Pod povećalom

Bez dozvola iskopali kanal do Une u sklopu megalomanskog projekta uzgoja kalifornijskih pastrvi

Firma Adriatic Farming je bez potrebnih dozvola iskopala kanal do rijeke Une i u njega položila cijevi. Proces procjene utjecaja na ekološku mrežu pokrenuli su tek nakon što smo se počeli raspitivati o legalnosti zahvata.
Foto: Faktograf

Nešto manje od 700 metara zračne udaljenosti od Vrela Une, zaštićenog hidrološkog spomenika prirode, tvrtka Adriatic Farming d.o.o. koja se bavi uzgojem kalifornijskih pastrvi je, bez potrebne dokumentacije, iskopala kanal do korita rijeke te u njega položila tri cijevi. Kanal vodi sve do njihovog ribogojilišta u Donjoj Suvaji.

Doznali smo to posjetivši sam lokalitet krajem srpnja ove godine, nakon čega je uslijedilo dopisivanje s brojnim institucijama i ustanovama od kojih svaka “pere ruke” od navedenog zahvata.

Crpna stanica, naime, postavljena je prije nego je tvrtka dobila rješenje o procjeni utjecaja na ekološku mrežu. Kako su nam potvrdili iz Zadarske županije, tvrtka je procjenu učinka na ekološku mrežu ovog zahvata zatražila nešto manje od tjedan dana nakon što se Faktograf počeo raspitivati imaju li dozvolu za navedene radove.

O tom zahtjevu trenutno odlučuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Drugim riječima, tvrtka Adriatic Farming obavila je veliki dio građevinskog zahvata i tek onda zatražila dozvolu za isti. Na teren ribogojilišta u Donjoj Suvaji izašao je i Državni inspektorat.

Kako smo doznali s više strana, tvrtka je krenula u realizaciju ovog zahvata zato što im je količina vode koju zahvaćaju ljeti s druge lokacije koja je bliža Vrelu Une nedostatna zbog nižeg vodostaja. Faktograf pritom tjednima ne može dobiti odgovor od Hrvatskih voda na temelju koje dokumentacije su dozvolili tvrtki Adriatic Farming zahvaćanje vode iz Une s ove lokacije te na koji način to točno utječe na rijeku.

Podsjetimo, riječ je o tvrtki o kojoj smo pisali više puta, a kojoj je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo zeleno svjetlo za uzgoj kalifornijskih pastrvi na četiri lokacije u Velebitskom kanalu na području od Lukovog Šugarja do Senja.

Zastupa je Miodrag Lacić, zadarski poduzetnik koji je u stečaj odveo zadarsku tvornicu Adria i koji je za navedeni projekt u početku našao norveškog investitora, s kojim je potom završio na sudu, a u projekt se naknadno uključio i poljski investitor poznat po ulaganjima u akvakulturu, Jerzy Ryszard Malek.

Inspekcijski nadzor

Kad smo se krenuli raspitivati o legalnosti zahvata iskopavanja kanala zbog crpljenja vode iz rijeke Une, u Općini Gračac i Javnoj ustanovi Natura Jadera su nas uputili na Hrvatske vode.

Općini Gračac obratili smo se jer nas je zanimalo ima li tvrtka Adriatic Farming suglasnost za navedeni zahvat. Posjetivši lokaciju, uvjerili smo se u to da na gradilištu ne postoji nikakva tabla ili oznaka koja bi odala više informacija o samom zahvatu, a kako su nam odgovorili iz Zadarske županije, tvrtki za navedeni zahvat nije izdana ni lokacijska ni građevinska dozvolu.

“Vaš upit nije iz nadležnosti Općine Gračac. Odgovor pokušajte ishoditi kod investitora, Hrvatskih voda i/ili Ministarstva poljoprivrede”, odgovorili su nam iz Općine Gračac.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Iz JU Natura Jadera, koja upravlja s 13 zaštićenih dijelova prirode Zadarske županije te s područjima europske ekološke mreže Natura 2000, kažu nam kako navedeni lokalitet spada pod njihovu ingerenciju nadzora, no da su njihove ovlasti puno manje nego u zaštićenim područjima.

“Skoro pa su svedene na nulu, tj. nemamo ih, temeljem Zakona o zaštiti prirode i nažalost su isključivo savjetodavne i edukacijske prirode”, odgovor je koji smo dobili od Nature Jadere.

Međutim, u Zakonu o zaštiti prirode (članak 206.) jasno stoji kako neposredni nadzor na zaštićenim područjima te područjima ekološke mreže obavljaju glavni čuvar prirode te čuvar prirode koji je zaposlen u javnoj ustanovi koja upravlja ekološkom mrežom. Nadalje, članak 209. istog Zakona također nalaže da čuvar prirode ima obvezu reagirati ako u zaštićenom području te području ekološke mreže zatekne radnje koje predstavljaju prekršaj. Osim toga, Pravilnik o načinu rada i postupanja čuvara prirode ne radi nikakvu distinkciju između zaštićenih područja te područja ekološke mreže kada je riječ o davanju upozorenja.

Uloga Javne ustanove Natura Jadera, dakle, jest nadzor nad ekološkom mrežom, kako piše u Zakonu i na njihovoj web stranici. Budući da su bili upoznati s radnjama na koritu Une, zanimalo nas je što je točno ta ustanova poduzela nakon što je u nadzoru uočeno da tvrtka Adriatic Farming kopa po rijeci.

Pitali smo ih na koje su mjerodavne adrese poslali dopis u kojem bi upozorili da se u području ekološke mreže obavlja zahvat na Uni. Nisu nam odgovorili na to pitanje.

“Svu potrebnu dokumentaciju možete zatražiti od direktora tvrtke Adriatic Farming d.o.o. te Vodnogospodarski odjela za slivove sjevernog Jadrana Rijeka (VGO Rijeka), ispostava Gospić koja je izdala dopuštenje investitoru”, sve je što su nam rekli iz JU Natura Jadera.

Da je VGO Rijeka izdala dopuštenje investitoru, utvrdio je i Državni inspektorat koji je, osim vodopravne, angažirao i građevinsku inspekciju.

“Građevinska inspekcija Državnog inspektorata obavila je očevid na navedenoj lokaciji te je tom prigodom utvrđeno kako radovi nisu u tijeku. Inspekcijski postupak je u tijeku”, odgovorili su nam iz Državnog inspektorata.

Zanimalo nas je kad je točno građevinska inspekcija izašla na teren stoga smo im poslali još jedan upit, međutim, na to pitanje nismo dobili odgovor.

“U provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor Državnog inspektorata ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina, a ovlašten je i narediti mjere propisane Zakonom. S obzirom da je u tijeku utvrđivanje svih činjenica i okolnosti predmetnog događaja trenutno nismo u mogućnosti iznositi više informacija”, poručuje Državni inspektorat.

Mulj Hrvatskih voda

Kada smo Hrvatskim vodama poslali upit oko radova na Uni, odgovorili su nam kako su tvrtki Adriatic Farming u siječnju ove godine izdani vodopravni uvjeti za korištenje kopnenih voda iz vodotoka rijeke Une, nakon čega je društvo sklopilo Ugovor o stjecanju prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture s Republikom Hrvatskom. Isto tako, odgovorili su nam kako u arhivi Hrvatskih voda nije registrirana dozvola za ispust voda koja bi glasila na tvrtku Adriatic farming d.o.o.

Naknadno su se iz Hrvatskih voda ispravili kada smo ih pitali za koju točno lokaciju su u siječnju izdani vodopravni uvjeti, budući da je ribnjak već ranije zahvaćao vodu s lokacije koja je bliža Vrelu Une, a koja ljeti pak presuši, zbog čega se i krenulo u ovaj projekt.

“Dana 04. svibnja 2023. godine izdani su vodopravni uvjeti s lokacijom zahvaćanja vode na k.č. 1797 k.o. Suvaja, E 469110; N 4918151 (HTRS96). Navedena lokacija nalazi se nizvodnije od lokacije za koju su već ranije ishođeni vodopravni uvjeti”, odgovorili su nam iz Hrvatskih voda.

Dodatno smo upitali Hrvatske vode gdje točno tvrtka Adriatic Farming ispušta vodu, budući da, kako su nam odgovorili, za to nemaju dozvolu. Posjetivši lokaciju radova uvjerili smo se kako voda kanalom iz ribogojilišta teče u Unu.

Isto tako, zanimalo nas je koja je točno druga lokacija s koje Adriatic Farming zahvaća vodu, a koja je bliža Vrelu Une (područje 150 metara od vrela zaštićeno je kao hidrološki spomenik prirode).

Zanimalo nas je i na koji način dodatno crpljenje Une u ljetnim mjesecima može imati utjecaja na samu rijeku te radi li se tu o pretjeranom iskorištavanju prirodnih resursa.

Tražili smo ih i informaciju koji je točno akt o usklađenosti zahvata putem kojeg se ostvaruje korištenje kopnenih voda s prostorno-planskom dokumentacijom tvrtka priložila svom zahtjevu, što nalaže Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture.

Odgovor nismo dobili ni nakon više podsjetnika.

Isto tako, zatražili smo informaciju od JU Natura Jadera o tome kada se točno planira napraviti analiza stanja gornjeg toka rijeke Une i procjena njenog ekološkog stanja, što je jedna od aktivnosti koja je najavljena u godišnjem planu rada ustanove za ovu godinu. U dokumentu koji se može naći na njihovoj web stranici navodi se kako će se odrediti utjecaj crpljenja vode kroz određivanje širine gornjeg toka i površina mikrostaništa s mahovinom te njihovu izloženost presušivanju tijekom ljetnih mjeseci s minimalnim vodostajima.

“Provedbom navedenih aktivnosti bit će moguće utvrditi kako kombinirani negativni utjecaji čovjeka na gornjem toku rijeke Une, crpljenje vode, onečišćenje i hidromorfološke promjene utječu na vrste i staništa”, stoji u planu.

Ni taj odgovor još nismo dobili; objavit ćemo ga ako ikad stigne.

Povećanje kapaciteta ribogojilišta

Kako je Faktograf već pisao, tvrtka Adriatic Farming u Donjoj Suvaji uzgaja kalifornijsku pastrvu i losos do određene kilaže, a zatim ih prebacuje u uzgajalište u Lukovo Šugarje gdje je ranije ishodila koncesiju za uzgoj.

Prostorni plan Općine Gračac predviđa maksimalni kapacitet proizvodnje od 50 tona salmonida godišnje u ribogojilištu u Suvaji.

Međutim, riječ je o nedovoljnoj količini. Ako se realizira projekt postavljanja dodatna četiri uzgajališta u Velebitskom kanalu, potrebe za ribom bit će puno veće. Stoga je tvrtka, kako smo i ranije pisali, na sjednici općinskog vijeća Gračaca u prosincu zatražila izmjene prostornog plana kako bi mogli realizirati daljnje planove.

Povećanjem kapaciteta ribogojilišta, tvrtka bi na navedenoj lokaciji, kako je Lacić tada rekao, mogla uzgajati do 400 tona. Pritom je naveo kako će se koristiti RAS sustav koji troši manje vode za uzgoj te tvrdio da to neće imati utjecaja na rijeku Unu.

“Losos se pokazao da skoro nema mortaliteta u odnosu na pastrvu, to je prva i osnovna faza u uzgoju ove ribe”, rekao je Lacić, dodavši kako Ministarstvo poljoprivrede treba odobriti RAS sustav te da su za isti “već prošle godine dobili zeleno svjetlo za sredstva od EU fondova”.

Kada je predsjednica općinskog vijeća upitala za studiju utjecaja na okoliš, vijećnik Općine Gračac Rade Dubajić, inače zaposlenik Lacićevog Adriatic Farminga, rekao je da je “to rađeno prema norveškim standardima”, dok je Lacić dodao kako je studija procjene utjecaja na okoliš u tijeku. Malo više od pola godine kasnije, općinsko vijeće Gračaca donosi odluku o izradi ciljanih dopuna i izmjena prostornog plana Gračac. Kao jedan od tri razloga zašto se krenulo u izmjenu prostornog plana navodi se stvaranje prostorno planskih preduvjeta za daljnji razvoj i proširenje kapaciteta ribogojilišta u Suvaji.

Iako je Lacić na sjednici općinskog vijeća najavio kako Ministarstvo poljoprivrede treba odobriti navedeni sustav, činjenica je da Ministarstvo, kako su nam odgovorili, do kolovoza ove godine nije zaprimilo nikakav zahtjev za RAS sustav u Donjoj Suvaji.

Međutim, sve upućuje na to kako je tvrtka već krenula u realizaciju projekta povećanja kapaciteta ribogojilišta. Kako nam je potvrđeno u HEP-u, iz tvrtke su zatražili povećanje priključne snage na postojećem obračunskom mjernom mjestu, nakon čega je izdana suglasnost, a potom i izvršeni radovi na postojećoj transformatorskoj stanici.

Inače, Uredba o procjeni utjecaja na okoliš nalaže da se za projekte ribnjaka salmonida kapaciteta većeg od 10 tona treba provesti procjena utjecaja zahvata na okoliš. Budući da je tvrtka Adriatic Farming zatražila od Općine Gračac mijenjanje prostornog plana za proširenje kapaciteta ribogojilišta, najavila uvođenje RAS sustava te istovremeno postavila cijevi u rijeku na području koje spada pod ekološku mrežu Natura 2000 i krenula izvoditi građevinske radove na tom terenu, zanimalo nas je li tvrtka zatražila ocjenu prihvatljivosti zahvata za okoliš.

Stoga smo resornom Ministarstvu postavili pitanje treba li se raditi ocjena prihvatljivosti zahvata koji se odnosi na povećanje kapaciteta ribogojilišta od gotovo 350 tona te kada se mijenja proizvodna tehnologija. Odgovor nismo dobili.

Tijekom pisanja ovog teksta (kao i onih prijašnjih) više puta smo bezuspješno pokušali stupiti u kontakt s Miodragom Lacićem. Isto tako, na telefon nam se ne javlja ni Rade Dubajić, vijećnik u općinskom vijeću Gračaca koji je zagovarao izmjene prostornog plana, a ujedno i zaposlenik Adriatic Farminga te član nadzornog odbora tvrtke Ribarstvo d.d. čiji je većinski vlasnik upravo Adriatic Farming.

Projekt u Velebitskom kanalu

Ukupni kapacitet četiri uzgajališta u Velebitskom kanalu trebao bi biti 8.400 tona ribe. Ako se ostvare planovi Adriatic Farminga, Hrvatska će sa samo jednim projektom ostvariti povećanje ukupne godišnje proizvodnje u akvakulturi za 30 posto. Sadašnja ukupna proizvodnja iznosi oko 20.400 tona, a cilj je do 2027. godine doseći proizvodnju od 26.500 tona.

Studija utjecaja na okoliš za navedeni projekt, koju potpisuje Institut Ruđer Bošković (IRB), više je puta dorađivana, o čemu je Faktograf opširnije pisao u tekstu o dosadašnjim, bezuspješnim pokušajima uzgoja kalifornijskih pastrvi u Lukovom Šugarju, od kojih su neki rezultirali okolišnim devastacijama. Jedan od tih pokušaja bio je upravo onaj poduzetnika Miodraga Lacića, koji je prije desetak godina kalifornijske pastrve pokušao uzgajati preko Adrijine tvrtke kćeri Jadran riba d.o.o.

Inače, ideja uzgoja kalifornijskih pastrvi u moru potječe iz 80-ih godina kada je tu tehnologiju uzgoja salmonida IRB prijavio kao patent za daljnji razvoj 1984. godine u Organizaciju za hranu i poljoprivredu UN-a, koja je potom odobrila i financijski podržala projekt. Institut je vodio ribogojilište u Zatonu, Skradinu i Žrnovnici u suradnji s poduzećima 3.Maj, Emona i Šibenka, s kojima je dijelio prihod od prodaje ribe na domaćem i stranom tržištu.

Međutim, kako smo već pisali, uvjet tada je bio da se na pojedinom lokalitetu ne smije proizvoditi više od 200 tona ribe godišnje. Sada pak Institut Ruđer Bošković u studiji utjecaja na okoliš daje zeleno svjetlo za uzgajališta kapaciteta i do 3500 tona na jednoj lokaciji.

Razlog je to zbog kojeg dio lokalne zajednice strahuje da će navedeni projekt drastično promijeniti krajobraz Velebitskog kanala i negativno utjecati na okoliš.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.