, a što tornado?

A što je zapravo pijavica? Hrvatska enciklopedija definira je kao atmosferski vrtlog manjega razmjera (od 20 do 100 m) i kratka trajanja (od nekoliko minuta do najviše jednoga sata) koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi (razlika u tlaku zraka od 1 do 6 Pa) na razmjerno malom prostoru (u promjeru od 10 do 100 m) pojavljuje ispod olujnoga kišnog oblaka (kumulonimbusa) i kreće se zmijoliko i hirovito.

Navode da najčešće nastaje u jugozapadnom dijelu ciklone, gdje su temperatura i vlaga zraka visoke, ili ispred hladne atmosferske fronte. Čine ju jaki vrtložni vjetar i gibljivi oblačni stup, a proteže se od oblaka do (najčešće) morske površine. Naglašavaju da su pijavice znatno slabijeg intenziteta i kraćega trajanja od tornada.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Profesorica Zvjezdana Bencetić Klaić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u svom znanstvenom radu detaljno je opisala meteorološke aspekte tornada. Tako se navodi da je riječ tornado zapravo španjolskog porijekla, a potječe od riječi rotirati.

“Tornado je vertikalni stupac zraka koji brzo rotira, a proteže se od oblaka kumulonimbusa do tla. Tornado se češće događa nad vodenom podlogom nego nad tlom, i tada ga nazivamo morska pijavica. Rotacija u tornadu je najčešće ciklonalna (drugim riječima, na sjevernoj hemisferi suprotna od smjera kazaljke na satu), a vrlo rijetko anticiklonalna”, objašnjava se u radu. Intenzitet tornada izražava se pomoću tzv. Fujita skale, koja se temelji na pretrpljenoj šteti.

Blažević i Pandžić: Kod Rovinja je snimljena pijavica

Kako bismo otklonili nedoumice oko toga je li uistinu bila riječ o pijavici ili tornadu, razgovarali smo s dvoje stručnjaka, meteorologinjom N1 televizije Teom Blažević i klimatologom i pročelnikom Sekcije za klimu HAZU-a Krešimirom Pandžićem.

Blažević nam je kazala da se u slučaju Rovinja definitivno radilo o pijavici. “Tornadom se nazivaju samo one najrazornije pijavice. Tornado ima puno veću razornu moć, puno izraženije dimenzije i traje dulje od pijavice. Tornado se najčešće javlja na području Sjedinjenih Američkih Država, osobito u središnjim i južnim dijelovima, no bilježi se i na europskom kontinentu sve češće”, ističe ona. Kazala nam je da se pijavice pojavljuju u svim krajevima svijeta te da mogu biti morske i kopnene.

S Blažević se složio i klimatolog Pandžić. I on nam je kazao da se u Rovinju radilo o pijavici što se, kaže, može utvrditi činjenično, po učincima na terenu.

Pandžić ističe da je u stručnoj literaturi jasno objašnjena razlika između pijavice i tornada. “Obje su pojave slične po uzrocima, međutim, velika je razlika u prostornim dimenzijama i duljini trajanja”, objašnjava. Pijavice, koje se inače javljaju na moru, mogu se javljati i na kopnu i javljaju se isključivo za grmljavinskog nevremena, govori Pandžić i napominje da je najmanja pojava takvog tipa prašinski vrtlog.

“Pijavice mogu biti velike nekoliko desetaka metara i traju nekoliko desetaka minuta. Dok tornada mogu biti velika nekoliko stotina metara i trajati nekoliko sati”, ističe klimatolog glavnu razliku između ove dvije pojave.

Tornada su najčešće vezana za područje SAD-a

Pandžić nam je također kazao da su tornada manje-više ekskluzivno vezana za područje SAD-a gdje se sudaraju na američkim ravnicama.

“To je gotovo isključivo područje tornada, sve ostalo su pijavice”, rekao je klimatolog. U posljednje se vrijeme, a posebno zbog utjecaja klimatskih promjena, ne može isključiti da se neka pijavica približi definiciji tornada, govori nam klimatolog.  Dodaje da se pijavica koja se 2021. dogodila u Češkoj najviše približila definiciji tornada.

Meteorologinja Blažević ističe da većina razornih tornada nastaje u superćelijama –  olujama karakteriziranim rotirajućim uzlaznim strujanjem koje se naziva mezociklona. Također, za stvaranje tornada moraju biti zadovoljeni i određeni uvjeti poput zagrijavanja i vlage u donjim slojevima atmosfere, suhog i hladnog zraka u gornjim slojevima atmosfere, izraženog smicanja vjetra, nagle promjene brzine i smjera vjetra po visini.

“Hladan zrak u gornjoj atmosferi počinje tonuti prema dolje, a topao zrak se uzdiže u brzim kružnim pokretima i formira se prepoznatljiv zračni vrtlog. Što je više vlage i topline, to je vrtlog viši, širi i razorniji”, objasnila je meteorologinja za Faktograf.

Klimatolog Pandžić nam je za kraj kazao da u klimatologiji postoji jasna razlika između pijavica i tornada, iako kaže da nije posebno velik problem ako netko pijavicu nazove tornadom.

Tanja Renko: “Treba naglasiti da su pijavice zapravo tornada”

Nešto drugačije mišljenje iznijela je prognostičarka Državnog hidrometeorološkog zavoda i stručnjakinja za pijavice Tanja Renko. Ona je u intervjuu za Večernji list naglasila da su pijavice zapravo tornada, a svoje navode temelji i na doktorskoj disertaciji koju je objavila pod nazivom “Pijavice na Jadranu: učestalost, karakteristike, uvjeti nastanka i mogućnost prognoziranja”.

“Razdvajanje pojma ‘pijavica’ od općenitijeg pojma ‘tornado’ često predstavlja problem pri sakupljanju i daljnjoj obradi podataka, osobito ukoliko pijavica prijeđe s vodene površine (more, jezero i sl.) na kopno, gdje se potom klasificira kao tornado. Ograničavanje na pojam pijavice ili tornada za mnoge je zemlje vrlo nepraktično te su Rauhala i sur. (2012) uveli novu definiciju, koja glasi: ‘Tornado je vrtlog između oblaka i tla ili vodene površine u kojem je spoj između oblaka i površine često vidljiv˝. Prema ovoj definiciji sve pijavice bit će tretirane kao tornada, što je u skladu s definicijom iz Glossary-ja'”, naglašava prognostičarka u disertaciji.

Renko je u intervju Večernjem listu odgovorila na pitanje što je utjecalo na to da je pijavica kod Rovinja “bila šira nego što je to uobičajeno kod nas”.

“Pijavice općenito nastaju u uvjetima kada je atmosfera vrlo nestabilna, kao što je to bio slučaj u ponedjeljak. Svakako treba reći da su ih prognostičari DHMZ-a i najavili. Prema snimkama koje sam uspjela vidjeti, zaista je bila impresivna i, kako vi kažete, ‘šira’. To su pojave koje se još uvijek istražuju i postoji još mnogo nepoznanica. Mogu varirati od samo metra u širini pa do nekoliko desetaka metara. To vjerojatno ponajviše ovisi o uzlaznim strujama, veličini samog oblaka s kojim je pijavica povezana, kao i o visini njegove baze te dostupnoj energiji i smicanju vjetra koje uzrokuje vrtložnost nužnu za nastanak te pojave”, kazala je, a potom i dodala i da su pijavice zapravo vrsta tornada.

“Treba naglasiti da su pijavice zapravo tornada, a tornada dijelimo na ona koja nastaju u sada već mnogima poznatim oblacima koje nazivamo superćelije (imaju vlastiti uzlaznu rotirajuću struju) i takozvana nemezociklonalna tornada. Po dosadašnjim istraživanjima, nemezociklonalna su ipak češća na Jadranu, štoviše, negdje oko 50 posto nastaju iz oblaka koji ne proizvode munje. Upravo zato i češće viđamo one ‘tanje’ koje se doimaju manje opasnima, no i takve imaju brzine vjetra (uglavnom veću od 80 kilometara na sat) koje mogu napraviti veću štetu dođu li na kopno ili zahvate li neko plovilo”, kazala je Renko.

Upitana koliko mogu biti opasne pijavice na području Hrvatske, Renko odgovara da ne smijemo podcjenjivati snagu tornada, a time i pijavica na našem području.

“Već su do sada evidentirani slučajevi u stručnoj literaturi koji nam govore o tome da mogu biti razorni. Naravno, u nekim dijelovima Europe mnogo su češća tornada razorne snage. Prisjetimo se tornada kod Novske kojeg je detaljno opisao čuveni Mohorovičić. Prema svjedocima događaja, taj je tornado podignuo uvis željeznički vagon i nosio ga 30-ak metara. Puno se pisalo i govorilo i o pijavici kod Bibinja koja je zarotirala trajekt na moru, pa i pijavici na Medvednici 1973. godine”, istaknula je stručnjakinja za pijavice u intervjuu Večernjem listu.

ISPRAVAK (11.09.2023.): U izvornoj verziji ovog članka je link prema natuknici na stranicama Hrvatske enciklopedije netočno imenovao citirani izvor kao “Enciklopediju Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže”. Pogreška je ispravljena.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.