„Plaće su rasle i iznad onog što smo predvidjeli u Programu Vlade. U Programu Vlade obećali smo da će prosječna plaća do 2024. iznositi 1.008 eura, a taj prag dosegla je već i medijalna neto plaća, koja u kolovozu iznosi 1.004 eura. Prosječna plaća porasla je u našem mandatu za 55 posto, sa 749 na 1.163 eura, što je povećanje od 414 eura. A minimalna neto plaća porasla je u našem mandatu za čak 69 posto, s 331 na 560 eura“, poručio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade predstavljajući izvješće o radu njegove Vlade. Tom je prigodom najavio rast minimalne plaće sa 700 na 840 eura bruto u 2024. godini, što je vlada i potvrdila.
Pritom je ustvrdio i kako je unatoč visokoj inflaciji kupovna moć građana snažno porasla.
„Unatoč visokoj inflaciji s kojom se suočavamo u protekle dvije godine, zahvaljujući bržem rastu plaća kupovna moć je porasla za 20 posto“, ustvrdio je Plenković.
Dok se Plenković kao jednim od svojih uspjeha hvali rastom plaća, stranka Možemo u svojoj brošuri navodi kako plaće u Hrvatskoj padaju (u odnosu na druge zemlje EU). Tko je u pravu zanimalo je naše čitatelje.
Vlada je u Programu rada za period od 2020. do 2024. godine najavila da će do kraja mandata prosječna plaća iznositi 7.600 kuna (1.008 eura), dok će minimalna plaća iznositi najmanje 4.250 kuna (564 eura). U Programu se pritom ne navodi je li riječ o prosječnoj bruto plaći, odnosno bruto iznosu minimalne plaće.
Predsjednik Vlade u pravu je kada govori da je već sada dosegnut tada planirani rast plaća. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u kolovozu je iznosila 1.163 eura, odnosno 1.614 eura bruto.
Istodobno, medijalna neto plaća za kolovoz 2023. godine iznosila je 1.004 eura, dok je medijalna bruto plaća iznosila 1.364 eura. U listopadu 2016. medijalna plaća bila je 4.756 kuna (631 euro).
Medijalna plaća realniji je pokazatelj kretanja plaća. Ona se izračunava određivanjem sredine nakon rangiranja plaća zaposlenih, od najniže do najviše i pokazuje da 50 posto zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od medijana, a 50 posto zaposlenih prima jednaku ili veću od medijana.
To znači da je, u kolovozu, od ukupno zaposlenih 1 677 842 osoba, njih 838 921 primalo plaću do 1.004 eura, dok je jednak broj zaposlenih primao plaću višu od tog iznosa.
Minimalna plaća za tekuću 2023. godinu iznosi 700 eura bruto, odnosno 560 eura neto. Vlada je na prošlotjednoj sjednici donijela Uredbu (Vlada, točka 8) prema kojoj će minimalna plaća u idućoj godini iznositi 840 eura bruto, što bi u netu trebalo biti oko 677 eura.
Rast minimalne plaće
Prvi Zakon o minimalnoj plaći donesen je 2008. godine. U to vrijeme njen se iznos određivao u periodu od lipnja, odnosno srpnja, tekuće godine do kraja svibnja naredne godine, a njen je iznos u prvim godinama recesije bio „zamrznut“. Od 2009. godine do 2013. godine, minimalna plaća utvrđivana je u iznosu od 2.814 kuna bruto (373,5 eura), odnosno 2.244,32 kune neto (297,9 eura).
SDP-ova koalicijska vlada 2013. godine donijela je novi Zakon o minimalnoj plaći kojim je izmijenjena formula usklađivanja minimalne plaće te propisano da se njen iznos za narednu godinu utvrđuje na razini proračunske godine. U periodu od 2012. godine do 2016. godine minimalna plaća rasla je u neto iznosu 11,21 posto.
Vlada Andrea Plenkovića prvi put je odredila iznos minimalne plaće za 2017. godinu utvrđujući njen rast u iznosu od pet posto. Tako je u 2017. godini minimalac iznosio 2.620,80 kuna neto (347,8 eura) za razliku od 331,3 eura u 2016. godini.
U 2018. godini ponovo je došlo do izmjena zakonskih odredbi, a najznačajnija je da u iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Od 2016. godine do danas minimalna plaća porasla je s 331,1 eura, na 560 eura, što odgovara rastu od 69 posto.
Kada govori o prosječnom rastu plaća u svom mandatu, kao startnu poziciju Plenković uzima listopad 2016. kada je prvi put formirao Vladu. Prema podacima iz DZS-ove statistike u nizu, prosječna neto plaća za listopad 2016. godine iznosila je 749 eura. U kolovozu ove godine prosječna neto plaća bila je 1.163 eura što je rast od nešto iznad 55 posto.
Jesu li nam plaće rasle ili padale?
Dok se Plenković kao jednim od svojih uspjeha hvali rastom plaća, stranka Možemo gleda ga u drugom svjetlu.
„2016. bili smo 7. najgori u EU prema prosječnoj plaći, dok smo 2022. bili 4. najgori. U 6 godina pali smo za 3 mjesta – u Hrvatskoj je plaća rasla daleko sporije nego u većini ostalih država članica; 2016. bili smo 7. najgori u EU prema prosječnoj plaći, dok smo 2022. bili 4. najgori. U 6 godina pali smo za 3 mjesta – u Hrvatskoj je plaća rasla daleko sporije nego u većini ostalih država članica“, objavio je među ostalim Možemo.
Prema podacima koje je objavio Možemo, 2016. godine po plaćama su iza Hrvatske bili Poljska, Litva, Latvija, Mađarska, Rumunjska i Bugarska, dok nas je do kraja 2022. godine dio tih zemalja pretekao. Niže su plaće imali samo Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Našeg čitatelja zanimalo je jesu li to točni podaci s obzirom da su prema podacima koje je objavila Wikipedija iza Hrvatske i Slovačka, Poljska, Portugal.
Kada Možemo govori o prosječnoj plaći u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje članice EU poziva se na službene podatke koje objavljuje Europski statistički ured (Eurostat). Na sljedećem linku Eurostat objavljuje podatke o godišnjoj neto plaći koji se mogu prikazati u različitim grafičkim formama.
Točno je da je Hrvatska, prema podacima Eurostata na koje se poziva Možemo, 2016. godine bila sedma zemlja s najnižim plaćama unutar EU, kao što je točno i da je u 2022. godini bila četvrta članica EU-a s najnižim plaćama na razini godine.
Dakle, Možemo je prenio podatke Eurostata koji su objavljeni zaključno s 2022. godinom. Što se tiče Wikipedije i njenih podataka o prosječnim plaćama u zemljama Europe, ali i šire, objavljeni podaci odnose se na različite godine te nisu usporedivi. Kod nekih zemalja objavljeni su podaci za 2021. godinu, kod nekih za pojedine kvartale 2022. godine, a kod nekih za kvartale ili pojedine mjesece u 2023. godini. Primjerice, u tablici koju je objavila Wikipedija za Hrvatsku se prikazuje podatak za drugi kvartal tekuće godine, dok se za Portugal, kojeg spominje naš čitatelj, prikazuje podatak iz drugog kvartala 2022. godine.
Brojke koje iznosi predsjednik Vlade uglavnom su točne. Međutim, kada se stave u širi kontekst nisu tako dobre kao što se želi prikazati.
Rast kupovne moći
Nije jasno na temelju čega Plenković iznosi tvrdnju da je unatoč visokoj inflaciji u protekle dvije godine kupovna moć stanovništva porasla za 20 posto.
Prosječna godišnja stopa inflacije (prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, HIPC) u 2022. godini iznosila je 10,7 posto, dok je prema indeksu potrošačkih cijena (IPC) iznosila 10,8 posto. Prema HIPC-u u 2021. godini prosječna stopa inflacije bila je 2,7 posto, odnosno 2,6 po IPC-u.
Istodobno, prosječna mjesečna neto isplaćena plaća po zaposlenom u pravnim osobama za razdoblje od siječnja do prosinca 2022. godine iznosila je 7 653 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2021. nominalno više za 7,4 posto.
Međutim, realno je prosječna plaća u 2022. godini bila 3,1 posto niža.
Dakle, realna plaća je rasla daleko sporije od inflacije.
Slična situacija je i u tekućoj godini. U prvih osam mjeseci 2023. godine prema službenoj statistici, prosječna neto plaća u odnosu na isto razdoblje prošle godine rasla je nominalno 12,4 posto. No, njen realni rast je 2,8 posto. Istodobno je prosječna godišnja stopa inflacije u prvih devet mjeseci ove godine iznosila 9,1 posto.
Realna plaća kumulativno je rasla 20,1 posto dok je kumulativni rast inflacije bio 26,9 posto
Da su plaće rasle sporije od inflacije od kada je Plenković preuzeo vlast do danas evidentno je i iz dokumenta kojeg je objavila sama Vlada. Naime, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava pripremilo je za potrebe nedavnih pregovora sa sindikatima javnih i državnih službi prezentaciju o kretanju plaća u periodu od listopada 2016. do lipnja 2023. godine. Vlada je iz prezentacije s preko 30 slajdova odabrala dva koja prikazuju širu sliku od kretanja plaća u državnim i javnim službama. Prema tim ilustracijama, u mandatu Plenkovića realne plaće kumulativno su rasle 20,1 posto dok je kumulativni rast inflacije bio 26,9 posto.
I iz tog dokumenta, dakle, proizlazi da su plaće rasle sporije od inflacije pa je pitanje kako je kupovna moć porasla.
Osim toga, prema podacima Eurostata, standard stanovnika Hrvatske u 2022. godini bio je za trećinu niži od prosjeka EU, a istodobno je razina cijena u Hrvatskoj bila 32,1 posto niža od prosjeka EU. Taj će se podatak vjerojatno za tekuću godinu izmijeniti s obzirom na snažan rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj koji je krajem prošle i početkom ove godine premašio prosjek EU.
Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom (SIP, odnosno Actual individual consumption, AIC) po stanovniku. Ona pokazuje koliko dobara i usluga konzumira pojedinac, bez obzira plaća li za njih sam ili trošak snosi država, odnosno nevladine organizacije.
Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama. U prošloj godini niži standard od Hrvatske imali su jedino Slovačka, Grčka i Bugarska.
Kada se usporede podaci o SIP-u od 2016. godine do kraja 2022. godine, u Hrvatskoj je doista došlo do rasta standarda. Naime, podaci Eurostata kazuju da smo u 2016. godini bili na razini 59 posto prosjeka EU, dok smo na kraju 2022. godine na razini 75 posto standarda EU. No, pritom ne treba zaboraviti da su zadnji obrađeni podaci na razini 2022. godine i da su još nepoznati podaci za tekuću godinu u kojoj su potrošačke cijene u Hrvatskoj nastavile rasti brže od prosjeka ostatka eurozone (a u pojedinim periodima i cijele EU).
