Razotkriveno

Fotografija prikazuje balastne spremnike s vodom i nije dokaz zaprašivanja ljudi iz zraka

Zrakoplovi se prilikom testiranja napune balastnim tankovima s vodom kako bi se utvrdilo opterećenje koje zrakoplov može podnijeti.
Ilustracija: Pixabay

Na Facebook profilu privatne korisnice objavljena je fotografija (arhivirano ovdje) unutrašnjosti zrakoplova na kojoj su vidljivi spremnici. Uz fotografiju je objavljen sljedeći opis:

“Treba objasniti ljudima da se zaprašivanje plaća zemljama koje su na to pristale i to u milijardama. Postoji čak i cjenik po barelu. Stoga nema smisla gledati u nebo i psovati u vjetar. Jedino ima smisla pozvati na odgovornost one koji su sklapali te ugovore na štetu svih nas. I svi znamo gdje su oni, nisu u zraku i ne mašu nam iza oblaka. Dolje su na Markovom trgu i postoje izgrađene ulice do njih.”

Screenshot/Facebook

Fotografija je objavljena 7. rujna, a prikupila je 600 dijeljenja, 79 komentara i 227 ostalih reakcija.

Teorija zavjere o zaprašivanju zrakoplovima iz zraka, odnosno chemtrailsima, jedna je od najraširenijih. Radi se o izmišljenom fenomenu o kojem je Faktograf pisao više puta.

Radi se o teoriji zavjere prema kojoj se ljudi i priroda zaprašuju kemikalijama iz zraka, a najčešće se “dokazuje” bijelim tragovima koji ostaju iz zrakoplova. Zapravo je riječ o contrailsima – kondenzacijskim tragovima koji pod određenim uvjetima nastaju na nebu iza ispuha mlaznog motora zrakoplova. Također, nije rijetkost da se “zaprašivanje ljudi” iz zraka “dokazuje” fotografijama spremnika iz aviona. No, najčešće se na tim fotografijama nalaze balastni spremnici s vodom.

Contrailsi nastaju kad zrakoplov leti na visini iznad 8000 metara gdje je temperatura zraka niža od – 40 stupnjeva Celzijevih. Tragovi mogu biti vidljivi nekoliko sekundi, a nekad na nebu ostanu i satima, ovisno o vlažnosti zraka te količini vodene pare iz motora zrakoplova. Ako je zrak dovoljno hladan, trag koji ostaje iza zrakoplova sastojat će se od sitnih kristala leda. Riječ je dakle o običnim prugama na nebu koje stvara susret toplog i vlažnog zraka s hladnim.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Istraživači s Harvarda: Svi dokazi o chemtrailsima vrlo su slabi

O fenomenu chemtrailsa detaljno je pisala i istraživačka grupa David Keith sa Sveučilišta u Harvardu na svojim internetskim stranicama.

Navode da se chemtrails odnosi na teoriju da su vlade ili druge strane uključene u tajni program dodavanja otrovnih kemikalija u atmosferu iz zrakoplova na način da stvaraju vidljive oblake na nebu, donekle slične contrailsima. Nagađa se o različitim motivima za ovo navodno prskanje, uključujući sterilizaciju, skraćenje očekivanog životnog vijeka, kontrolu uma ili vremenske prilike.

“Tvrdnja da postoji tajni program velikih razmjera za prskanje materijala iz zrakoplova je izvanredna. Ipak, svi dokazi koje smo do danas vidjeli bili su vrlo slabi. Najčešća tvrdnja je jednostavno da tragovi zrakoplova izgledaju ‘drugačije’, bez ikakve usporedne analize. Ovo je jednako uvjerljivo kao da kažete da izvanzemaljska bića hodaju prerušena u ljude jer se neki ljudi ponašaju vrlo čudno”, ističu istraživači s Harvarda.

Kad bi doista postojao program velikih razmjera koji baca materijal iz zrakoplova u opisanom opsegu, napominju istraživači, morao bi postojati veliki operativni program za proizvodnju, utovar i raspršivanje materijala. Kad bi takav program postojao na razini koja je potrebna za objašnjenje navodne količine chemtrailsa, zahtijevao bi tisuće ili možda desetke tisuća ljudi. Bilo bi iznimno teško držati takav program u tajnosti jer bi bilo vrlo lako za jednu osobu u programu da ga otkrije pomoću dokumenata koji su procurili, fotografija ili stvarnog hardvera.

Što zapravo prikazuje fotografija unutrašnjosti zrakoplova?

Objavljena fotografija u statusu zapravo prikazuje unutrašnjost zrakoplova koji se testira prije puštanja u promet. Naime, prilikom testiranja zrakoplova koriste se spremnici s vodom koji su vidljivi na fotografiji. Ista fotografija je objavljena 15. studenog 2005. na servisu Flickr uz sljedeći opis: “Pogled s gornje palube koji prikazuje balastne tankove na zrakoplovu A380”.

A zašto se baš balastni spremnici koriste pri testiranju zrakoplova? Američki portal Wired u veljači 2018. godine objavio je tekst o tome kako izgleda testiranje zrakoplova Boeing 747-8. Njihov novinar obišao je tvornicu zrakoplova Boeing u Everettu (Washington), promatrao kako izgleda testiranje zrakoplova te kazao da se balastni spremnici s vodom koriste kako bi simulirali putnike ili teret. Spremnici se koriste u svrhu utvrđivanja opterećenja koje zrakoplov može podnijeti.

Slična fotografija objavljena je na portalu Airliners i prikazuje također unutrašnjost zrakoplova Airbus A380 u Parizu. Snimljena je prilikom testiranja zrakoplova u lipnju 2009. godine i u opisu se navodi: “Pogled s gornje prednje palube na tankove vodenog balasta koji se koriste za simulaciju različitih opterećenja tijekom testova zrakoplova”.

Iz svega navedenog jasno je da se na fotografiji ne radi o spremnicima koji se postavljaju u zrakoplove kako bi iz njih špricali opasne kemikalije, kao što se to nastoji implicirati objavom, već se radi o balastnim tankovima s vodom koji se koriste kako bi se utvrdilo opterećenje koje zrakoplov može podnijeti.

Također, nema niti jednog relevantnog izvora koji bi potvrdio da nepoznat netko plaća Vladama za zaprašivanje stanovnika, kao što niti jedan relevantan izvor nije objavio cjenik tog zaprašivanja po barelu.

Stoga ocjenjujemo da fotografiji privatne korisnice Facebooka nedostaje kontekst, dok je tekst objave netočan.

 

Napomena: U originalnom tekstu nije bilo precizirano kako Contrailsi nastaju kad zrakoplov leti na visini  gdje je  temperatura zraka niža od – 40 stupnjeva Celzijevih. 

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.