“Je li španjolska gripa bila samo prerušena sezonska gripa? Na vrhuncu pandemije španjolske gripe 1918. godine, proizvođači lijekova kao što je Vick’s VapoRub izjavili su da je španjolska gripa jednostavno sezonska gripa. Zašto bi iznosili takve tvrdnje kad je to navodno bila najsmrtonosnija pandemija koju je svijet ikada vidio? U nizu reklama rekli su da je španjolska gripa “ništa novo”, jednostavno ista stara gripa maskirana pod novim imenom”, “samo gripa zakamuflirana pod novim imenom” i “novo ime za staru poznatu bolest”. Svaka sličnost sa skorim događajima je namjerna…
“, navodi se u statusu (arhiviran ovdje) kojega je na Facebooku podijelio profil ‘Živčana Žirafa’.
“, navodi se u statusu (arhiviran Snimku zaslona statusa koji je prikupio 65 reakcija, tri komentara te je podijeljen 12 puta donosimo niže.
U postu se, dakle, iznosi teza da španjolska gripa nije bila veliki problem, budući da postoji članak kojega su tada mediji objavili naslova “Španjolska influenza – samo gripa kamuflirana pod novim imenom” te se vuče paralela s pandemijom koronavirusa koja je krajem 2019. godine i početkom 2020. zahvatila svijet.
Da, gripa je influenca
Prvo je potrebno istaknuti da španjolska gripa jest influenca, dakle “najteža virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi, a prouzročena je virusima influence” (Pliva zdravlje).
Gripa ili influenca pojavljuje se svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija, pa se zato naziva sezonskom gripom. Simptomi su obično povišena temperatura i glavobolja te bol u mišićima i umor. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, a nakon 1 do 2 dana pojavljuju se suhi kašalj i grlobolja; prate ju brojne komplikacije, među kojima je upala pluća vrlo česta i teška. Radi se o “kozmopolitskoj bolesti” koja se izrazito brzo širi. ‘Krasi’ ju epitet “jedine neukroćene pošasti iz prošlosti”, dok je povijesno osobito istaknuta velika pandemija gripe 1918. godine.
Također je potrebno istaknuti da španjolska gripa jest influenca koja je takav naziv dobila zbog pogrešne pretpostavke da je krenula iz Španjolske, dok se zapravo radilo o tome da se u toj državi među prvima izvještavalo o posljedicama ‘španjolke’ jer u toj državi tada nije bilo cenzure. No, za razliku od toga što se tvrdi u navedenom statusu na Facebooku, ‘španjolka’ je bila jedna od najsmrtonosnijih influenca koje svijet poznaje, usporediva s kugom, koja je zapravo odijela ogromne ljudske žrtve te stubokom promijenila naše društvo. Dovela je, primjerice, do razvoja koncepta javnog zdravstva, neki smatraju da je dovela do ubrzanja završetka Prvog svjetskog rata te je utjecala na brojne umjetnike.
Bolest počinjala kao bilo koji drugi oblik influence
Kako na svojim stranicama piše WHO, ovaj mikroskopski virus obišao je u četiri mjeseca čitavu planetu te pritom odnio živote više od 21 milijuna ljudi. Samo su Sjedinjene Američke Države u 1918. godini izgubile 675.000 ljudi. Znači, više nego što su kombinirane žrtve SAD-a u Prvom i Drugom svjetskom ratu, Korejskom ratu i ratu u Vijetnamu.
Bolest je počinjala kao bilo koji drugi slučaj influence, piše dalje WHO, s grloboljom, groznicom i temperaturom. No, onda bi došlo do “smrtonosnog preokreta” – virus je napadao i pokosio pluća bolesnika te bi pacijenti – nekada i unutar tek nekoliko sati – doživjeli potpuni respiratorni kolaps.
Liječnike je bunila i dodatno uznemiravala činjenica da je bolest najčešće napadala zdrave i snažne muškarce, dok su na influencu obično osjetljivije starije osobe i djeca.
“Razumljiva” potreba čovječanstva da zaboravi ‘španjolku’
Nastavni zavod za javnost zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” navodi kako se pandemijska gripa koja se pojavila se u ožujku 1918. godine u američkoj saveznoj državi Kansas svijetom proširila u tri pandemijska vala. “Procjenjuje se da je od pandemije koja je trajala više od godinu dana umrlo između 30 i 50 milijuna ljudi, a oboljelo je ukupno 20 do 40 posto ukupne svjetske populacije. Za usporedbu, od posljedica Prvog svjetskog rata poginulo je oko 10 milijuna vojnika i oko 7 milijuna civila”, piše Štampar.
Zapravo, koliko je točno ljudi nastradalo od španjolske gripe još se utvrđuje, budući da istraživači i dalje pronalaze podatke u zemljama u razvoju i udaljenim mjestima (pregledni članak Prije 100 godina španjolska gripa „majka“ svih pandemija poharala je svijet).
Kako se također navodi u preglednom članku Prije 100 godina španjolska gripa „majka“ svih pandemija poharala je svijet, umiranje od španjolske gripe je bilo strašno, tako strašno da je razumljiva potreba čovječanstva da zaboravi ovu pandemiju – u kratkom vremenu odnijela je više života nego bilo koja druga slična bolest u ljudskoj povijesti, a gripa je za godinu dana odnijela više ljudskih života nego srednjovjekovna pošast kuge u 100 godina.
Posebna svojstva virusa – zašto je bio tako ubojit
Kako smo na Faktografu već pisali, znanstvenici Douglas Jordan, Terrence Tumpey i Barbara Jester prezentirali su rekonstrukciju virusa iz 1918. godine, koja je nakon dugotrajnog rada velikog istraživačkog tima napravljena u laboratorijima CDC-a (objava o rekonstrukciji posljednji je puta ažurirana 2019. godine).
Potpuno rekonstruirani virus iz 1918. bio je upadljiv u pogledu sposobnosti da se brzo replicira, tj. napravi svoje kopije i širi infekciju u plućima zaraženih miševa (na kojima se radilo istraživanje). Primjerice, četiri dana nakon infekcije, količina tog virusa pronađena u plućnom tkivu zaraženih miševa bila je 39 tisuća puta veća od one koju je proizveo jedan od usporednih rekombinantnih virusa gripe.
Nadalje, virus iz 1918. u laboratorijskim je uvjetima bio vrlo smrtonosan za miševe. Neki su miševi umrli u roku od tri dana od zaraze virusom, a neki su izgubili do 13 posto tjelesne težine u roku od dva dana od zaraze virusom. Virus iz 1918. bio je najmanje 100 puta smrtonosniji od jednog od ostalih testiranih rekombinantnih virusa gripe.
Ozbiljne plućne komplikacije
Iako u istraživanjima nije primijećeno da virus uništava druge organe, jedan dobro dokumentirani učinak virusa iz 1918. bio je brzo i ozbiljno oštećenje pluća. 1918. godine žrtvama su pluća bila ispunjena tekućinom, dobili bi tešku upalu pluća i upalu plućnog tkiva.
U roku od četiri dana nakon infekcije, miševi zaraženi virusom doživjeli su slične plućne komplikacije, što sugerira da je to jedinstveni aspekt ozbiljnosti virusa 1918. godine, i zato je virus bio ubojit i za mlađe ljude.
Eksperimenti koji kompariraju rekombinantne viruse gripe s nekim, ali ne i sa svim genima virusa iz 1918. godine, pokazali su da stvar nije bila u niti jednoj posebnoj komponenti virusa iz 1918. godine, već o jedinstvenoj kombinaciji svih njegovih gena zajedno, što ga je učinilo posebno opasnim. Tumpey i kolege ustvrdili su da konstelacija svih osam gena zajedno čini izuzetno virulentan virus.
Tadašnje društvo definiralo tijek i posljedice bolesti
Laura Spinney, novinarka specijalizirana za teme znanosti i autorica knjige Blijedi jahač: Kako je španjolska gripa 1918. promijenila svijet, opisuje tadašnje društvo (citirano preko bloga Nacionalne sveučilišne knjižnice) u kojem se španjolska gripa pojavila i koji je definirao tijek i posljedice ove bolesti:
“…koji je poznavao motorna vozila, no kojem su bile draže mazge; koji je vjerovao, istovremeno, i u kvantnu teoriju i u vještice; koji je stajao jednom nogom u modernom dobu, a drugom u onom predmodernom, tako da su neki živjeli u neboderima i upotrebljavali telefone, dok su drugi živjeli kako su, manje-više, živjeli njihovi preci u srednjem vijeku.”
Kako smo također već pisali, osim svojstava samog virusa, mnogi dodatni čimbenici pridonijeli su širenju pandemije, zbog činjenice da je svijet još uvijek bio uključen u Prvi svjetski rat. Putovanja i mobilizacije trupa doveli su velik broj ljudi u bliski kontakt, a životni prostori bili su pretrpani. Zdravstvene usluge bile su ograničene, a velik broj liječnika bio je raspoređen u vojnu službu.
Španjolska gripa je prouzročila veliku smrtnost i u izdvojenim i izoliranim zajednicama. “Neka naselja Eskima su zbog toga gotovo potpuno uništena, a smrtnost je u njihovim zajednicama iznosila iznad 70 posto. U naselju Brevig Mission na Aljaski od 80 ljudi koji su tamo živjeli umrlo je njih 72, a u drugom susjednom naselju od 300 ljudi umrlo ih je 176. Slična sudbina je isto tako zadesila mnoga Afrička plemena te plemena u Južnoj Americi, kao i otočno stanovništvo u Tihom oceanu”, pišu autori preglednog rada o španjolskoj gripi Cvetnić i Savić.
Neke stvari nisu se promijenile
Što naznačuje status profila Živčana žirafa, kao i knjiga Blijedi jahač, neke stvari se u nešto više od sto godina nisu uopće ili su se vrlo malo promijenile. I epidemija španjolske gripe dovela je do okretanja alternativnim metodama, koje su se temeljile na shvaćanju da je bolest posljedica poremećaja prirodnog sklada, odbacivanja pandemije kao “najveće prevare suvremenog doba”, kao i proliferacije alternativaca koji su tvrdili da – za razliku od “klasičara”, tj. liječnika, mogu izliječiti bolest.
Jedan citat (citirano prema NSK blogu) iz knjige Blijedi jahač koji daje pregled odnosa prema ovoj epidemiji poprilično je indikativan zbog odnosa društva prema određenim skupinama, kao i svaljivanju krivice na određene grupe:
“Dvanaestog listopada, onoga dana kad je gripa napala otmjene uzvanike u klubu Dos Diàrios, satirtički časopis Careta (Grimasa) izrazio je bojazan da će vlasti napuhati opasnost koju predstavlja obična limpa-velhos, ‘ubojica staraca’, i tako opravdati uvođenje ‘znanstvene diktature’ i kršenje građanskih prava. Tisak je direktora javnog zdravstva Carlosa Seidla prikazivao kao podlog birokrata, a političari su gazili njegove izjave o mikroorganizmima koji putuju zrakom, parirajući mu kako ‘prašina iz Dakara ne može doprijeti tako daleko’. (…) No potkraj listopada, kad je pola milijuna karioka – više od polovice stanovništva – bolovalo, i dalje je među tvorcima javnog mnijenja u Riju bilo onih koji su sumnjali u to da je riječ o gripi.”
Zaključno, u statusu Živčane žirafe točno se navodi da je španjolska gripa bila gripa, no umanjuje se ozbiljnost i učinak te smrtnost pandemije koja je 1918. godine pogodila svijet.
