Sredinom i krajem rujna regionalnim i hrvatskim portalima, kao i profilima društvenih mreža, proširila se dezinformacija da je sva tuna ulovljena u Tihom oceanu opasna za konzumaciju. No, takvu informaciju ne potvrđuju ni svjetske, ni regionalne ili hrvatske institucije, kao niti hrvatski stručnjak Branko Petrinec kojeg je Faktograf kontaktirao.
Status Udruženja potrošača Efektiva iz Srbije
Temelj za te članke i statuse na društvenim mrežama bila je objava od 14. rujna na platformi X (prije poznatoj kao Twitter) Udruženja potrošača Efektiva (arhivirano ovdje). Snimku zaslona objave na platformi X donosimo niže.
Objava je prikupila veliki broj prikaza i komentara te se ispod razvila rasprava. Tako je jedan korisnik X-a Udruženje potrošača EFEKTIVA upitao od strane koga su navedena područja obilježena kao rizična , na što je dobio sljedeći odgovor: “Karta je iskorišćena kao info, a potvrdu možete pronaći u izvještajima dostupnim na netu. Možete pronaći i info da je prije 20 dana u Tihi ocean ponovo ispuštena radioaktivna voda. A možete i da pametujete, sve je stvar izbora…”
Udruženje potrošača EFEKTIVA je istog dana, odnosno 14. rujna, i na svom Facebook profilu objavilo status (arhivirano ovdje) s iste četiri fotografije i tekstom:
“Šta mi zapravo jedemo? U prodavnicama se mogu naći proizvodi od ribe koja je ulovljena u ribolovnim područjima koja su obeležena kao rizična, u smislu povišenog stepena radijacije.
Jedan od takvih je i ovaj sa slike, na kom je jasno navedeno da sadrži ribu iz ribolovnih područja Tihog okeana koja su obeležena crvenim slovima, kao posledica havarije u nuklearnoj elektrani Fukušima. Istina, to se desilo pre 12 godina, ali aktivnosti oko ispuštanja radiokativne vode u more, traju i danas.
Da, pretpostavljamo da je ova riba proverena od strane nadležne Uprave za veterinu, koja je odobrila stavljanje u promet. Međutim, pre samo par nedelja smo imali situaciju da se voće, proizvedeno u Srbiji, vraća sa granica EU, zbog povišenih sastojaka koji štete zdravlju.
Dakle, propusti su mogući i reklo bi se da našim institucijama nije za verovati, jer manje – više, sve može da se reši dobrim “podmazivanjem”, ali naše je da se informišemo i edukujemo, kako bismo doneli odgovarajuće odluke. Dobro je znati!”
Na temelju tih statusa Udruženja potrošača EFEKTIVA mnogi hrvatski i regionalni mediji, u tjednima nakon te objave, raspisali su se o oznakama na konzervama tune koja navodno pokazuju kako je navedena tuna ulovljena u radioaktivnim vodama.
Tako je N1 Hrvatska (preuzeto s N1 BiH) 22. rujna objavio članak (arhiviran ovdje) naslova “Volite tunu? Ovo je znak na konzervi koji pokazuje da je riba ulovljena u radioaktivnim vodama”.
Slične članke objavili su i drugi hrvatski portali – 22. rujna Slobodna Dalmacija i Poslovni Dnevnik, a 24. rujna Morski.hr.
Članak je također podijeljen na Facebook stranicama portala (Slobodna Dalmacija, Poslovni.hr, Morski.hr, N1 Hrvatska), ali i brojnim drugim Facebook stranicama (Narodna muzika, Hercegovački.info Portal – HIP.ba, Balkanska muzika, Narodni portal, Radio Zenit, Otisak.ba, Domaće.net, Brotnjo.info, Lijek iz prirode).
Što piše u članku s kojeg je sve krenulo?
Članak originalno objavljen na portalu N1 BiH, kojega je kasnije preuzeo portal N1 Hrvatska, citira već spomenutu objavu na mreži X Udruženja potrošača Efektiva koje je, kako pišu, “dalo primer tunjevine na kojoj je jasno navedeno da sadrži ribu iz ribolovnih područja koja su obilježena kao rizična, u smislu povišenog stupnja radijacije”.
U svojem tekstu se portal N1 pozvao na članak srpskog portala Danas.rs (arhivirano ovdje) objavljenog 20. rujna.
“Police trgovina pune su ribljih proizvoda iz različitih krajeva svijeta, a kada je riječ o ‘divljoj’ ribi, potrebno je na ambalaži navesti ribolovno područje gdje je ulovljena (za uzgojene ribe zemlja u kojoj se uzgaja). Ribolovno područje je označeno prema međunarodnoj klasifikaciji (FAO + odgovarajući broj). Ovo je važno jer vam daje informaciju je li riba ulovljena u zoni zračenja. Oznake FAO 61, 67, 71, 77, 81 i 87 ukazuju na radioaktivna područja Tihog oceana. U ovom slučaju problematične su upravo oznake FAO 61, 71, 77 i 81 – ali ima i drugih koje ukazuju na rizična ribolovna područja”, citira N1 dio iz teksta portala Danas.
Međutim, niže u članku portal Danas navodi kako je objava Udruženja potrošača Efektiva netočna i pritom citira fact-checkerski portal Raskrinkavanje.rs koji je još 20. rujna, znači prije objave članaka hrvatskih portala, u svom članku naveo odgovor Uprave za veterinu srpskog Ministarstva poljoprivrede koja im je odgovorila da uzorkovanjem ribe iz velikog broja zemalja ove godine nisu pronašli nedozvoljen nivo radioaktivnosti te da se morski plodovi mogu konzumirati bez bojazni.
Raskrinkavanje.rs je u svom tekstu detektirao da je objava navedenog udruženja uslijedila nakon što je slične tvrdnje u emisiji koja je 24. kolovoza ove godine emitirana na srpskoj TV-u Happy iznio kontroverzni srbijanski pulmolog Branimir Nestorović, regionalni dezinformator o kojem je Faktograf.hr već pisao.
“Evo bile su rasprodaje tunjevine, neću da kažem koje, jer će da me tuže, znaš, stalno me neko tužaka. I pogledaš tamo na konzervi piše ‘ulovljeno u regionu FAO 7A’, piše sitnim slovima. A to je Fukušima, 7A je Fukušima. Znači prilično jeftina ta tunjevina, samo što je radioaktivna i zatrovana verovatno teškim metalima”, prenosi Raskrinkavanje Nestorovićeve riječi. Navedeni dio gostovanja kasnije je postao viralan na TikToku.
Slobodna Dalmacija je u svojem članku otišla i korak dalje pa je, uz već navedena ribolovna područja Tihog oceana, kao rizična označila gotovo sva svjetska mora.
“Premda su gore navedene oznake najveći znak za uzbunu, još je ribolovnih područja koja su pod povećalom zbog sumnji na različite vrste onečišćenja pa se tako nepoželjnima smatraju konzerve sa sljedećim oznakama:
FAO 21 – sjeverozapadni Atlantik; FAO 27 – sjeveroistočni Atlantik; FAO 27. III d = Baltičko more; FAO 31 = središnje-zapadni Atlantik; FAO 34 = središnje-istočni Atlantik; FAO 37.1, 37.2 u 37.3 = Sredozemno more; FAO 37.2.1 = sjeverni dio Jadranskog mora (ribolovno područje slovenskih ribara); FAO 37.4 = Crno more; FAO 41 – jugozapadni Atlantik; FAO 51 i 57 – Indijski ocean; FAO 61, 67, 71, 77, 81 i 87 – Tihi ocean; FAO 48, 58, 88 – Antarktik”, navodi se u tekstu Slobodne Dalmacije.
FAO ribolovne regije
Naime, kako je pisalo Raskrinkavanje.rs, “FAO područja o kojima govori udruženje potrošača zapravo su ribolovne regije, prema klasifikaciji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (Food and Agriculture Organization)“.
Kao što dalje navodi Raskrikavanje.rs, SAD je 2012. ispitivao radioaktivnost dvije vrste tune koje migriraju kroz Pacifik od istočnih obala Azije do zapadne obale SAD-a te je utvrđeno da razine radioaktivnosti u tim ribama nisu opasne po javno zdravlje. Isto su tada naveli iz Svjetske zdravstvene organizacije i FAO-a, kao i međunarodne Agencije za atomsku energiju.
Od opasnih čestica detektirani su radioaktivni izotopi joda (I-131) i cezija (Cs-134 i Cs-137). Za razliku od izotopa joda koji se “raspada” u roku od nekoliko dana, radioaktivni cezij može opstati desetljećima, pa ga morske struje i ribe koje migriraju mogu odnijeti do obala SAD-a i drugih dijelova sveta.
Dobra vijest, kako se navodi u jednom iz izvještaja, jest ta da je količina vode ogromna, pa se i koncentracija opasnih čestica drastično smanjuje udaljavanjem od japanske obale. Ipak, od tada zemlje svijeta pojačano testiraju na radioaktivnost sve što dolazi iz ove regije, pisalo je Raskrikavanje.rs.
Petrinec: “U zadnjem desetljeću nije ustanovljena radioaktivnost u uzorcima hrane”
Kako bi utvrdili točnost navoda iz članaka i objava Faktograf je stručnjake i nadležne institucije pitao kako se kontrolira uvezena riba u Hrvatsku i jesu li u provjerenim uzorcima pronašli dokaze da je riba iz Tihog oceana rizična.
Branko Petrinec, predstojnik jedinice, znanstveni savjetnik i stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) za Faktograf je kazao kako taj institut redovito provodi radiološku kontrolu hrane.
“U jednom dijelu to se odvija kroz redoviti monitoring uzoraka hrane prema shemi definiranoj programom monitoringa radioaktivnosti okoliša s nadležnim tijelima u Ministarstvu unutarnjih poslova, a drugi dio odnosi se na analizu dostavljenih uzoraka prema zahtjevu tržišnih subjekata čiji proizvodi ulaze u hranidbene lance. Potonje analize, koje uključuju i kontrolu uzoraka hrane koja se preko Hrvatske uvozi u EU te su nam dostavljeni od strane carinskih službi, provodi se samo na zahtjev pa je obaveza proizvođača i distributera hrane da taj proces pokrenu u skladu sa svojim zakonskim obavezama ili prema naputku Carine ili Državnog inspektorata. U slučaju da se ustanovi razina radioaktivnosti koja nadmašuje zakonom dozvoljene vrijednosti, IMI o tome obavještava i naručioca analize i nadležni inspektorat”, kaže Petrinec, dok su ostali postupci van ingerencija IMI-ja.
Zanimalo nas je i koliko je puta dosad IMI utvrdio da je uzorak hrane koji je analiziran radioaktivan te konkretni podaci koji se odnose na ribu. “U zadnjem desetljeću nije ustanovljena radioaktivnost u uzorcima hrane, pa time i ribe, koja bi nadmašivala zakonom dozvoljene vrijednosti”, odgovorio je Petrinec.
Kolika je mogućnost da radioaktivna voda iz Fukušime kontaminira ribu?
Nesreća u nuklearnoj elektrani u Fukušimi, koja se dogodila 2011. godine, prestravila je svijet. Fukušima je opet u interesu javnosti, budući da je Japan ove godine odlučio ispuštati pročišćenu radioaktivnu vodu iz Fukušime u ocean. Očekuje se da će ispuštanje trajati oko 30 godina, budući da se radi o više od 1,3 milijuna kubičnih tona vode. Nakon najave, potez su kritizirali brojni akteri, posebno obližnje države poput Kine, koja je Japan optužila da ocean tretira kao “vlastitu kanalizaciju”, a potez je zabrinuo brojne građane i ribare koji se boje da će izgubiti posao.
S obzirom na bojazni takve vrste, Petrinca iz IMI-ja upitali smo je li moguće da voda iz Fukušime kontaminira ribu koju kasnije mi konzumiramo. On kaže kako je “vjerojatnost da se to dogodi vrlo mala”.
“Japan je zemlja poznata po savjesnosti u radiološkoj zaštiti, a spomenuto ispuštanje provodi se uz pojačani nadzor te poštujući pravila koja su propisali stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju. Nadalje, količina ispuštene vode neznatna je prema veličini oceana te ga ne može značajnije kontaminirati”, dodaje.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency, IAEA) smatra da su planovi Japana da pusti vodu iz Fukušime u ocean, budući da se radi o postupnim i kontroliranim ispuštanjima, sigurni i u skladu s međunarodnim sigurnosnim standardima. U izvješću te agencije na kojem se radilo gotovo dvije godine također se navodi kako će “ispuštanje pročišćene vode imati zanemariv radiološki utjecaj na ljude i okoliš”. Agencija će također nastaviti nadzor nad procesom tijekom ispuštanja.
Samo je Kina uvela zabranu na morske plodove iz Japana
Na dan početka ispuštanja radioaktivne vode iz nuklearne elektrane Fukušima, krajem kolovoza, Kina je objavila da uvodi zabranu uvoza morske hrane iz Japana.
No, taj potez Kine nisu pratile i druge države, iako je i Rusija najavila da razmišlja o njemu, a japanski ministar je kazao da će zabranu pokušati ukinuti koristeći mehanizme Svjetske trgovinske organizacije. Japanski ministar poljoprivrede Ichiro Miyashita tijekom posjeta Maleziji kazao je početkom listopada da je japanski sustav praćenja pokazao zanemariv utjecaj ispuštanja radioaktivne vode na morske i poljoprivredne proizvode te dodao da su svi uzorci bili ispod dozvoljenih sigurnosnih limita. Dodao je i da su spremni Rusiji, koja još uvijek razmišlja o ograničavanju uvoza, pružiti sve prikupljene podatke. Tada je malezijski ministar poljoprivrede Mohamad Sabu kazao da ta država provodi rigorozne testove i da dosad nisu pronašli radioaktivne elemente u ribi iz Japana. “Riba iz Japana je sigurna, jedite je”, kazao je nakon sastanka s japanskim ministrom.
Velika Britanija i SAD podržali su ispuštanje radioaktivne vode iz Fukušime, dok je EU tražila od Japana da redovito izvještava o provedenim mjerenjima. Američki veleposlanik u Japanu, Rahm Emanuel, krajem rujna iznio je žestoku kritiku kineske zabrane uvoza japanskih morskih plodova te je optužio Peking za “ekonomsku prisilu” i iznio podatak da Kina, u trenucima kada uvodi zabranu, još uvijek ribari u japanskim ekonomskim vodama.
No, i kineska zabrana, za koju mnogi smatraju da je donesena iz ekonomskih, a ne zdravstvenih razloga, uvedena je samo za japanske morske plodove, dok se u statusima i člancima navodi da je rizična sva riba iz Tihog oceana. Iz ovog pregleda situacije, možemo zaključiti da gotovo sve svjetske države, osim Kine, čak i ribu ulovljenu u Japanu, koji ispušta radioaktivnu vodu, ne smatraju rizičnom jer ne uvode nikakve zabrane uvoza.
Državni inspektorat: “Analizama nisu utvrđene nesukladnosti kod uvezene tune”
Faktograf.hr se upitom obratio i Državnom inspektoratu. Oni navode kako su najviše dopuštene razine radioaktivnog onečišćenja hrane i hrane za životinje propisane Uredbom Vijeća (Euratom) 2016/52 od 15. siječnja 2016. o utvrđivanju najviših dopuštenih razina radioaktivnog onečišćenja hrane i hrane za životinje nakon nuklearne nesreće ili bilo kojeg drugog slučaja radiološke opasnosti.
“Prema članku 3. ove Uredbe, ako Europska komisija primi službene informacije o nuklearnoj nesreći ili bilo kojem drugom slučaju radiološke opasnosti koji bi mogli dovesti ili su doveli do značajnog radioaktivnog onečišćenja hrane i hrane za životinje, ona donosi provedbenu uredbu kojom se određuje primjena najvećih dopuštenih razina na potencijalno onečišćenu hranu ili hranu za životinje koja bi mogla biti stavljena na tržište. Primjer takve uredbe koja je uključivala i ribu, je uredba kojom su bili propisani posebni uvjeti za uvoz hrane za životinje i hrane podrijetlom ili otpremljene iz Japana nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima”, navode iz Državnog inspektorata.
Dodaju i da je u pogledu radioaktivnog onečišćenja hrane trenutno na snazi samo Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1158 оd 5. kolovoza 2020. o uvjetima koji uređuju uvoz hrane i hrane za životinje podrijetlom iz trećih zemalja nakon nesreće u nuklearnoj elektrani u Černobilu, ali ona ne uključuje ribu već gljive i divlje brusnice, divlje borovnice i drugo divlje voće roda Vaccinium.
Također, iz Državnog inspektorata navode kako je, prema podacima o obavljenim kontrolama na hrvatskim vanjskim granicama Unije, u razdoblju od 1. siječnja 2022. godine do danas u Republiku Hrvatsku uvezeno 25 pošiljaka konzervirane tune u ukupnoj neto količini od 147 338,00 kg najvećim dijelom iz Ekvadora, Filipina i Sejšela.
“Analizama na granicama nisu utvrđene nesukladnosti. Napominjemo kako je subjekt u poslovanju s hranom odgovoran za stavljanje u promet zdravstveno ispravne hrane te učestalost uzorkovanja određuje temeljem procjene rizika”, zaključili su u prvom odgovoru iz Državnog inspektorata.
Niti jedan uzorak nije bio porijeklom iz Japana
Poslali smo i dodatno pitanje Državnom inspektoratu u kojem nas je zanimalo jesu li uzorkovali tunu iz Japana na što smo dobili odgovor kako “veterinarska inspekcija Državnog inspektorata nije provodila uzorkovanja tune (ribe) iz Japana”.
“Napominjemo da sukladno propisima EU pošiljke koje dolaze iz trećih zemalja se pregledavaju na svim ulaznim točkama EU i u drugim članicama EU. Kada se takve pošiljke pregledane sukladno propisima, slobodno prometuju na području cijelog teritorija EU”, odgovorili su nam iz Državnog inspektorata.
U posljednje dvije godine Sanitarna inspekcija uzorkovala je 35 uzoraka različitih uzoraka ribe i ribljih proizvoda, od čega 16 uzoraka tune, no niti jedan uzorak ribe iz Japana.
“Sanitarna inspekcija nadležna je za uzorkovanje zapakirane ribe u maloprodajnim objektima i na takve proizvode ne primjenjuju se posebne Uredbe vezane za nuklearne nesreće. Sanitarna inspekcija u protekle dvije godine uzrokovala je 35 uzoraka različitih uzoraka ribe i ribljih proizvoda, od čega 16 uzoraka tune. U proizvodima su se analizirali mikrobiološki parametri, histamina i teški metali. Svi uzorci bili su sukladni. Niti jedan uzorak nije bio porijeklom iz Japana”, naveli su nam u dodatnom odgovoru iz Državnog inspektorata.
Iz odgovora Državnog inspektorata može se zaključiti da Hrvatska proteklih godina nije pronašla niti jedan sumnjiv uzorak ribe iz Tihog oceana ili Japana te da u Europskoj uniji nije na snazi nikakva posebna uredba koja bi navodila na zaključak da je riba iz Tihog oceana rizična.
Ministarstvo poljoprivrede slijedi okvir EU
Ministarstvo poljoprivrede smo upitali kakav je stav Hrvatske “o uvozu ribe iz Japana nakon ispuštanja pročišćene radioaktivne vode iz Fukušime u ocean”, a dobili smo odgovor da će Hrvatska postupati “sukladno uspostavljenom okviru Europske unije te će uvoz ribe iz Japana biti ograničen ili obustavljen ako se sukladno propisima utvrde odstupanja od propisanih parametara”.
“RH provodi analize i kontrolira uvoz sukladno nacionalnim i propisima EU. Posebno značajna je Uredba Vijeća (Euroatom) 2016/52 sukladno kojoj, u slučaju utvrđivanja značajnog radioaktivnog onečišćenja hrane i hrane za životinje, Europska Komisija donosi provedbenu uredbu kojom se određuje primjena najvećih dopuštenih razina za potencijalno onečišćenu hranu ili hranu za životinje koja bi mogla biti stavljena na tržište. Svaka država članica dostavlja Komisiji informacije o primjeni navedene uredbe te se o svakom slučaju nepridržavanja primjenjivih najvećih dopuštenih razina obavijest šalje putem sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF)”, objasnili su iz Ministarstva poljoprivrede.
U navedenom sustavu Europske komisije RASFF tražili smo koliko je detektirano ribljih proizvoda iz Japana i sustav nam je izbacio samo jednu pošiljku tuna koja je u kolovozu 2021. godine zaustavljena na granici u Španjolskoj zbog “prekida hladnog lanca” što je u ocjeni o riziku navedeno kao: “nije ozbiljno”.
Iz Ministarstva poljoprivrede su nam naveli i “povijest” načina kontrole hrane na području EU nakon katastrofe u Fukušimi.
“U slučaju Japana bila je donesena Provedbena uredba (EU) 2021/1533 o uvođenju posebnih uvjeta za uvoz hrane za životinje i hrane podrijetlom ili otpremljene iz Japana nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima koja je stavljena izvan snage Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/1453 od 13. srpnja 2023. Provedbenom uredbom (EU) 2021/1533 bilo je propisano da ribu i proizvode ribarstva (taksativno navedene u Uredbi) koji su ulovljeni ili sakupljeni u obalnim vodama prefektura Fukushima i Gumma prate službeni certifikati i analitičko izvješće koje sadržava rezultate uzorkovanja i analize, neovisno o tome gdje se u Japanu proizvodi istovaruju. Sukladno navedenoj uredbi provodile su se kontrole pošiljaka pri ulasku u Uniju na graničnim kontrolnim postajama. RH će nastaviti postupati sukladno uspostavljenom okviru Europske unije te će uvoz ribe iz Japana biti ograničen ili obustavljen ako se sukladno propisima utvrde odstupanja od propisanih parametara”, navode iz Ministarstva.
Nije bilo potrebe za zabranom uvoza ribe iz Japana i nije sva riba iz Tihog oceana rizična
Na pitanje “je li Hrvatska nakon nesreće u Fukušimi 2011. godine ili ove godine nakon ispuštanja pročišćene radioaktivne vode u ocean razmišljala o zabrani uvoza ribe iz Japana” iz Ministarstva su nam odgovorili da “do sada nije bilo potrebe za navedenim”.
Ministarstvo smo upitali i je li sva riba iz Tihog oceana rizična kao što se navodi u tekstovima hrvatskih i regionalnih medija, kao i u statusu Efektive.
“Nije sva riba rizična. Postupak kontrole uvoza je propisan za sve države članice EU, a opisali smo ukratko i posebne uvjete za uvoz hrane u slučaju utvrđivanja značajnog radioaktivnog onečišćenja hrana i hrane za životinje. Analize i kontrole se sustavno provode te se u slučaju potrebe uvoz obustavlja ili ograničava ili se uvode posebni uvjeti sukladno EU propisima te se obavještavaju potrošači”, odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Iz odgovora Ministarstva poljoprivrede možemo zaključiti da će Hrvatska po pitanju potencijalnog ograničavanja ili obustavljanja uvoza ribe iz Japana pratiti politiku Europske unije, a da će se to dogoditi ukoliko se utvrde odstupanja od propisanih parametara. S obzirom da takva odstupanja nisu utvrđena, naveli su da do sada nije bilo potrebe za razmišljanjem o zabrani uvoza ribe iz Japana, a jasno su odgovorili i da nije sva riba iz Tihog oceana rizična.
Zaključno, iz odgovora srpske Uprave za veterinu portalu Raskrinkavanje.rs, kao i odgovorima hrvatskog Državnog inspektorata, Ministarstva poljoprivrede kao i hrvatskog stručnjaka Branka Petrineca Faktografu, možemo zaključiti da je netočan navodi da je rizično konzumiranje ribe iz cijelog Tihog oceana. Također, nakon početka ispuštanja radioaktivne vode iz nuklearne elektrane Fukušima samo je Kina zabranila uvoz morskih plodova iz Japana, dok ni Japan, a niti druge države ili međunarodne institucije, nisu detektirale više razine radioaktivnost kod ribe ulovljene u tom području, kao što niti jedna država ili međunarodna institucija nije objavila upozorenje o rizičnosti konzumacije ribe iz Tihog oceana. Zbog svega toga zaključujemo da nema dokaza da je rizično konzumirati ribu iz Tihog oceana te da su navodi iz navedenih statusa i članaka netočni.
